Kako su istaknuli predstavnici izdavača Kršćanske sadašnjosti, ta knjiga je svojevrsna protuteža knjizi "Da Vinciev kod", Amerikanca Dana Browena, te je bilo neophodno to djelo prevesti na hrvatski.
Akademik Franjo Šanjek istaknuo je da srednjovjekovna književnost na različit način predstavlja legendu o Gralu, točnije o svetom Gralu, te da je riječ o nekoj vrsti talismana, predmeta s urezanim posvećenim znakovima ili naprosto nečem čudesnom.
Po njegovim riječima sveti Gral se spominje i kao čaša Isusove posljednje večere s učenicima, ili posuda u koju je Josip iz Arimateje prikupio krv koja je kapala iz Isusovih rana na križu, ili jednostavno posuda koja simbolizira misni kalež.
Američki autori Gralova koda, u svom istraživanju polaze od ranosrednjovjekovne jagme za reklikvijama koje nas podsjećaju na utemeljitelja Crkve, dokazujući da se već u šestom stoljeću vjerovalo, kako je kalež na zapadu nazvan Sveti Gral, zapravo čaša s Posljednje večere.
Pisci Gralova koda, sa svom su minucioznošću proučili autore viteških romana o potrazi za Gralom, istaknuo je Šanjek, te dodao da srednjovjekovni autori najčešće spominju čašu s Posljednje večere, ili dragi kamen, dok se pisci 19. stoljeća sporazumno opredjeljuju za kalež. Kalež je također upotrijebio i veliki skladatelj Richard Wagner u svojoj čuvenoj operi Parsifal.
I početkom našega stoljeća potraga za Gralom i izgubljenim rajem kao da ne prestaje, pa je Šanjek podsjetio da je u rujnu 2003. iz tiska izišao Browenov Da Vincijev kod. Prema uvjeravanju autora to djelo je pisano na temelju povijesnih činjenica i znanstvenih postulata, a zapravo je pseudo-povijesni i pseudo-religiozni roman, velika prijevara s brojnim zabludama o kršćanstvu a u koju su ugrađeni elementi gnostičkoga učenja, ustvrdio je akademik Šanjek.
Profesorica Teološkoga fakulteta u Rijeci časna sestra Nela Gašpar, je istaknula kako se današnji čovjek postmoderne napaja legendama zanemarujući tako pitanje opstojnosti Boga i smisla postojanja. Po njezinim riječima suvremeni čovjek religiju stavlja u privatnu sferu, a legenda mu je često bliža i pristupačnija. Unatoč svemu tome sekularizirano društvo suvremenoga čovjeka ostavlja praznim i često dovodi do postavljanja pitanja o smislu čovjekove egzistencije.
Stoga ova knjiga Gralov kod u kojoj ona vidi grala kao Kristovo povezivanje s pedesetnicom i utemeljenjem euharistije, je zapravo put čovjeka prema Bogu, odnosno ona drži kako će ova knjiga pomoći u istinskom traganju čovjeka za Bogom.