IHT- 24. XI. EU ODRŽAVA PRVI SUMMIT S BALKANSKIM GLAVARIMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 24. XI. 2000. EU održava prvi skup na vrhu s balkanskim glavarima "EU koja je preuzela osnovnu odgovornost za rekonstrukciju i stabilnost na Balkanu, održat će svoj prvi sastanak na vrhu s regionalnim čelnicima u petak, a njihova je zadaća olakšana izborom novoga jugoslavenskog predsjednika, Vojislava Koštunice. Zamisao za sastanak na vrhu u Zagrebu potječe od francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, još prije pada Slobodana Miloševića prošloga mjeseca, a cilj je bio dodatno ga izolirati. No ponovni ulazak Jugoslavije u svijet međunarodnih sastanaka, uz svu uzvišenu retoriku o miru i regionalnoj suradnji, dodatno je poduprla zamisao o bolje integriranom, europskom Balkanu. A Koštuničina nazočnost, zajedno s drugim čelnicima onog što je nekoć bila Titova Jugoslavija, imat će znatnoga utjecaja. Očekuje se da će se Koštunica u Zagrebu po prvi puta sastati i s UN- ovim upraviteljem za srbijansku pokrajinu Kosovo, Bernardom Koucherom. Nova nasilja na Kosovu, nastavljeni utjecaj nacionalističkih stranaka na bosanskim izborima, Miloševićeva obnovljena politička nazočnost i napetosti s Crnom Gorom i Hrvatskom podsjetnici su poteškoća koje leže pred nama. Europska Unija, na koju su pritisak izvršila dva glavna čovjeka za vanjsku politiku, Christopher Patten i Javier Solana, Balkan je postavila na mjesto prioritetnih pitanja. '(...)Pokušaj da se ova regija izvuče iz krize veliki je ispit za europsku zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku', kazao je Patten. Kako bi se pomoglo razvoju tržišne aktivnosti i poticanju demokracije kao i trgovine u regiji, EU nudi glavnim zemljama zapadnog dijela Balkana - Makedoniji, Hrvatskoj, BiH i Albaniji- 4.65 milijarde eura u razdoblju od 2000 do 2006. godine. Ovo je za Europu pozamašna svota, a ne uključuje 200 milijuna eura pomoći u obliku energije, hrane i lijekova (...). No pozornost koja se poklanja Srbiji u Hrvatskoj i drugdje u regiji već potiče nezadovoljstvo, a novac nije nepresušan. Europsko povjerenstvo zatražilo je 5.5 milijardi do 2006. godine, no toliko neće moći dobiti od europskog parlamenta. Od svote koja je trenutno odobrena - a koja mora pokriti sedam godina - četvrtina je već potrošena prošle godine, prve godine plana(...). Tako će se uskoro trebati donijeti neke teške odluke glede onoga što novčano pomagati, iako dužnosnici EU-a tvrde kako ne namjeravaju pomagati Srbiji na štetu nekih drugih zemalja, unatoč strahovima da će se ovo dogoditi(...). Europska je Unija također početkom mjeseca ukinula skoro sve carine na proizvode iz ovog područja, što je još jedan znak nastojanja da se potakne gospodarski rast. Iako zemlje EU-a trenutno iz tih balkanskih zemalja uvoze tek 2 posto onoga što izvoze u iste zemlje, simbolika je jasna. Europljani zauzvrat očekuju demokratsko i legalno ponašanje. Pregovaraju o sporazumima s tim zemljama, tzv. Sporazumima o stabilizaciji i udruživanju ( Stabilization and Association Agreemens) koji iznose reforme koje bi ove zemlje trebale usmjeriti na put pridruživanja EU-u. Makedonija će u Zagrebu potpisati takav sporazum dok će zemlja - domaćin, Hrvatska početi formalne pregovore o istome. No čak pet godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma koji je prekinuo bosanski rat, BiH se ne smatra spremnom niti za početak takvih pregovora. Europski i američki dužnosnici veoma su razočarani i nastavljenom jačinom utjecaja nacionalističkih stranaka diljem Bosne. Nove napetosti između Beograda i crnogorskog predsjednika Đukanovića glede njegovih ambicija za neovisnost osjetit će se i u Zagrebu. (...) Zapad se otvoreno protivi crnogorskoj neovisnosti sada kada je Milošević otišao s vlasti. Tako EU Đukanovića nije pozvao kao čelnika jugoslavenskoga izaslanstva, nego samo kao njezina člana. Đukanović je od Francuza dobio poseban poziv i 'poseban status'- ima prigodu govoriti, što je obično povlastica rezervirana samo za naciolalne čelnike, no još uvijek nije sigurno hoće li se uopće pojaviti na summitu. Izbor Koštunice povećao je napetosti na Kosovu, gdje albanska većina smatra da su time njezine nade za neovisnost umanjene ili sasvim uništene. U proteklih tjedan dana nasilje se na Kosovu povećalo - počinjen je bombaški napad na beogradskog službenog predstavnika u Prištini, ubijen je Xhemajl Mustafa, ključni pomoćnik umjerenog albanskog čelnika Ibrahima Rugove. Bilo je i dodatnih ubojstava srbijanskih policajaca unutar Srbije, uz granicu s istočnim Kosovom, koje su počinili pripadnici Kosovske oslobodilačke armije(...). Granicom sada ophode američki vojnici. Nakon kritika koje je Koštunica uputio mirotvorcima koje predvodi NATO, zbog dopuštanja takvih izgreda, NATO je u četvrtak obećao nova nastojanja u nadzoru granice između Kosova i Srbije (...)", izvješćuje Steven Erlanger za New York Times service a prenosi list.