RU-KANDIDATI-Vlada-Političke stranke-Izbori US 19. III. CSM SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR19. III. 2000.Cijena koju Rusija plaća za stvaranje reda"Vodeći kandidat ne vidi razloga za raspravu. On je također odbio nastup
na televiziji i radiju. Kaže da se morate dokazati djelima, ne oglašavanjem. Tvrdi da ne želi biti proizvod koji se prodaje poput Tampaxa ili Snickersa. Strani su mu i izborni skupovi i razgovor s masom", piše Daniel Schorr."Gdje se to odvija predizborna kampanja lišena svake halabuke? U Rusiji, koja će 26. ožujka održati svoje treće po redu predsjedničke izbore. Vladimir Putin, koji nikad nije izabran ni na jednu dužnost, imenovan je vršiteljem predsjedničke dužnosti i sad se natječe za taj položaj protiv 11 drugih kandidata.Putin ima onu vrst neizbježivosti za kojom žudi guverner George W. Bush. Njegov je rat u Čečeniji jednako popularan kao i divljački. On je degradirao supersilu Ameriku na mumljanje upozorenja, kao i uvjeravanja predsjednika Clintona da je Putin čovjek s kojim 'možemo raditi'. Ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright smatrala je nužnim napisati novinski članak u kojem poriče da je vlada blaga o pitanju Čečenije. (...)
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
19. III. 2000.
Cijena koju Rusija plaća za stvaranje reda
"Vodeći kandidat ne vidi razloga za raspravu. On je također odbio
nastup na televiziji i radiju. Kaže da se morate dokazati djelima,
ne oglašavanjem. Tvrdi da ne želi biti proizvod koji se prodaje
poput Tampaxa ili Snickersa. Strani su mu i izborni skupovi i
razgovor s masom", piše Daniel Schorr.
"Gdje se to odvija predizborna kampanja lišena svake halabuke? U
Rusiji, koja će 26. ožujka održati svoje treće po redu
predsjedničke izbore. Vladimir Putin, koji nikad nije izabran ni na
jednu dužnost, imenovan je vršiteljem predsjedničke dužnosti i sad
se natječe za taj položaj protiv 11 drugih kandidata.
Putin ima onu vrst neizbježivosti za kojom žudi guverner George W.
Bush. Njegov je rat u Čečeniji jednako popularan kao i divljački. On
je degradirao supersilu Ameriku na mumljanje upozorenja, kao i
uvjeravanja predsjednika Clintona da je Putin čovjek s kojim
'možemo raditi'. Ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright
smatrala je nužnim napisati novinski članak u kojem poriče da je
vlada blaga o pitanju Čečenije. (...)
Putin kod kuće ne mora davati intervjue, ali dao je jedan Davidu
Frostu s BBC-a, a njegova izjava da ne isključuje mogućnost
priključenja NATO-u postala je mala vijest. Možda malo prevelika
vijest za nacionalističke Ruse, jer je uskoro ministar vanjskih
poslova Igor Ivanov objasnio da je predsjednik govorio samo
hipotetski.
Putin je sad izdao knjigu s nizom intervjua u kojima priča o danima
slave u KGB-u u istočnoj Njemačkoj, gdje je špijunirao NATO.
Putin dovodi svoje kolege iz KGB-a u vladu. U Moskvi se govori o
produžetku predsjedničkog mandata s četiri na sedam godina i
poništavanju proporcionalnog zastupanja u Dumi, što bi uklonilo
nekoliko oporbenih stranaka. Također se govori o obuzdavanju
regionalne autonmije imenovanjem guvernera iz Moskve.
Znanstvenik sa Stanforda Michael McFaul kaže da Putin ne želi
vratiti diktaturu, već je jednostavno ravnodušan prema
demokratskim načelima i običajima.
Možda Amerika plaća cijenu za nered u kampanji. A Rusija plaća
cijenu za pokušaj stvaranja reda."