US CSM 25.7.HR. SLOŽENA STABLILIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 25. VII. 2000. Oslobođena diktatora, Hrvatska suočena s teškom stabilizacijom "Za sedam mjeseci od smrti predsjednika Tuđmana, Hrvatska je napravila dramatični zaokret(...) u cilju integracije u ostatak Europe. Hrvatska je primjer onoga što je moguće kada se diktator ukloni s vlasti. Sada se mnogi zapadni diplomati nadaju da će se demokratske snage diljem bivše Jugoslavije ugledati na Hrvatsku. 'Ovo je zasigurno veoma ohrabrujuće za sve one ljude koji podupiru demokratsku oporbu u Srbiji", kazao je zapadni diplomat u Zagrebu. 'Reći će 'ako Hrvatska može, zašto ne bismo i mi?'' Iako je Hrvatska suočena sa sve akutnijim gospodarskim teškoćama, političke promjene su zasad ohrabrujuće. Hrvatska nova vlada, koju vodi premijer Ivica Račan, učinila je veliki napredak uvodeći gospodarske reforme, ispunjavajući svoje međunarodne obveze i potičući ljudska prava, tvrde diplomati. 'Parlamentarni i opći izbori bili su prekretnica', kazao je Alessandro Fracassetti, glasnogovornik OESS-a za Hrvatsku. 'Izuzevši Sloveniju, ovo su prve ovakve promjene u jugoistočnoj Europi do sada. Politika zemlje prema demokratizaciji okrenuta je u suprotnom smjeru od onog prijašnjeg.' Rijetko je koja zemlja u tako kratkom roku uspjela tako drastično poboljšati svoj međunarodni ugled. U svibnju Hrvatska je primljena u NATO-ovo Partnerstvo za mir, nakon čega obično slijedi uključivanje u NATO. Dužnosnici u Washingtonu kazali su kako bi Hrvatska uskoro mogla biti uključena u Svjetsku trgovačku organizaciju. Čak je i Carla Del Ponte, glavna tužiteljica haaškoga Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY), (...), pohvalila novu suradnju u nastojanjima da se istraže ratni zločini koje su Hrvati možda počinili tijekom raspada Jugoslavije. 'Situacija je sasvim različita', kazao je jedan zapadni diplomat. 'Konačno na Balkanu imamo partnera, a ne samo još jedan problem.' Uz prijetnju nastojanja srbijanskoga predsjednika Miloševića da iskoristi napetosti na Kosovu i u Crnoj Gori kako bi zadržao vlast, i uz spori napredak u Bosni, partner na Balkanu upravo je ono što Zapad sada treba. Hrvatski dužnosnici brzo su ponudili potporu Crnoj Gori, siromašnoj republici koja je još u sklopu krnje Jugoslavije i nastoji izbjeći oružani sukob s optuženim ratnim zločincem i jugoslavenskim predsjednikom Miloševićem. Hrvatski parlament izglasovao je rezoluciju kojom se podupire Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, proces koji su započele zapadne vlade nakon kosovske krize, a u kojem je Hrvatska prije sudjelovala suzdržano. To je ICTY-u dalo dopuštenje da provede ekshumacije povezane s mogućim ratnim zločinima koji su počinjeni 1995., tijekom kontroverznih vojnih operacija 'Bljesak' i 'Oluja'. Promatrači tvrde da je hrvatski predsjednik Mesić promijenio i smjer politike zemlje prema srpskoj manjini. Promjene sežu dalje od ispunjavanja odredba Daytonskog mirovnog sporazuma kojega je Hrvatska potpisala na kraju rata, 1995. Zemlja je potpisala sporazum kojim se omogućuje povratak većeg broja srpskih izbjeglica njihovim bivšim domovima u Hrvatskoj. Parlament je izglasovao i zakon koji Srbima omogućuje veći pristup fondovima za ponovnu izgradnju njihovih domova koji su u ruševnom stanju. 'Novi zakon je svakako više nego korektan', kazao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća. Ipak, međutim, čeka da vidi hoće li implementacija zakona biti poštena. Predsjednik Mesić je također jasno osudio Tuđmanovu ambiciju stvaranja 'Velike Hrvatske' pripajanjem dijelova Bosne. Vlada je ukinula milijune dolara pomoći koji su se potajice slali bosanskim Hrvatima. Preostalih sto milijuna dolara godišnje pomoći sada prolazi transparentnim međunarodnim putovima. Rezultat će biti manje pomoći za hrvatske nacionaliste u Bosni i više prigoda za pristaše umjerene politike da se natječu za naklonost birača, kazao je zapadni diplomat u Zagrebu. Međutim, premijer Ivica Račan suočen je s golemim izazovima, uključujući nezaposlenost koja iznosi gotovo 20 posto i sve je veća. Uz krhku koalicijsku vladu, koja je na vlasti već šest mjeseci, i malo vidljivih gospodarskih promjena, nezadovoljstvo raste. 'Međunarodna zajednica je sretna, no oni ne moraju živjeti ovdje', kazao je Gvozden Flego, profesor sociologije na zagrebačkom sveučilištu. Račanova vlada sada očajnički treba injekciju međunarodne pomoći, stranih ulaganja i obnovljenog turizma diljem jadranske obale nakon godina ratovanja. Tuđman je gospodarstvo doveo gotovo do bankrota, sistemom sasvim očitih protekcija, sumnjivih sporazuma o privatizaciji i lošim vođenjem. Gospodarska kriza vladu je prisilila da zatvori bankrotirane državne tvrtke i odgodi plaćanje mirovina koje kasne. U Hrvatskoj već više od tri mjeseca plaće nije dobilo između 50.000 i 80.000 ljudi, unatoč Račanovu predizbornom obećanju da će stvoriti 20.000 novih radnih mjesta. 'Društvena situacija je veoma, veoma loša', kaže istaknuti zagrebački politički analitičar Žarko Puhovski. '(...)Ako ne primimo nekakvu pomoć kojom bi se povećale mirovine ili ublažila nezaposlenost, bit ćemo suočeni s pravom društvenom tragedijom i demonstracijama'", prenosi njegove riječi na svršetku članka Daniel Langenkamp.