DUBROVNIK, ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Ovogodišnji božićni Dubrovnik okitio se kao i drugi naši gradovi. Gotovo da je posve zaboravljen dubrovački božićni "bambino", običaj da se na Badnju večer ukrašava lutkica (djetešce) koja je
predstavljala lik malog Isusa. Do sredine prošlog stoljeća "bambino" bjaše simbolom dubrovačkih božićnih svetkovina.
DUBROVNIK, ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Ovogodišnji božićni
Dubrovnik okitio se kao i drugi naši gradovi. Gotovo da je posve
zaboravljen dubrovački božićni "bambino", običaj da se na Badnju
večer ukrašava lutkica (djetešce) koja je predstavljala lik malog
Isusa. Do sredine prošlog stoljeća "bambino" bjaše simbolom
dubrovačkih božićnih svetkovina. #L#
Naime, Pavo Rešetar je u 19. stoljeću u svojstvu namjesničkog
savjetnika Bečkog dvora ukinuo starinski obićaj kićenja "bambina"
i uveo novu navadu kićenja božićnog drvca s likovima malog Isusa,
Marije, Josipa, Tri kralja, te ovčica, kravica i štalica uz naramak
sijena. "Bambino" se kitio svim obiteljskim nakitom, na prstiće se
stavljalo prstenje, oko zglavaka nerukvice, niz vrat visjele su
niske od zlata i koralja, pod nogama svjetlucali broševi i
biseri...
Zanimljivo je da je dubrovačka poetesa Ankica Bošković, sestra
slavnog Ruđera Boškovića, sačuvala spomen na "bambina", na
starinski dubrovački običaj poklona Božjem Djetetu, stoji u napisu
posvećenom "hrvatskim božićnim običajima" Tamare Gović u časopidu
'Matica'. Ankica je oporučno obiteljski "bambino" ostavili sestri
- "dumni" u dubrovačkom samostanu Sv. Katarine. Aničina sestra,
pak, dragocjeno je obiteljsko naslijeđe namijenila sestrama
franjevkama u crkvici Sigurata gdje se na južnom zidu, u staklenoj
vitrini, "bambino" i danas nalazi. Narod ga naziva 'Oltar
"bambina"'.
(Hina) ld ld