FINANCIJSKI BILTEN 17. - 24. VELJAČE 2000.

FINANCIJSKI BILTEN broj 328 17. - 24. veljače 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH 8. Županijski dom podržao prijedlog o smanjenju dužnosničkih plaća 9. Zastupnički dom: Po novom dužnosničke plaće prosječno niže 27 posto 10. Premijer Račan: Plače dužnosnika doista će se smanjiti oko 40 posto 11. Samo u tri ministarstva revizija nije otkrila nedostatke 12. Zastupnički dom o izvješću državne revizije za 1998. 13. Prva sjednica Vijeća ekonomskih savjetnika 14. Guverner Škreb: Kad bude poznat proračun moguća rasprava o monetarnoj politici 15. Novi predsjednik HFP-a najavljuje reviziju pretvorbe i otvorenost 16. Suradnja Svjetske banke s Hrvatskom 17. Prijenos dionica Zagrebačke banke u depozitarij SDA 18. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 17. II. 30.000.000 28.000.000 14,05 % 273.134.000 18. II. 16.000.000 11.460.000 12,30 % 241.835.000 21. II. 15.000.000 5.000.000 12,00 % 291.121.000 22. II. 10.000.000 6.000.000 12,16 % 292.200.000 23. II. 14.800.000 9.800.000 12,62 % 262.190.000 24. II. 14.000.000 11.000.000 12,00 % - Dnevni prosjek 16.633.333 11.876.666 12,52 % 272.096.000 Tjedan je na Tržištu novca započeo u znaku "slabe" ponude novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. No, sredinom se tjedna situacija popravila. U prekonoćnom se trgovanju početakom tjedna, "minus" u ponudi prosječno kretao oko pet milijuna kuna. No, kasnije se ponuda popunila te je uspješno pokrivana cijelokupna potražnja. Iako se u drugom dijelu tjedna i u dnevnom kreditiranju ponuda popravila, dio je ostajao neplasiran. Isto tako, u cijelosti nije bila pokrivana niti potražnja. Želeći svakako plasirati svoja sredstva, kreditori su boljim korisnicima odobravali kredite pod povoljnijim uvjetima. To su neki od korisnika iskoristili kako bi vratili ranije uzete skuplje pozajmice. S druge su pak strane, za pojedine slabije korisnike, vrijedila ograničenja kreditora tako da je i dio potražnje ostajao nepokriven. Prosječna cijena novca ovoga se tjedna zadržala na uobičajenoj razini od 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 109,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 83 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 23,4 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od tri milijuna kuna. Od 23. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,36 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 24. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 564,10 580 570 1.683.888 Podravka 120 130 120 1.759.559 Varaždinska banka 180 200 200 5.877.139 Viktor Lenac 70 83 80 89.416 Zagrebačka banka 0 1.151,50 1.180,50 1.160 1.555.691 Croatia osiguranje 500 501 501 133.018 Elka 65 65 65 5.590 Istraturist 32 34 34 111.200 Jadran-turist 28 40 38 61.971 Karlovačka pivovara 349 350 350 32.523 Končar 74 75 75 22.150 Kraš 120 135 135 193.603 Privredna banka 96 108 96 172.622 Plava laguna 850 860 860 7.977.115 Riječka banka 115 137,50 115 1.461.118 Riviera 75 82 77 101.353 Splitska banka 80 90 90 149.092 Varteks 32 32 32 38.400 Zagrebača banka E 461 500 485 63.768 Zagrebačka banka C 650 650 650 650 Zagrebača pivovara 563 563 563 22.520 21.542.260 Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 21,5 milijuna kuna, a to se ponajprije zahvaljuje trgovini dionicama Plave lagune (7,9 milijuna) i Varaždinske banke (5,8 milijuna kuna). Inače, aktivna je ovoga tjedna bila 21 dionica - 11 ih je dobilo, a sedam izgubilo na vrijednosti. Najviše je ovoga tjedna profitirala dionica Zagrebačke pivovare. Naime, cijena joj je porasla 98 kuna. Slijedile su je dionice Kraša i Splitske banke. Cijena prve skočila je 27, a druge 25 kuna. Značajnije, 20 kuna, poskupila je i dionica Karlovačke pivovare. Dionice Jadranturista i Riviere ostvarile su pak dobitak od po 11 kuna. Cijene dionica Istra-turista i Riječke banke porasle su četiri kune, dok su dionice Elke i Varteksa u odnosu na prošli tjedan skuplje dvije kune. Dionica