US CSM 10.7.OBRAČUN S MILOŠEVIĆEM

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 10. VII. 2000. Konačni obračun Miloševića i Jugoslavije "Jugoslavenski predsjednik Milošević svoje je političke protivnike još jednom doveo u slijepu ulicu novom, no riskantnom strategijom za ostanak na predsjedničkom položaju: izravnom demokracijom. Jugoslavenski federalni parlament izglasovao je promjene jugoslavenskog ustava u petak. Promjene zakona Miloševiću će omogućiti obnašanje još dva četverogodišnja predsjednička mandata, a mijenjaju i ravnotežu moći u Crnoj Gori, u kojoj vlada raspoloženje protiv Miloševića(...) pa bi moglo doći i do građanskoga rata. Ministar pravosuđa Dragan Šoc upozorio je da promjene ustava vode daljnjem raspadu Jugoslavije. 'S poniženom Crnom Gorom nema Jugoslavije', kazao je u parlamentu tijekom vruće rasprave održane prošloga tjedna. Na osmosatnoj hitnoj sjednici, koja je završila u ranim jutarnjim satima u subotu, crnogorski su krojači zakona izglasovali rezoluciju kojom se odbijaju promjene ustava. Crna Gora neće priznavati nikakve pravne niti političke zakone koje donose jugoslavenske federalne vlasti, kazali su. 'Crna Gora kao federalna jedinica i građani Crne Gore kao ravnopravni građani Jugoslavije više ne postoje kao ustavna kategorija', kazao je Ratko Vukotić, čelnik Vrhovnoga suda(...). Iako su Miloševićevi protivnici omalovažili na brzinu izglasovane ustavne promjene nazvavši ih političkom manipulacijom, novi sustav je, ironično, zapravo demokratskiji od staroga. Jugoslavenski predsjednik i predstavnici Crne Gore u federalnom parlamentu sada će biti birani izravnim glasovanjem umjesto da ih bira parlament. 'Tendencija u federalnim sistemima u čitavom svijetu ide prema izravnijoj demokraciji. U modernom društvu, ako niste neposredno izabrani, nemate potporu naroda. Izravni izbori su dobra stvar', kazao je Aleksa Đilas, povjesničar i promatrač Miloševića. Đilas dodaje, međutim, da prije ikakve ozbiljne promjene ustava treba održati dugačku raspravu. 'Izglasovali su mijenjanje Ustava kao da se radi o manjem rutinskom postupku', kazao je. Mnogi promatrači očekivali su da će Milošević, kojega je optužio sud za ratne zločine u Haagu, postati sljedeći premijer Jugoslavije, što je položaj koji je tehnički moćniji od predsjedničkog. Ustav je prije promjena Miloševiću branio obnašanje još jednog mandata na mjestu jugoslavenskoga predsjednika. Već je obnašao dva mandata kao srbijanski predsjednik. Umjesto toga, Milošević je odlučio vjerovati narodu. Iako strategija sa sobom nosi rizike, pobjeda koju bi odnio glasovanjem naroda donijela bi mu demokratsku vjerodostojnost. Srbijanska oporba, kada je udružena, mnogo je popularnija, no ankete pokazuju da Milošević može pobijediti sve oporbene kandidate kada se natječu pojedinačno. 'Danas bi Milošević dobio 25 do 30 posto glasova, što ne bi niti jedan oporbeni kandidat', kazao je Srbobran Branković iz beogradske neovisne agencije za anketiranje, Medium. No biti izabran za predsjednika nije dovoljno. Milošević mora kontrolirati i federalni parlament a promjene ustava pojednostavljuju i taj zadatak. Crnogorski parlament prije je svoje predstavnike birao za gornji dom vijeća republika. Sada će crnogorski birači birati svoje predstavnike, dajući Miloševićevim pristašama još više moći protiv vladajuće koalicije crnogorskoga predsjednika Mile Đukanovića. Poanta svega ovog pomalo je nejasna jer Đukanović odbija slati predstavnike u federalni parlament već od 1998. Crna Gora postupno se udaljuje od jugoslavenske federacije. Danas, jedina preostala federalna institucija je jugoslavenska vojska i mornarica, koje broje oko 25.000 vojnika. Crnogorski čelnici Miloševića optužuju za uporabu postrojba vojske za poticanje nemira i za utiranje puta mogućem puču. Nebojša Čović, oporbeni čelnik iz Beograda, kazao je da očekuje kako će Milošević pojačati pritisak na Crnu Goru. 'U sljedećih tjedan dana, jugoslavenski parlament izglasovat će glasoviti zakon protiv terorizma', kazao je, govoreći o predloženom zakonu za sigurnost za koji kritičari tvrde da će prijetiti osnovnim ljudskim pravima. 'Zajedno s ispravljenim ustavom, stvara veliki potencijal za Miloševićevu negativnu maštu i konačni obračun s političkim protivnicima.' Zapad je Crnoj Gori dao milijune u obliku financijske pomoći, u isto vrijeme upozoravajući republiku da se polako priprema na referendum u cilju odvajanja od Jugoslavije. Crnogorci su i dalje oštro podijeljeni o tom pitanju. Nakon najnovijih promjena, čini se jasnim da Đukanović neće sudjelovati u federalnim i lokalnim izborima koji bi trebali biti održani u studenom i da će se možda odlučiti za referendum. Međutim, Đilas ističe kako Miloševićevi saveznici u Crnoj Gori, koji kontroliraju brojne gradove, ipak mogu sudjelovati u glasovanju. 'To bi značilo da će crnogorski predstavnici u federalnom parlamentu biti isključivo Miloševićevi pristaše koji će Miloševiću neizmjerno mnogo pomoći u parlamentu. To je upravo ono što se dogodilo na Kosovu kad su Albanci bojkotirali izbore. 'Crnogorski separatizam mogao bi biti Miloševićev politički saveznik, jednako kao što je to bio albanski separatizam na Kosovu, prije početka NATO-ove kampanje bombardiranja', kazao je Đilas", a prenosi Alex Todorović.