INT. HER. TRIB. 24. XI. NOVO POGLAVLJE ZA JUGOISTOČNU EUROPU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 24. XI. 2000. Novo poglavlje za jugoistočnu Europu "Europski čelnici vlada sastaju se ovoga petka u Zagrebu sa svojim kolegama iz Albanije, BiH, Hrvatske, Federalne Republike Jugoslavije i bivše jugoslavenske republike Makedonije. Slovenija, koja je već punopravni kandidat za članstvo u EU-u, također će biti predstavljena. Činjenica da se ovaj sastanak uopće odvija pokazatelj je koliko se dramatično politički krajolik promijenio u jugoistočnoj Europi u protekloj godini. Prije godinu dana, takav sastanak u hrvatskoj prijestolnici bio bi nezamisliv. Hrvatska je bila izolirana od ostatka Europe. No u siječnju njezin je narod izabrao nove čelnike koji su predani suradnji sa svojim susjedima i budućnosti svoje zemlje kao moderne europske demokracije. Od tada, Hrvatska je poduzela važne političke i gospodarske korake, pružajući primjer čitavoj regiji. Koliko promjene može nastati u samo godinu dana! Prošlog mjeseca svijet je promatrao i promjene u Srbiji - odabir novih, demokratskih čelnika. Demokracija je, dakle, u pohodu na jugoistočnu Europu. Prilike za trajni mir u regiji su bolje nego ikad za čitav jedan naraštaj. Zadaća za čelnike EU-a i one jugoistočne Europe jest iskoristiti ovo do maksimuma. Trebamo udvostručiti naša nastojanja da se ponovno izgrade institucije u ovom području kao i gospodarstva. Trebamo poticati regionalnu suradnju, posebice slobodnu trgovinu, kako bi se ojačale pravne države i ukorijenile demokracije u najširem smislu te riječi. To uključuje i poštivanje prava manjina kao i prava izbjeglica da se vrate svojim domovima. Svrha ovog sastanka u Zagrebu jest otpočeti novu fazu sve tješnje suradnje među zemljama u regiji i EU-a, zasnovanu na stabilizaciji EU-a i procesu pridruživanja. (...) Svaka zemlja u regiji dala je do znanja kako želi mnogo bliži odnos s Europskom Unijom. I mi također želimo pomoći pri razvoju tješnje veze s EU-om. Koliko brzo to možemo učiniti ne ovisi tek o nama. To ovisi i o brzini kojom te zemlje provedu reforme. Ipak, mi sve zemlje u regiji smatramo potencijalnim kandidatima za članstvo u EU-u. Jedan od važnih načina na koji se ovaj proces može poticati jest stabilizacijom i sporazumima o udruživanju (SAA). Ovo će proizvesti mnogo koristi, dramatično potičući trgovinu i jačajući gospodarske i političke veze. Ovo nije sporazum koji EU nudi olako. Ona uključuje održivu predanost reformi, koja će trajati mnogo godina. Kao prvo, zemlje Balkana bi trebale potpisati regionalne konvencije među sobom. Snažna i dugotrajna predanost regionalnoj suradnji je od ključne važnosti. Jasno je i to da govorimo o opsežnoj i dugotrajnoj obvezi prema jugoistočnoj Europi od strane EU-a. Djela koja su za Europskim povjerenstvom u posljednjih godinu dana pokazuju središnju ulogu koju ima i koju će i dalje imati, u ispunjavanju te obveze. Ovoga mjeseca, na poticaj povjerenstva, EU je otvorio svoja tržišta izvozu iz regije - što je hrabra i maštovita gesta za koju su mnogi predviđali kako se nikada neće dogoditi. Ministri vanjskih poslova su se ovoga tjedna složili glede novoga, fleksibilnijeg okvira kojim su određeni svi oblici naše pomoći ovoj regiji. Moj kolega Chris Patten, povjerenik koji je odgovoran za vanjske odnose, tijekom cijele godine (...) neumorno je rado na poboljšanju slanja naše pomoći ovom području. Osnovali smo Europsku agenciju za rekonstrukciju, koja je zaslužila nevjerojatnu reputaciju zbog obavljanja svoga cilja na Kosovu i koja će sada pokušati ostvariti isto i u Srbiji i Crnoj Gori. (...)Povjerenstvo je mobiliziralo 200 milijuna paketa za hitnu pomoć koji bi Srbiji trebali pomoći da prebrodi zimu. Par tjedana nakon demokratske tranzicije u Beogradu, u Srbiju su iz EU-a poslani kamioni s gorivom za ogrjev. Ovoga smo tjedna Srbiji počeli slati struju. Ovoga će tjedna stići i prve pošiljke lijekova a uskoro i pomoć u obliku zaliha hrane. Nastavljamo i svoju potporu neovisnim medijima, a širimo i svoj program Škole za demokraciju na čitavu Srbiju. Otpočinjemo i novi program pod nazivom Gradovi za demokraciju. Napokon možemo prijeći s politike koja je velikim dijelom bila usmjeravana na rješavanje krize na onu koja nam omogućuje izgradnju bolje i trajne budućnosti zasnovane na demokraciji, pravnoj državi i pravdi. Ovaj summit, vjerujem, označava okretanje nove stranice i početak novog poglavlja", piše Romano Prodi, predsjednik Europskog povjerenstva.