ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Planiramo da ćemo do 2010. razminirati cijelu Hrvatsku, a ove godine planiramo razminirati 35 kilometara četvornih, rekao je ravnatelj Hrvatskog centra za mine Damir Goršeta na današnjem seminaru za
novinare o problematici humanitarnog razminiranja održanom u Zagrebu.
ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Planiramo da ćemo do 2010. razminirati
cijelu Hrvatsku, a ove godine planiramo razminirati 35 kilometara
četvornih, rekao je ravnatelj Hrvatskog centra za mine Damir
Goršeta na današnjem seminaru za novinare o problematici
humanitarnog razminiranja održanom u Zagrebu. #L#
Goršeta je istaknuo da se razmišlja o uvođenju novih tehnologija,
kako što su razminiranje biosenzorima, radarima i sustavom "Elf".
Taj je američki sustav posebno zanimljiv zbog brzine rada, a biti će
isproban krajem lipnja na poligonu u Obrovcu, rekao je Goršeta.
Objasnio je da se tim sustavom može u jednoj sekundi pregledati
metar, dok pirotehničar za pet sati pregleda 20 do 40 četvornih
metara.
Sustav rendgenskim zrakama registrira isparavanja nitrata iz
eksploziva, rekao je Goršeta, pojasnivši da je ta metoda pouzdana i
ispitana u laboratorijama i da se njome može otkriti sve vrste mina
u Hrvatskoj.
Druga zanimljiva tehnologija koju namjeravaju isprobati su
biosenzori, to jest mutirana bakterija koja je prisutna u
eksplozivu. Načelo je da se bakteriju mutira kako bi bila
fluorescentna, rekao je Goršeta, dodajući da će se prije
ispitivanja savjetovati s Ministarstvom zaštite okoliša.
Goršeta ne očekuje brzu primjenu te metode, jer uzgoj bakterije
traje dvije godine, a najverovatnije bi se to radilo u Plivinim
laboratorijima.
Najavio je da će se 5. lipnja ispitati 29 metalnih detektora 14
vrhunskih stranih proizvođača na poligonu u Obrovcu.
U materijalima HCR-a podijeljenima novinarima navodi se da je
Hrvatska među deset zemalja svijeta najviše "zagađenih" minama i da
taj problem pogađa svako nastojanje de se Hrvatska vrati u normalu
nakon Domovinskog rata.
Goršeta je iznio procjenu da je u Hrvatskoj položeno od 1 do 1,2
milijuna minskoeksplozivnih sredstava, a u bazi podataka HCR-a
zabilježeno je 211.594 protupješačkih i protuoklopnih mina. Oko
4.500 četvornih kilometara je minski sumnjiva površina, napominje
Goršeta. Prosudio je da je od toga broja oko 500 kilometara stvarno
minirano, dok je ostatak u pojasu od 500 metara s jedne i druge
strane nekadašnjih crta bojišnice potencijalno "zagađeno"
pojedinačnim minama i zaostalim neeksplodiranim ubojitim
sredstvima.
"Najteže je razminirati te sumnjive površine i to je dugotrajan i
skup proces", istaknuo je Goršeta.
Tim problemom pogođeno je 14 županija, a najugroženije su Osječko-
baranjska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka
i Zadarska. Također je velika koncentracija mina i na širem
području gradova Sisak, Benkovac, Karlovac, Knin, Osijek i
Vukovar.
Kao probleme koji otežavaju razminiranje Goršeta je naveo da minska
polja nisu uvijek bila označena ili karte nisu točne, a za jedan
broj mina nije poznata lokacija, jer ih je pokrila vegetacija.
Jedan od problema je što je mine postavilo nestručno ljudstvo ili su
promijenile položaj pod utjecajem vremena i erozije. Kao primjer je
naveo da su u nekim područjima Hrvatske crte razdvajanja bile
rijeke, koje su po nekoliko puta plavile postavljena minska polja.
Vanja Sikirica rekla je da je po podacima Centra za razminiranje u
Hrvatskoj od mina do sada stradalo 1500 osoba, upozorivši da mnogi
od tih invalida ne znaju koja su im prava. HCR je u suradnji s
Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida izdao o tome knjižicu.
Glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva Mario Bošnjak osvrnuo
se na pisanje medija o problemu mina, istaknuvši da mediji donekle
zanemaruju tu temu i registriaju samo strane donacije. Bošnjak
smatra da više treba skrbiti o sudbinama žrtvi i njihovih obitelji.
Urednik lista "Hrvatske šume" Antun-Zlatko Lončarić upozorio je u
raspravi na probleme koje imaju radnici toga poduzeća, ustvrdivši
da ih je "barem 30 posto stradalo od mina koje su postavili oni koji
se sada vraćaju". Naveo je i neke primjere da radnici stradavaju u
već razminiranim područjima. Rekao je da je u tom poduzeću od
početka rata od mina poginulo 65 radnika.
Cilj je programa edukacije za predstavnike javnih glasila da se
Hrvatski centar za mine (HCR) upozna s novinarima koji će pokrivati
problematiku humanitarnog razminiranja.
Seminar su organizirali HCR i Centar za krizna stanja.
(Hina) nz sšh