ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte kazala je u četvrtak na konferenciji u Zagrebu da je Haški sud (ICTY) ostvario izvanredne rezultate premda je na slobodi još šest optuženih bjegunaca, te dodala da je u potrazi za istinom o sukobima i ratnim zločinima ostalo još posla. Po njezinim riječima ICTY je procesuirao najteže zločine i utvrdio neosporne činjenice o događajima u Srebrenici, na Ovčari i drugim mjestima masovnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije. Del Ponte je kazala da je istinu i pravdu nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji teško je ostvariti, osobito na način da svi budu zadovoljni. Sličnu poruku uputio je i predsjednik ICTY-a Fausto Pokar koji smatra da je Tribunal ograničen utvrđivanjem "dijela sudske istine" koja ne ispunjava potrebu društva da dokaže punu istinu.
ZAGREB - Sav težak rad i financijska sredstva uložena u Haški sud (ICTY) imali su jedan cilj, a to je da taj sud uspije izvršiti pravdu i da omogući pomirbu u regiji, a sada je najvažnije da se preostali bjegunci dovedu pred Haški sud i da im se sudi, rekao je u četvrtak u Zagrebu Clint Williams, američki veleposlanik za ratne zločine, na Međunarodnoj konferenciji o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima. Williams je kazao da je apsolutno nezamislivo da Radovan Karadžić i Ratko Mladić nadžive Haški sud i izbjegnu pravdu. Istaknuo je da njima mora suditi Haški sud ili neki drugi međunarodni mehanizam koji će doći nakon njega.
DEN HAAG - Hrvatski generali Ivan Čermak i Rahim Ademi u četvrtak su izvijestili Haški sud (ICTY) kako smatraju da njihovi branitelji Čedo Prodanović i Jadranka Sloković neće biti u sukobu interesa, ukoliko se general Ademi, kojeg odvjetnici zastupaju u Hrvatskoj, pojavi kao svjedok u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač" u Den Haagu, a general Ademi u svojoj je izjavi poručio i da se neće dobrovoljno pojaviti kao svjedok u tom haškom predmetu. U svojoj izjavi general Ademi navodi da je obaviješten o mogućnosti da bude pozvan kao svjedok kad bi ga njegovi odvjetnici, koji u Den Haagu brane generala Čermaka, trebali unakarsno ispitati. Ademi navodi da "ne namjerava dobrovoljno svjedočiti za bilo koju stranku u postupku protiv Ivana Čermaka".
BUKUREŠT - Posjetom hrvatskim selima Karaševo, Klokotić, Ravnik i Lupak na zapadu Rumunjske, hrvatski premijer Ivo Sanader počeo je u četvrtak službeni dvodnevni boravak u zemlji koja je od 1. siječnja punopravna članica Europske unije. Od ukupno 14 tisuća Hrvata u Rumunjskoj, njih sedam tisuća živi u zapadnom dijelu zemlje i smatra se povijesnom manjinom, te jednom od najstarijih hrvatskih manjina u Europi. U pratnji ministra kulture Bože Biškupića i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića, Sanader je najprije posjetio Karaševo gdje su ga Hrvati, kojima je tu dom već nekoliko stoljeća, dočekali na trgu pred domom Hrvatskog zajedništva. Domu u Karaševu premijer Sanader poklonio je 200 knjiga na hrvatskom jeziku za knjižnicu u Hrvatskom domu, a načelniku općine Lupak poklonio je dva računala za osnovne škole na hrvatskom jeziku.
PODGORICA - Izjava predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da Crna Gora i Hrvatska trebaju postići nagodbu o naknadi štete izazvane crnogorskim napadom na dubrovačko područje, u Podgorici je ocijenjena kao doprinos dobrosusjedskim odnosima ali i kao nepotrebno priznanje agresije Crne Gore na Dubrovnik. Crnogorski veleposlanik u Zagrebu Branko Lukovac podržao je prijedlog predsjednika crnogorske Skupštine i istaknuo da bi to pridonijelo još boljim odnosima dviju zemalja. Crnogorska oporba je međutim ogorčena Krivokapićevom izjavom. Pokret za promjene, najača oporbena stranka, smatra da je predsjednik parlamenta priznao agresiju Crne Gore na Dubrovnik.
ZAGREB/RIM - Hrvatsko-talijansko povjerenstvo zaduženo za rješavanje povrata imovine talijanskih izbjeglica (esula) iz Istre, Kvarnera i Dalmacije nastavit će s radom, izjavio je u Rimu talijanski ministar za odnose s parlamentom Vannino Chiti. On je kazao da će Italija svoje napore u rješavanju pitanja imovine usredotočiti na dva polja. Prvo će hrvatsku stranu pozivati da "potpuno primijeni europska načela o nediskriminaciji na nacionalnoj bazi", rekao je Chitti. Dodao je da će drugo područje rada na kojem će Italija inzistirati biti utvrditi postoje li kategorije esula koje nisu obuhvaćene Osimskim i Rimskim ugovorima. Neimenovani izvor u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija potvrdio je da bi se sljedeći sastanak povjerenstva trebao održati u Rimu, ali zasad se ne zna kada bi to moglo biti.