Končara zabilježila je pak dobitak od samo jedne kune. Na listi je gubitnica neslavno vodeće mjesto ovoga tjedna zauzela dionica Croatia osiguranja. Naime, cijena joj je potonula čak 399 kuna ili gotovo 45 posto. Značajnije, 40 kuna, pojeftinila je i obična dionica Zagrebačke banke. Pad je cijene od 33 kune ovoga tjedna imala dionica Plave lagune. Podravkina je pak dionica pojeftinila deset, a Privredne banke devet kuna. Dionica Zagrebačke banke serije E ostvarila je gubitak od pet kuna, dok se na začelju liste, s gubitkom od samo jedne kune, našla dionica Plive. CROBEX indeks potonuo je u odnosu na prošli tjedan devet bodova na 844 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21. do 24. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet DIP pilana Ogulin 20 20 20 873.360 Ericsson-Tesla 221 235 233 291.638 Istarska banka 740 740 740 244.200 Kraš 123 123 123 3.690 Ratarstvo Topolik 68,73 68,73 68,73 50.997 Renotex 94,84 94,84 94,84 353.658 Riviera 75 75 75 12.450 Suzy 197,58 197,58 197,58 48.209 Tankerska plovidba 70,01 70,01 70,01 560 Zav.za prostor.plan. 595 595 595 47.005 PIF Dom 15,10 15,35 15,35 183.436 PIF Expandia 15,12 15,80 15,67 119.035 PIF Pleter 7,80 8,16 8,16 33.919 PIF Slavonski 7,50 7,70 7,60 80.292 PIF Sunce 6,51 7,00 6,52 38.535 PIF Sred. nac. 10,20 10,90 10,56 88.196 PIF Velebit 10,50 11,00 10,87 102.393 2.571.531 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 2,5 milijuna kuna. Aktivno je bilo 17 dionica, pri čemu ih je većina dobila na vrijednosti. Najviše 155 kuna, ili više od 35 posto, poskupila je dionica Zavoda za prostorno planiranje. Značajnije je porasla i cijena dionice Kraša - 11 kuna. Dionice Riviere i Tankerske plovidbe ovoga su pak tjedna ostvarile dobitak od po pet kuna. Istodobno, cijena je dionice Ericsson-Tesle skočila tri kune, a Renotexa tek 72 lipe. Od gubitnica najveći je "minus" zabilježila dionica Ratara iz Topolika. Naime cijena joj je potonula 96,88 kuna ili oko 58 posto. I dionica Istarske banke pojeftinila je ovoga tjedna - deset kuna. Cijena dionice tvrtke Suzy spustila se pak 2,14 kuna. Ovoga tjedna trgovalo se i sa svih sedam PIF-ova. Pritom je većina dobila na vrijednosti. Tako je najviše, 1,06 kuna, poskupila dionica fonda Pleter. Slijedila ju je dionica Velebita s dobitkom od 87 lipa. Expandia fond zabilježio je rast cijene dionice u visini od 67, a Dom fond od 32 lipe. Dionica Slavonskog fonda poskupila je pak deset, a Središnjeg nacionalnog svega pet lipa. Jedini je gubitnik među PIF-ovima ovoga tjedna bila dionica fonda Sunce. Naime cijena joj je pala 28 lipa. VIN indeks ojačao je ovoga tjedna pet bodova te skočio na razinu do 374 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 17. veljače 24. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7.580,53 7.640,53 + 0,79 London/FTSE-100 6.209,30 6.086,70 - 1,97 New York/DJIA 10.561,41 10.225,73 - 3,17 Tokyo/Nikkei 19.791,40 19.571,44 - 1,11 Procjena predsjednika Feda Alana Greenspana kako će se kamatne stope morati ponovno povećati, u proteklih se tjedan dana vrlo negativno odrazila na Wall Street. Dow Jones indeks strmoglavio se više od 330 bodova ili preko tri posto, te zaronio duboko ispod razine od 10.300 bodova. Zanimljivo je da su ulagači ignorirali podatak kako su siječanjske cijene na malo u SAD-u porasle manje od očekivanog. U odnosu na prosinac prošle godine više su 0,2 posto, prema 0,3 posto koliko su procjenjivali analitičari. Ulagačima su naime značajnija upozorenja koje je Greenspan uputio američkom Kongresu u svom prošlotjednom obraćanju, a odnose se na neučinkovitost posljednjeg podizanja kamatnih stopa u smirivanju zahuktalog gospodarskog rasta SAD-a. Pritom mnogi analitičari naglašavaju da riječi prvog čovjeka središnje američke banke ustvari upozoravaju da je trenutačan nerealan rast potražnje, isključiva krivnja Tržišta. Stoga, pojašnjavaju oni, ne čudi ovakva reakcija ulagača, koja je za posljedicu imala snažan pad potražnje i cijena dionica. No, u drugom se