O knjizi su govorili povjesničar Milan Kruhek, pročelnik Odjela za povijest Matice hrvatske Đuro Vidmarović i autor.
Govoreći o uspostavi granice u Slavoniji nakon oslobođenja od Turaka, Vidmarović je podsjetio kako su hrvatski staleži odmah zatražili od kralja da u Slavoniji obnovi stare županije, a pokrajinu vrati pod upravu Hrvatskog sabora i bana.
"Premda im je obećao ispuniti želje, ako izaberu njegova sina Josipa za novoga cara, prevario ih je nakon izbora u Požunu", napomenuo je Vidmarović, dodavši kako je to odredilo sudbinu hrvatskoga naroda sljedeća dva stoljeća.
Kruhek smatra kako je Mažuran napisao malu knjigu velike povijesne vrijednosti.
"U njoj autor obrađuje utvrđivanje slavonske vojne granice", rekao je, dodavši kako je napravio vrlo minucioznu analizu izvora. Mažuran je napravio je i određenu analizu socioloških odnosa između civilne i vojne vlasti, kazao je.
Po autorovoj ocjeni bečki dvor je tijekom 17. i 18. stoljeća manipulirao Hrvatskom. Kad su hrvatski staleži nakon rata zatražili ukidanje granice prema Turskoj, bečki je dvor, kako je rekao, uveo Statut valachorum, kojim su Habsburgovci ucjenjivali Hrvate.
Ocijenio je vrlo lošim stanje u hrvatskoj historiografiji. Dok su primjerice Madžari objavili na stotine knjiga izvora iz svoje povijesti, mi se već dva stoljeća mučimo s petnaestak svezaka "Codexa diplomaticusa", upozorio je.
"Zato svoju povijest i gledamo kroz tuđe naočale", ocijenio je, dodavši kako nije točno da smo svoje kraljevstvo (državu) čekali devet stoljeća. "Nije li ban Pavao Šubić kao gospodar Bosne na hrvatsko prijestolje doveo Anžuvince", upitao je, podsjetivši i na Cetingradski sabor, kad su hrvatski staleži sami izabrali Habsburgovca za svoga kralja.
Gospodarsko i socijalno stanje u današnjoj Slavoniji ocijenio je gotovo istovjetnim sa stanjem nakon oslobođenja od Turaka, kad je Slavonija, kako je rekao, bila spaljena, pusta i zapuštena zemlja.
Knjigu "Osnivanje vojne granice u Slavoniji 1702. godine" objavio je Državni arhiv u Osijeku 2005. Podijeljena je u dva dijela, u prvom je autorova studija o slavonskoj granici, a u drugom dijelu su objavljeni izvori.
Ive Mažuran (1928.) objavio je dvadesetak knjiga, a među njima i knjigu "Hrvati i Osmansko Carstvo".