RIM - Rimski tužitelj Erminio Amelio podigao je optužnice protiv četiri časnika bivše JNA za rušenje helikoptera Ujedinjenih naroda u kojem su poginula četiri talijanska i jedan francuski promatrač, 7. siječnja 1992. na sjeveru Hrvatske, a proces bi trebao početi 14. ožujka ove godine u Rimu, objavio je u četvrtak lokalni list iz Udina Messaggero Veneto. Optuženi su zapovjednik Glavnog stožera bivše JNA general Blagoje Adžić i još trojica odgovornih za naredbu pilotu Miga 21 Emiru Šišiću da ispali rakete na dva helikoptera s promatračima UN-a. Šišić je u studenome 2004. godine osuđen na 15 godina zatvora i kasnije pušten u Srbiju na odsluženje kazne, dok će se četvorici časnika suditi u odsutnosti.
NEW YORK - Njemačka, trenutačna predsjedateljica EU-a, mogla bi odigrati važnu ulogu u rješenju razmirica oko suvereniteta na Kosovu, izjavio je u četvrtak UN-ov posrednik za Kosovo Martti Ahtisaari nakon predstavljanja plana o neovisnosti Kosova pred UN-ovim Vijećem sigurnosti. "Za vrijeme njemačkog predsjedanja EU-om, ovo bi se pitanje moglo riješiti", kazao je, a promatrači smatraju da bi njegova izjava mogla biti pokazatelj vremena koje će biti potrebno za konačnu odluku o budućem statusu Kosova s obzirom da šestomjesečno predsjedanje Njemačke EU-om završava u lipnju. Ahtisaari vjeruje da bi se o pitanju Kosova moglo odlučivati u ožujku nakon pregovora koje namjerava održati s Beogradom i Prištinom, prije završnog, kompromisnog plana što će ga podnijeti članicama Vijeća sigurnosti.
SEVILLA - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u četvrtak je na sastanku ministara obrane 26 zemalja članica u Sevilli izjavio kako Sjevernoatlantski savez tijekom 2007. namjerava ispuniti sve obveze prema stanovništvu Afganistana i Kosova. De Hoop Scheffer je Ahtisaariju uputio izraze "čvrste potpore" zemalja saveznica, dodavši kako će UN-ov izaslanik idući tjedan u sjedištu NATO-a u Bruxellesu o tomu govoriti pred veleposlanicima 26 zemalja članica. Istaknuo je kako će u predstojećem razdoblju NATO nastaviti jamčiti stanovništvu Kosova "sigurne uvjete života".
PRIŠTINA - Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu razgovarao je u četvrtak u Prištini s izaslanstvom Europskog parlamenta koje je vodio zastupnik iz Slovenije Jelko Kacin i tom je prigodom konstatirano da je u interesu cijele regije što prije odrediti status Kosova. Sejdiu je izjavio kako očekuje da će se prijedlog o statusu Kosova koji je pripremio glavni pregovarač UN-a Matti Ahtisaari ubrzo biti razmatran u Vijeću sigurnosti. On je zastupnicima Europskog parlamenta također kazao da Kosovo želi dobre odnose sa susjednim zemljama i da su euroatlantske integracije prioritet.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel koja predsjeda Europskom unijom izrijekom je u četvrtak u društvu ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka pružila potporu početku pregovora o pojačanoj suradnji između EU-a i Ukrajine. Novi ugovor o suradnji ticat će se uspostave područja za slobodnu trgovinu nakon ulaska Kijeva u Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO) koje se očekuje u ljeto 2007. Ukrajina koja se nada da će pregovore završiti do konca godine, uporno traži da se u njemu spomene budući pristup Ukrajine Europskoj uniji. Juščenko je podsjetio da je Ukrajina "svjesna odgovornosti" i "vjerna" svojim obvezama.
MEKA - Suparnički palestinski pokreti Fatah i Hamas potpisali su u četvrtak navečer ugovor o vladi nacionalnog jedinstva i o svom političkom programu, zaključen nakon dvodnevnih pregovora u Meki, u Saudijskoj Arabiji. Na sastanku u Meki sudjelovali su palestinski predsjednik Mahmud Abas, vođa islamističkog pokreta Hamas u egzilu Khaled Mechaal i saudijski kralj Abdullah, inicijator ovog međupalestinskog skupa, kao i više saudijskih čelnika.