dijelu ovoga tjedna situacija ipak malo popravila. Ulagači su se gotovo u potpunosti povukli iz tradicionalnih sektora i svoja sredstva preusmjerili u tehnološke dionice. Trenutačno su im, objašnjavaju analitičari, najvažniji polugodišnji poslovni rezultati. A tehnološke kompanije po tom su kriteriju najdobitonosnije. Uz to, od većih je gubitaka New York "spasilo" i ovotjedno Greenspanovo obraćanje Senatskom Odboru za bankarstvo (SBC). Prema njegovim riječima, velika potražnja i osjetan rast cijena dionica ipak nisu opasni za američko gospodarstvo. I ulagači i analitičari tu su izjavu dočekali s velikim olakšanjem. Međutim, većina ulagača ne isključuje mogućnost novog povećanja kamatnih stopa u cilju usporavanja "galopirajućeg" gospodarskog rasta SAD-a. No, istodobno ne vjeruju da će Greenspan zahtjevati korekciju cijena dionica, već samo njihovu stabilizaciju. Inače, i u elektronskom su trgovanju ovoga tjedna najviše tražene dionice tehnoloških kompanija. Budući one čine najznačajniji dio Nasdaq indeksa, u četvrtak se on probio na novu najvišu razinu u povijesti ? 4.550 bodova. Pritom je ostvario i najveći dnevni rast svih vremena, tj. 168 bodova. Tokijska burza u "znaku" Wall Streeta Ovotjedna su zbivanja na burzi u Tokiju ponajprije posljedica događaja na Wall Streetu. Stoga je i Nikkei indeks osjetno smanjen ? preko 200 bodova ili oko 1,10 posto na tjednoj razini. Unatoč tome, većina tamošnjih analitičara drži kako nije riječ o dugotrajnijem procesu. "Pad cijena dionica zabilježen u posljednjih tjedan dana u Tokiju, sasvim je logična posljedica zbivanja u New Yorku. Međutim, japanski su ulagači ?puni? novaca i više nego spremni kupovati blue-chip dionice čak i po višim cijenama", objašnjavaju analitičari. Nakon prvobitnog preusmjeravanja sredstava u dionice tradicionalnih sektora, u drugoj se polovini tjedna interes ulagača vratio u sektor tehnologije, potaknut ponajprije rekordom Nasdaqa. Frankfurt jedini ovotjedni dobitnik ? London u gubicima Zbivanja na dvije najveće europske burze ? londonskoj i frankfurtskoj ? u posljednjih su tjedan dana također bila usko vezana uz Wall Street. Sredinom su tjedna na obje burze ulagači bili izuzetno dobro raspoloženi. Razlog tome leži u ovotjednom snažnom oporavku jedinstene europske valute. Međutim, u četvrtak neposredno prije kraja sastanka sve se promjenilo. U to je vrijeme već započelo trgovanje u New Yorku. Dow Jones indeks je tijekom posljednjih sati trgovanja na Starom kontinentu, oslabio više od 200 bodova i nakratko zaronio ispod ključnih 10.000 bodova. Među europskim je ulagačima zavladala panika pa su iz svojih portfelja počeli "izbacivati" manje dobitonosne dionice. Stoga ni ne čudi da je londonski FTSE na tjednoj razini izgubio gotovo dva posto. Iako su sličan obrazac ponašanja imali i ulagači u Frankfurtu, značajnije su gubitke tamo spriječile povoljne vijesti iz telekomunikacijskog sektora. Riječ je o nagodbi njemačkog Deutsche Telecoma i američke kompanije Cisco Systems o suradnji na proširivanju telefonske mreže. To je bilo dostatno da DAX indeks ovoga tjedna završi na pozitivnoj "strani". Naime, u odnosu na prošli tjedan ojačao je gotovo 0,80 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 17. veljače 24. veljače Promjena u % Euro/USD 0,9864 0,9972 + 1,09 Euro/JPY 108,67 110,82 + 1,97 USD/JPY 110,11 111,08 + 0,88 Cijena zlata: USD/Unca 17. veljače 24. veljače Promjena u % 303,50 299,25 - 1,40 Jedinstvena je europska valuta u proteklih tjedan dana osjetno poskupila. U odnosu na američki dolar, tečaj je eura skočio preko jedan posto. Inače, sredinom se ovoga tjedna euro, nakon jednomjesečje pauze, probio iznad razine od jednog dolara. Vrijedio je naime 1,0022 USD, što je 3,7 posto više u odnosu na njegovu rekordnu nisku cijenu zabilježenu 01. veljače. Prema japanskom je jenu, euro ojačao gotovo dva posto. Na jačanje su eura ponajprije utjecale špekulacije o mogućem porastu kamatnih stopa u Eurolandu tijekom ožujka. Prema riječima