IT-RU-izbori-supersila-predsjednik IT-28.III.-CORRIERE-PUTIN, SAD I RUSIJA ITALIJACORRIERE DELLA SERA28. III. 2000.Zapad je upozoren"Razdoblje nakon Jeljcina u Rusiji je započelo jednim iznenađenjem za Clintona i Ameriku: najavom da
se vanjska politika Kremlja mijenja. Iznenađenje vjerojatno nije posljednje, jaki čovjek Putin mora imati i druge u pričuvi. No znakovito je da je njegov prvi javni čin izazov Bijeloj kući: Putin zapravo otkazuje 'strateški partnership' sa SAD-om, i ne samo to. To je uvod u 'novi koncept nacionalne sigurnosti' koji je često neizravno spominjao, ali nikada produbljivao. Raste cijena njegove suradnje koju će povremeno tražiti Zapad. (...)Clinton i Amerika koji su računali na kontinuitet Jeljcinove politike, morat će preispitati svoju strategiju. Njihovi ciljevi, potvrđeni jučer u Clintonovu telefonskom razgovoru s Putinom, ustavne i tržišne reforme unutar Rusije i nuklearno razoružanje koje uključuje stvaranje američkog svemirskog štita, teško će se, ako ne i nemoguće, ostvariti u kratkoročnom razdoblju. Dugo vremena ponižena, poglavito na Kosovu gdje je reagirala zauzimajući prištinsku zračnu luku, i nepovjerljiva prema SAD-u (u jednom
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
28. III. 2000.
Zapad je upozoren
"Razdoblje nakon Jeljcina u Rusiji je započelo jednim iznenađenjem
za Clintona i Ameriku: najavom da se vanjska politika Kremlja
mijenja. Iznenađenje vjerojatno nije posljednje, jaki čovjek Putin
mora imati i druge u pričuvi. No znakovito je da je njegov prvi javni
čin izazov Bijeloj kući: Putin zapravo otkazuje 'strateški
partnership' sa SAD-om, i ne samo to. To je uvod u 'novi koncept
nacionalne sigurnosti' koji je često neizravno spominjao, ali
nikada produbljivao. Raste cijena njegove suradnje koju će
povremeno tražiti Zapad. (...)
Clinton i Amerika koji su računali na kontinuitet Jeljcinove
politike, morat će preispitati svoju strategiju. Njihovi ciljevi,
potvrđeni jučer u Clintonovu telefonskom razgovoru s Putinom,
ustavne i tržišne reforme unutar Rusije i nuklearno razoružanje
koje uključuje stvaranje američkog svemirskog štita, teško će se,
ako ne i nemoguće, ostvariti u kratkoročnom razdoblju. Dugo vremena
ponižena, poglavito na Kosovu gdje je reagirala zauzimajući
prištinsku zračnu luku, i nepovjerljiva prema SAD-u (u jednom
ispitivanju javnog mišljenja protuamerikanizam je dostigao 81
posto) Rusija želi vratiti svoju povijesnu snagu i prestiž. Neće
prekinuti razgovor sa SAD-om, ali će on morati biti ravnopravan.
Robert Zoelick je bivši podtajnik ministarstva vanjskih poslova,
sadašnji vanjskopolitički savjetnik Georgea Busha Jr.-a,
republikanskog kandidata za mjesto američkog predsjednika, za
vanjsku politiku. On je otkrio da se tijekom jednog susreta s jednim
europskim čelnikom Putin nazvao 'anti-Gorbačovom'. I objasnio je u
kom smislu. Za razliku od Gorbačova, on bi namjeravao sačuvati
rusko teritorijalno jedinstvo pod svaku cijenu, vratiti susjedne
zemlje, one iz bivšeg SSSR-a ili Varšavskog pakta, u moskovsku zonu
utjecaja. Jučerašnji Clintonov zahtjev da se kazne kršenja
ljudskih prava u Čečeniji predodređen je da ostane nazadovoljen.
'Putinov nacrt', primjećuje još Pipes, 'sličan je onome carske
Velike Rusije'. (...)
Američkom se Presjedniku žuri, u preostalih devet mjeseci mandata,
želio bi pacificirati Bliski istok, odvesti Kinu u Svjetsku
trgovinsku organizaciju i obnoviti suradnju s Rusijom, 'čarobni
trokut' vanjske politike.
No Clinton ima dva 'handicapa': nudi stare, a ne nove ideje, ideje
koje nisu postigle uspjeh na putovanju u Indiju i Pakistan i na
sastanku sa sirijskim čelnikom Assadom, i protiv sebe ima Kongres
koji 'Putina kratkog', nazvanog tako radi svojeg rasta,
potencijalnim Bonaparteom", piše Ennio Caretto.