O knjizi su govorili profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Zoran Kravar i predsjednik Hrvatskoga društva pisaca (HDP) Velimir Visković.
Kravar je ocijenio kako u Krležinim dijaloškim tekstovima razgovore vode subjekt A, koji je ideološki konzervativac, po svjetonazoru idealist i pripadnik građanskog društva te subjekt B kao zastupnik socijalizma.
"Krleža u tim tekstovima pravi svoju ikonu od Lenjina", rekao je, dodavši kako je zato bio skeptičan prema pitanjima zapadne kulture i demokracije. Kravar smatra da su dijalozi najkompleksniji dio Krležina opusa.
"Kao arbitar istine Krleža je pedesetih godina otvarao prostore slobode", rekao je Visković, dodavši kako je ta pitanja poticao u niz svojih referata i govora.
Ustvrdio je kako je prostor slobode dogovaran unutar jugoslavenskoga političkog establišmenta. "Tako je i Krleža svoj govor na Kongresu književnika u Ljubljani 1952. pisao u dogovoru s Kardeljem i Milovanom Đilasom", napomenuo je, dodavši kako se u tom govoru već naziru pitanja samoupravljanja i politike nesvrstanosti.
Knjigu "Razgovori i svjedočanstva" (317 str.) objavio je zagrebački nakladnik Prosvjeta. Podijeljena je u dva dijela, a u prvom su objavljeni razgovori o demokraciji, o humanizmu i o socijalizmu, razgovori o istini, o svemirskoj svrsi, o raketama, utjeha filozofije i razgovor o pedesetogodišnjici apstraktnog slikarstva.
U drugom dijelu knjige objavljeni su Krležini govori na Kongresu književnika u Ljubljani, Referat na Plenumu saveza književnika, Tekst govora u okviru diskusije, O poeziji, Književnost danas, Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića i Riječ u diskusiji na drugom kongresu književnika Jugoslavije.