analitičara, takav razvoj događaja nije nemoguć. Svoje procjene temelje na nedavno objavljenom mjesečnom izvješću središnje njemačke banke Bundesbank. Prema njemu, likvidnost je u 11 zemalja euro zone još uvijek izuzetno visoka, a i gospodarski se rast Njemačke, inače najvećeg gospodarstva Eurolanda, nastavio i u posljednjem lanjskom tromjesečju. To pak može signalizirati prebrzi gospodarski rast cijelog Eurolanda te time i potrebu podizanja kamatnih stopa kako bi se spriječilo jačanje inflacije, objašnjavaju analitičari. Osim eura, dobitnik je u proteklih tjedan dana bio i dolar. Naime, tečaj "zelebaća" u drugom je dijelu tjedna počeo rasti i to nakon izjave predsjednika Feda Alana Greenspana da SAD-u, unatoč nastavku snažnog gospodarskog rasta, trenutačno ne prijeti jačanje inflacijskih pritisaka. Tako je u odnosu na jen, dolar ojačao gotovo 0,90 posto i učvrstio se iznad razine od 111 JPY. No, nesmije se izostaviti sve veća skeptičnost ulagača glede najavljenog oporavka japanskog gospodarstva, a akoja je euru i dolaru pomogla da ojačaju prema jenu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18. ? 25. veljače 2000. Valutai jedinica Tečaj18. veljače Tečaj25. veljače Promjenau % Euro 1 7,7255 7,7235 - 0,02 DEM 1 3,9500 3,9490 - 0,02 USD 1 7,7761 7,7522 - 0,30 GBP 1 12,5257 12,4067 - 0,95 JPY 100 7,0666 6,9890 - 1,09 ATS 1 0,5614 0,5612 - 0,02 ITL 100 0,3989 0,3988 - 0,02 CHF 1 4,8200 4,7977 - 0,46 SIT 100 3,8480 3,8332 - 0,38 Njemačka je marka na tečajnici HNB u proteklih tjedan dana ponovno skromno oslabila pa na dvotjednoj razini njezin gubitak iznosi tek 0,08 posto. Na vrijednosti su izgubile i sve ostale valute. Tako je u razdoblju od posljednja tri tjedna cijena japanskog jena zaronila više od 4,50 posto, dok je britanska funta oslabila oko 2,40 posto. U istom je razdoblju američki dolar pojeftinio gotovo 2,30 posto. Tečaj slovenskog tolara u proteklih se pak 14 dana spustio više od pola posto. Kao i marka, euro, austrijski šiling i talijanska lira u dva su posljednja tjedna oslabili samo 0,08 posto. Nakon kratkotrajnog rasta, tečaj švicarskog franka protekloga se tjedna spustio više od 0,45 posto. 7. Vlada RH Redovita sjednica: Nema primjedbi na izvješće o revizijama za 1998. U četvrtak je na svojoj ovotjednoj redovitoj sjednici Vlada RH, među ostalim, Zastupničkom domu uputila pozitivno mišljenje o izvješćima Državne revizije. Iako je ministar financija Mato Crkvenac neprimjerenim ocijenio da se u veljači ove, raspravlja o izvješćima revizije za 1998., Vlada je zaključila da nema primjedbi na izvješće Državnog ureda za reviziju o njegovu radu u 1999. te revizijama za 1998. godinu. Nužne su ažurnije revizije kako bi se moglo utjecati na uočene nepravilnosti, rečeno je. Vlada je zadužila sva ministarstva da hitno otklone nepravilnosti iznesene u nalazima revizije za 1998., te da definiraju obujam nenamjenskog trošenja proračunskih sredstava. U posljednje tri godine nema bitnih promjena u nalazima revizije, sredstva se i dalje troše mimo utvrđena proračuna i plana, a neke obveze se ne izvršavaju. Robe i usluge i dalje se nabavljaju mimo natječaja, istaknuo je, među ostalm, potrepdsjdenik Vlade Slavko Linić. Vlada je svim resorima preporučila da osiguraju potpuniju provedbu propisa, uspostve unutarnji nadzor, poduzmu sankcije protiv osoba koje su prekršile propise. Istaknuto je također kako bi revizija trebala obuhvatiti i neke druge institucije, primjerice, Hrvatsku narodnu banku. Vlada je na sjednici imenovala četiri pregovaračka odbora za pregovore sa sindikatima, koji su predložili početak pregovora o novim kolektivnim ugovorima te o plaćama i drugim materijalnim pravima za ovu godinu. Vlada je naime imenovala odbore za pregovore sa sindikatima javnih i državnih službi, državnih i lokalnih službenika i namještenika, sindikatima osnovnih i srednjih škola. U pregovaračke timove u pravilu su imenovani resorni ministri. Obzirom da je pokrenut stečaj Tiska, Vlada je stavila izvan snage sve zaključke