US CSM 26.7. TKO JE ZAPRAVO PUTIN?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 26. VII. 2000. Tko je zapravo Putin? "Kad je predsjednik Boris Jeljcin prije godinu dana Vladimira Putina imenovao premijerom ruske federacije, većina ljudi je pitala: 'Koji Vladimir?' To je pitanje opet 'isplivalo' kada je Jeljcin imenovao Putina privremenim predsjednikom. Sada je 'tko' prilično jasno. Ovaj altletski građen 47-godišnjak suprotnost je bombastičnom i ekscentričnom Jeljcinu. Svoj je radni vijek započeo u KGB-u, sveprisutnoj sovjetskoj tajnoj policiji, prvo u kontrašpijunaži a zatim kao birokrat i špijun u Istočnoj Njemačkoj, do 1990. godine. Njegov hladnokrvni nastup zasigurno je oblikovan u KGB-u. (...) Putin je sasvim svjestan stanja svoje države. Populacija Rusije, nedavno je kazao pred parlamentom, smanjuje se za, u prosjeku, 750.000 ljudi godišnje a za 15 godina mogla bi se smanjiti za 22 milijuna. Tvrdi kako Rusiju iz gospodarske i političke zbrke može izvući samo jaka centralna vlada. Njegov prvi prioritet jest koncentrirati vlast u centru i eliminirati ono što naziva 'utjecajnim skupinama' koje raspršuju tu vlast. Predsjednik je Komunističku partiju već sveo na marginalnu manjinu i dobio kontrolu nad parlamentom. Ondje gdje je Jeljcin guvernerima pokrajina davao slobodu(...), Putin ih je legalno sasjekao u koljenima i nametnuo predsjedničku vlast. Sljedeći su na redu tzv. oligarsi koji su prigrabili golemo bogatstvo kada je Jeljcin počeo privatiziranje staroga sovjetskog gospodarstva. Pretvorba je nalikovala rasprodaji za njegove stare prijatelje, bez legalnih organičenja.(...) Čelnici nekih od najvećih državnih tvrtki (...) prozivaju se da odgovore na pitanja o, npr., izbjegavanju plaćanja poreza. Snažna država koju zastupa Putin, prema njegovim riječima, 'nezamisliva je bez poštivanja ljudskih prava i sloboda'. 'Ruska demokracija neće preživjeti, a civilno društvo neće biti stvoreno bez istinski slobodnih medija,' dodaje. No na što misli kada kaže kako mediji ne bi trebali biti 'instrument za borbu s državom'? Njegov veliki plan za unutrašnju politiku uključuje gospodarske i legalne reforme protiv korupcije - prema slobodnom tržištu - i poticanje stranih ulagača. Ovo prati veoma aktivna vanjska politika usmjerena prema obnavljanju ruskih utjecaja kao velesile. Putinove su taktike raznovrsne i maštovite. Nekoliko tjedana prije posjeta Pekingu, svoj je hitan posao s predsjednikom Jiangom Zeminom obavio 'na stražnja vrata'. Stvorili su savez pet nacija, uključujući Tadžikistan, Kirgistan i Kazahstan, protiv onoga što su nazvali islamskim terorizmom, separatizmom i krijumčarenjem droga. Usmjeren je protiv onoga što je sada njihov zajednički neprijatelj - afganistanskih talibana, koji su optuženi za slanje gerilaca u ruske kavkaške republike Čečeniju i Dagestan, Srednju Aziju i kinesku zapadnu pokrajinu, Xinjiang. Putin popravlja susjedske odnošaje s ruskim neposrednim susjedima, sada neovisnim republikama bivšega Sovjetskog Saveza. Razum se vratio, otrov je nestao. Putin je normalizirao odnošaje sa NATO-om, protivljenja širenju NATO-a prema istoku su prestala. Protivljenja nema čak ni širenju EU-a na baltičke države. Uredio je da parlament izglasa stratešku kontrolu oružja i sporazum za ukidanje nuklearnih ispitivanja. Njegovo protivljenje mogućem američkom proturaketnom štitu zasniva se na objašnjenima koja dijele zemlje širom svijeta. Sve u svemu, virtuozna izvedba. No što sa Čečenijom? Je li rat domoljubni odgovor na kriminalno odcjepljenje, koje ruska republika podupire, ili je to neumoljiva odluka da se slomi protivljenje? Putin zagovara jaku zakonodavnu državu, koja je Rusiji svakako potrebna. Njegovi će postupci pokazati vodi li to demokraciji ili još jednoj slijepoj ulici", piše Richard C. Hottelet.