O knjizi su govorili ravnateljica Klasične gimnazije Anđelka Dukat, povjesničar Nenad Moačanin, pravnik Juraj Hrženjak, predsjednica Hrvatskog društva klasičnih filologa Vesna Lopina i autori.
Dukat je podsjetila kako ovim predstavljanjem knjige i sutrašnjom izvedbom Euripidove Medeje završava jednogodišnje obilježavanje 400. godišnjice utemeljenja zagrebačke Klasične gimnazije.
Napomenula je također da je prvi dio knjige, odnosno stariju povijest gimnazije do početka Prvoga svjetskog rata obradila Agneza Szabo, a novije razdoblje Ivo Goldstein.
"Klasična gimnazija je bila jedan od važnijih instrumenata koji je utjecao na stvaranje hrvatskoga novovjekovlja," ocijenio je Moačanin dodavši kako je zahvaljujući radu isusovačkog reda i gimnaziji nastajao moderni hrvatski identitet. Po njegovim riječima, za razliku od elitističkoga humanizma i renesanse, katolička obnova, koja se širila do svačije kuće, prvi je politički pokret koji je obuhvatio sve hrvatske zemlje.
Ocijenio je, kako upravo treba zahvaliti isusovcima za početak standardizacije hrvatskoga jezika, čime se stvaralo moderno jedinstvo hrvatskoga naroda. "Tako se Juraj Habdelić zalagao čak za reformu pučke kulture", rekao je dodavši kako je Pavao Ritter Vitezović imao tiskaru u blizine isusovačke gimnazije.
Napomenuo je također kako se preko te tiskare oblikovao novi hrvatski identitet.
Zbog političkih potreba hrvatskoga društva u drugoj polovici 19. stoljeća, 70 posto maturanata Klasične gimnazije upisivalo se na Pravni fakultet, podsjetio je.
Hrženjak smatra kako je knjiga dragocjeno djelo, zbog tog što je u njoj prvi put cjelovito prikazana povijest Klasične gimnazije. "Imamo ustanovu koja je četiri stoljeća izbjegavala uplitanje u politiku," dodao je.
Vesna Lopina navodi kako je Goldstein progovorio o događajima zadnjih desetljeća, na koja, kako je rekla svi jednako ne gledamo.
Knjiga "Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (1607.-2007.)" (351 str.) podijeljena je na pet poglavlja, u kojima autori pišu o Gimnaziji kojom je ravnala uprava Družbe Isusove (1607.-1773.), potom državna uprava (1773.-1918.), Gimnaziji u razdoblju svjetskoga rata, Kraljevine i NDH (1914.-1945.), socijalističkom razdoblju i Gimnaziji u samostalnoj Hrvatskoj.
Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Novi liber.
Ivo Goldstein (1958.) profesor je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a Agneza Szabo je suradnica Zavoda za hrvatsku povijest.