bivše Vlade iz prosinca 1999. Ti zaključci su se odnosili na sanaciju Tiska, a najvećim dijelom, rekao je Slavko Linić, nisu ostvareni. Isto tako, sa sjednice je po hitnom postupku, Vlada Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Iz Uprave DAB-a predlaže se isključiti predstavnike Hrvatske narodne banke. Uprava bi imala šest članova, a predsjednik bi joj, po položaju, bio zamjenik premijera. Zatvorena sjednica: Imenovani novi članovi Upravnog odbora HFP-a Hvatska je Vlada u četvrtak na zatvorenoj sjednici razriješila dosadašnje i imenovala nove članove Upravnog odbora Hrvatskoga fonda za privatizaciju - Slavko Linić (predsjednik), Goranko Fižulić, Mato Crkvenac, Pave Župan-Rusković i Božidar Pankretić. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić imenovan je članom Glavne skupštine dioničarskog društva "Narodne novine". U Gospodarasko-socijalno vijeće Vlada je imenovala svoje predstavnike: Slavka Linića, Željku Antunović, Davorka Vidovića, Goranka Fižulića i Matu Crkvenca. Jedinim članom Skupštine INA-industrija nafte d.d. imenovan je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović imenovana je nacionalnom povjerenicom i predsjednicom Povjerenstva Hrvatskoga nacionalnog odbora Svjetske izložbe EXPO 2000. 8. Županijski dom podržao prijedlog o smanjenju dužnosničkih plaća Unatoč brojnim zamjerkama oporbenih zastupnika, Županijski se dom Hrvatskog državnog sabora, na svojoj sjednici održanoj u utorak, pozitivno očitovao o Vladinim prijedlozima o smanjenju dužnosničke i sudačke plaće. Neovisno o stranačkoj pripadnosti, zastupnici su se suglasili da teške gospodarske prilike diktiraju štednju na svim razinama i da u tom pogledu dužnosnici trebaju krenuti od sebe. Zastupnici HDZ-a većinske stranke u Županijskom domu upitali su zašto je Vlada odustala od prvotnog prijedloga da se plaće smanje za 40 posto te zašto je porastao broj ministarstava. Čini se, rekao je Ivan Brleković (Klub HDZ-a) da se nakon svega "naziru konture dosljedne nedosljednosti". Spomenutim zakonskim prijedlozima, koji bi stupili na snagu prvog dana ožujka, uvodi se načelo vezivanja dužnosničkih plaća uz prosječnu plaću u državi. Plaće dužnosnika izračunavat će se tako da se prosječna mjesečna plaća u prošloj godini pomnoži s odgovarajućim koeficijentom. Za predsjednika države taj je koeficijent sedam, za predsjednike Sabora, Vlade šest itd. Izmjenama zakona uz ostalo se predlaže da se dužnosnicima omogući povratak u nadzorne i upravne odbore poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, ali bez prava na novčanu naknadu. Zastupnici Županijskog doma izglasali su amandaman prema kojemu bi se izjednačili koeficijenti predsjednika odbora u oba doma. Zastupnike je zanimalo i kolika će biti ušteda od smanjenja dužnosničkih plaća. Zamjenik premijera Goran Granić kaže da se ušteda procjenjuje na otprilike 40 milijuna kuna, a precizno će se znati kod rasprave o proračunu. Iako je prvobitno bilo najavljivano da se neće dirati u sudačke plaće, Vlada je i njih odlučila urediti kao i dužnosničke, vezujući ih također za koeficijente, od dva do šest. Zamjenik premijera Goran Granić kaže da se zakon odnosi na približno 2.400 sudaca, a za samo 156 njih plaće bi se smanjile. Gotovo 94 posto sudaca primat će iste ili čak nešto više plaće. 9. Zastupnički dom: Po novom dužnosničke plaće prosječno niže 27 posto Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u četvrtak je većinom glasova prihvatio Zakon o izmjenama Zakona o plaćama državnih dužnosnika. Dom je odbio Vladin amandman, koji je dan ranije izazvao burnu raspravu, da osnovica za izračun plaća dužnosnika bude 85 posto od prosječne plaće u prošloj godini (3.033 kuna). Prihvaćenim zakonom dužnosničke plaće smanjit će se u prosjeku za 27 posto, a ne za 40 posto kako je slijedom predizbornog obećanja pobjedničke koalicije bilo predloženo u prvom zakonskom prijedlogu i dan ranije podnesenim Vladinim amandmanom kojega je u četvrtak Dom odbio. Po novom Zakonu plaća