O Pranjkovićevoj knjizi govorili su recenzent Stjepan Damjanović i profesorica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Bernardina Petrović i autor.
Damjanović smatra kako se u knjizi zanimljivo prepleću znanstvene sudbine hrvatskih jezikoslovaca i znanstveni problemi kojima su se oni bavili.
"U središtu su njegova zanimanja problemi gramatičkoga i leksičkog ustrojstva hrvatskoga jezika od 18. st. do naših dana", napomenuo je, dodavši kako novija standardologija u 18. stoljeće stavlja početke modernoga hrvatskog jezičnog standarda.
Podsjetio je kako autor analizira načina na koji je hrvatski jezik opisivao Matija Antun Relković te kako je sintaktičko ustrojstvo vidio Adolfo Weber Tkalčević.
"Pranjković piše o Šulekovim prinosima oblikovanju hrvatskoga vojnog nazivlja, o Ivšićevim pogledima na hrvatski pravopis sve do suvremenih problema i radova Zlatka Vincea", dodao je.
Bernardina Petrović smatra kako je Pranjkovićeva knjiga potpun opis hrvatske jezikoslovne okosnice. "U njoj je obrađena povijest hrvatske standardologije", rekla je.
Profesor Pranjković svoju je knjigu ocijenio svojevrsnom biobibliografijom hrvatske filologije.
Knjiga "Filološki vjekopisi" (308 str.) koju je objavio zagrebački nakladnik Disput podijeljena je na četiri poglavlja u kojima Pranjković piše o jezikoslovlju u pretpreporodnoj Slavoniji, filološkim školama 19. stoljeća, hrvatskim vukovcima i protuvukovcima te svojim učiteljima i suvremenicima. Na kraju knjizi je pridodana literatura, bibliografska bilješka i kazalo imena.
O Mićanovićevoj knjizi "Hrvatski s naglaskom - Standard i jezični varijeteti"" (172 str.) podijeljenoj na devet poglavlja govorili su anglist Damir Kalođera i profesor zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti Ivo Žanić.
Kalođera smatra kako ne postoji sličan opsežan i sintetičan rad na hrvatskom jeziku koji bi kao Mićanović u svojoj knjizi zahvatio ovako široko u međunarodnu literaturu o standardizaciji jezika.
Knjigu je ocijenio kao solidan izvor iz kojeg se može crpsti znanstvenu orijentaciju o pojmovima kao što su jezik, standardni jezik, korektnost u jezičnoj uporabi te odnos standardnoga jezika prema dijalektima.
Po Žanićevu mišljenju autor objašnjava situaciju jezične standardizacije na prostoru bivše Jugoslavije.
Redoviti profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Ivo Pranjković (1947.) objavio je više knjiga, među kojima i knjigu "Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrne".
Na Odsjeku za kroatistiku pri Katedri za hrvatski standardni jezik zaposlen je i Krešimir Mićanović (1968.). Do sada je objavio više beletrističkih knjiga, među kojima i knjigu priča "Treba se kretati".