Predsjednika Republike iznosit će 21.200 kuna (do sada 35.000). To je ujedno i najviše smanjenje i iznosi nešto manje od 40 posto. Plaća predsjednika Sabora i Vlade bit će oko 18.200 kuna (do sada 25.000) što je manje za otprilike 27 posto. Plaću od približno 18.200 kuna imat će i predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, a to je 11 posto manje od dosadašnje plaće od 21.000 kuna. Ministrima se plaća smanjuje za 16 posto i iznosit će otprilike 15.000 kuna (do sada 18.000), a zastupnicima (kojih ima najviše ukupno 218) za 23 posto, pa će imati približno 12.700 kuna (do sada oko 16.500). Osim toga, dužnosnicima se kao i u prošloj godini, neće isplaćivati dodatak na plaću od 0,5 posto po godini radnog staža. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić objasnio je da uz prihvaćene izmjene Zakona i neisplaćivanje dodatka smanjene dužnosničih plaća zapravo isnosi 40 posto koliko je pobjednička koalicija obećavala prije izbora. Ocjenio je da bi amandmanom Vlade o određivanju osnovice za izračun plaće dužnosnika na razini od 85 posto, a ne cijele prosječne plaće, smanjenje bilo čak i veće od 40 posto, a što bi sudstvo dovelo u vrlo lošu poziciju. 10. Premijer Račan: Plače dužnosnika doista će se smanjiti oko 40 posto Vlada ostaje pri svom prijedlogu o smanjenju plaća državnim dužnosnicima, no amandmanom će zatražiti da osnovica plaće bude 85 posto, a ne cijela prosječna (mjesečna) plaća u prošloj godini. Izjavio je to u srijedu tijekom aktualnog sata Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora premijer Ivica Račan, odgovarajući na pitanje zastupnika da li sadašnji prijedlog zakona o plaćama državnih dužnosnika odstupa od predizbornih obećanja koalicije. Na taj će se način, kao i ukidanjem dosadašnjih dodataka na plaću, plaće dužnosnika doista smanjiti oko 40 posto, kazao je premijer. I većina je ostalih pitanja, njih 40-ak na koje su članovi Vlade odgovorili u više od dva sata, bila iz područja gospodarstva. Tako je Marin Jurjević (SDP) pitao što će Vlada poduzeti glede brodogradnje. S brodogradiištima "3. Maj" i "Kraljevica" već je sve dogovoreno i uplaćeno im je 43 milijuna USD. Uskoro ćemo izraditi plan za brodogradilišta u Splitu i Trogiru, kazao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Cilj je Vlade da brodogradilišta rade punim kapacitetom, da subvencije budu što manje, a da se u gradnji brodova koristi što više domaćih proizvoda, izjavio je Fižulić, dodajući kako se nada da će do kraja godine pet brodogradilišta biti privatizirano. Na pitanje Berislava Šmita (HDZ) kada će Ministarstvo poljoprivrede isplatiti dugovanja seljacima za otkup pšenice, ministar Božidar Pankretić odgovorio je da je Ministarstvo već isplatilo 60 milijuna od ukupnog duga od 367 milijuna kuna. "Ovih će dana ići i daljnjih 67 milijuna kuna", dodao je. Na pitanje o tomu što kani poduzeti u svezi s problemima u Belju i Vupiku, Pankretić je kazao da će Vlada probleme poljoprivrede i prehrambene industrije rješavati na općoj razini, a time će se riješiti i problemi pojedinih poduzeća. Svjestan je, kaže, težine problema Vupika i Belja, no trebat će strpljenja. Ljerku Mintas-Hodak (HDZ) zanimalo je pak koji su to podaci za koje Vlada nije znala, a koji ukazuju na teže stanje gospodarstva nego što se mislilo. Dugovi i obveze države veći su nego što smo mislili i svakodnevno smo suočeni s novim zabrinjavajućim podacima i štetnim ugovorima, odgovorio je Račan. Potvrdio je pritom da Vlada ne raspolaže s mnogim važnim dokumentima i ugovorima. Potrebno ih je naći, kako zbog toga da se ustanove sve obveze države, tako i zbog toga da se ustanovi odgovornost onih koji su potpisali te ugovore, kazao je premijer. Dino Debeljuh (IDS) pitao je pak kada će početi radovi na zapadnom dijelu istarskog ipsilona. Neće, jer u proračunu nema novaca, a Istra ne želi plaćati cestarinu, odgovorio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek dodao je pak da je, što se tiče izgradnje istočnog dijela ipsilona, za ovu godinu ostalo "dubioza" od 58 milijuna DEM. 11. Samo u tri ministarstva revizija nije otkrila nedostatke Državni ured za reviziju u samo tri ministarstva nije pronašao nepravilnosti u poslovanju. Riječ je o ministarstvima kulture, rada i socijalne skrbi, te prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. Podaci su to iz Izvješća o obavljenim revizijama u 1998. godini Državnog ureda za reviziju, o kojemu će se raspravljati na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog Sabora ovaj tjedan. Zastupnici će raspravljati i o izvješćima o reviziji u tri donedavno državna ministarstva - obrane, unutarnjih te vanjskih poslova, a ta izvješća nose oznaku "službene tajne". U 14 od ukupno 17 ministarstava na koje se odnosi izvješće za 1998. Državni ured za reviziju našao je nepravilnosti u poslovanju, koje se ponajprije odnose na donošenje i izvršenje proračuna tj. plansko-financijskih dokumenata, računovodstveno poslovanje, izvršavanje pojedinih izdataka, nabavu roba, dobara i usluga te zaduživanje i pozajmljivanje novčanih sredstava. Iz revizorskog izvješća vidljivo je i da su se poteškoće u izvršavanju proračunskih izdataka u posljednjem kvartalu 1998. premošćivale izdavanjem mjenica. Za podmirenje potraživanja dobavljača proračunskih korisnika izdano je mjenica u iznosu 1,1 milijarda kuna. Mjenice su se iskupljivale do svibnja 1999. na teret korisnika kojima su dodijeljene, a njima su time automatski smanjena proračunska sredstva. Nalazi revizije također pokazuju kako je tijekom 1998. izdano državnih jamstava u ukupnom iznosu 8,7 milijardi kuna. Od toga se na financijska jamstva odnosilo 5,2 milijarde što je gotovo milijardu kuna više nego je to bilo dopušteno Zakonom o izvršavanju proračuna (po kojemu su financijska jamstva mogla biti do 4,25 milijardi kuna). Revizija također zamjećuje da je s naslova jamstava u 1998. plaćeno 405,6 milijuna kuna, a Ministarstvo financija uspjelo je od toga vratiti 74 milijuna. Tako je na koncu 1998. bilo 331,5 milijuna kuna nenaplaćenih jamstava, odnosno s tim je iznosom država podmirila kreditne obveze umjesto izvornih dužnika. Za obveze po jamstvima proračun je planirao iznos od 115 milijuna, ali je na kraju za to potrošeno 210 milijuna kuna više nego je planirano. Izvješće sadrži i nalaze za svako ministarstvo, a najčešće su nepravilnosti sastavljanje financijskih planova, planiranje i izvršenje izdataka. To je zamijećeno i kod Ministarstva financija kojemu je Državni ured za reviziju naložio realnije planiranje i izvršenje izdataka u skladu s planom. Nepravilnosti uočene, primjerice, u Ministarstvu poljoprivrede odnose se na računovodstveno poslovanje i poslovne knjige, vlastite prihode, izdatke za nabavu kapitalnih sredstava, dane zajmove. Tako je tijekom 1998. odobreno zajmova u iznosu od 15,3 milijuna kuna, dok su potraživanja po odobrenim zajmovima potkraj te godine iznosila 21,01 milijun kuna. Pojedini zajmovi nisu vraćeni u ugovorenim rokovima pa su zaključivani dodaci ugovorima, a za većinu je zajmova odobren rok povrata u 1999. godini. Više je nepravilnosti uočeno i kod Ministarstva gospodarstva, koje je npr. mimo propisa rasporedilo sredstava od naknade za obrtnice. Naime, od tih je naknada bilo planirano prikupiti 3,5 milijuna kuna, ali je ostvarenjo više od 8 milijuna kuna. Međutim, umjesto za podmirenje troškova vezanih za obrtnice i za opremu za obrtni registar ta su sredstva trošena za podmirenje manjka po pozicijama proračuna. Spomenuto ministarstvo isplaćivalo je i izdatke koji nisu predviđeni proračunom, pa su tako npr. na izdacima za nabavu telefonske centrale evidentirani i izdaci za konzultantske usluge. Prema nalazu revizije, za konzultantske usluge za termoelektranu Jertovec Ministarstvo je londonskoj konzultantskoj kući platilo oko 1,7 milijuna kuna (protuvrijednost 255.000 dolara), a ti izdaci nisu bili planirani u proračunu. Više je nepravilnosti zamijećeno i kod Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Iz nalaza je npr. vidljivo da je koncesionaru "Istarskog ispilona" Vlada odobrila 4,9 milijuna maraka za pokriće izgubljenog prihoda od cestarine u drugom dijelu 1998. godine, a isplaćeno je 18,2 milijuna kuna ali na teret pozicija izgradnje drugih cestovnih pravaca, a ne pozicije "Istarskog ipsilona". Nepravilnosti su zamijećene i kod niza drugih projekata, a ponajviše se odnose na nepravodobno izvršavanje poslova, povećane radove u odnosu na ugovorene, a što se rješavalo dodacima ugovora. U Ministarstvu prosvjete i športa nepravilnosti nađene kod prihoda od zakupa poslovnog prostora, nabave uredskog materijala i nabave kapitalnih sredstava. Tako se revizija osvrće i na nabavu sedam automobila koja su Ministarstvo koštali oko 305.000 kuna, a od generalnog zastupnika nabavljeni su izravno i bez potrebne suglasnosti Uprave za nabavu. Državni ured za reviziju obavio je i reviziju pojedinih jedinica lokalne samouprave i uprave, a najčešće nepravilnosti uočene u 1998. odnose se na nepoduzimanje pravodobnih mjera za naplatu poreznih prihoda, nedonošenje programa održavanja komunalne infrastrukture, nepravilnosti u korištenjima sredstava tekuće pričuve proračuna tih jedinica i slično. 12. Zastupnički dom o izvješću državne revizije za 1998. Državni ured za reviziju obavio je reviziju u 861 subjektu ? od ministarstava, jedinica lokalne uprave i samouprave do poduzeća u državnom vlasništvu. Prekontrolirao je potrošnju čak 81,7 milijardi kuna javnih sredstava, što predstavlja više od polovice bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske, izjavila je glavna državna revizorica Šima Krasić u četvrtak na početku rasprave u Zastupničkom domu o Izvješću o obavljenoj reviziji u 1998. Iako je bilo znatno manje nepravilnosti nego prijašnjih godina, mnoge se ponavljaju, istaknula je Šima Krasić, navodeći da je riječ o nenamjenskom i trošenju novca iznad plana, nedostatku unutrašnje kontrole trošenja, nekontrolirano zaduživanje jedinica lokalne uprave i samouprave, a posebice izbjegavanju javnih natječaja za nabavu roba i usluga. Izvješće ukazuje na niz propusta u poslovanju ministarstava i fondova, kaže Darinka Orel (HSLS) potpredsjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Osvrnula se na loše poslovanje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i upravljanje njegovim portfeljom dionica. Ustvrdila je da je nominalna vrijednost tog portfelja smanjena sa 4,1 na svega 2,9 milijardi kuna, a revizijom su, kaže, utvrđene mnoge nepovoljne prodaje i zamjene dionica. Mnoga ministarstva nisu prihvaćala najbolje ponude pri nabavi roba i usluga javnim natječajem, što je nedopustivo i ukazuje na izostanak kontrole Vlade i nadležnih institucija, rekla je. Odbor za financije i državi proračun najvećom zamjerkom drži što izvješće revizije ostaje "mrtvo slovo na papiru". Stoga je predsjednik Odbora Jadranko Mijalić (HSLS) predložio da Ured svoja izvješća ubuduće dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova, Financijskoj policiji, Državnom pravobraniteljstvu i Državnom odvjetništvu, koji bi trebali utvrditi ima li slučajeva nezakonitog trošenja novca i poduzeti mjere. Predložio je i zaključak da navedene institucije do 1. svibnja Saboru podnesu izvješće što su poduzele. U ime Odbora za turizam potpredsjednik Joško Kontić (HSLS) predložio je da Ured obavi reviziju poslovanja Hrvatske turističke zajednice (HTZ), s obzirom da je, kaže on, HTZ u 1997. potrošio čak 26 milijuna kuna na nabavu robe i usuga, bez raspisivanja javnog natječaja. Damir Kajin (Klub zastupnika IDS-a) ukazao je pak na poraznu činjenicu da je država u 1998. potrošila čak 22,6, a grad Zagreb 28,4 posto više novca nego godinu dana ranije. "Bila je katastrofa povećavati proračun iznad rasta BDP-a", smatra Kajin. Po njegovim podacima država je u 1998. potrošila čak 80-ak milijardi kuna a, kako je tada BDP iznosio otprilike 130 milijardi, svi ostali u zemlji, po Kajinovom su izračunu potrošili svega 50 milijardi. 13. Prva sjednica Vijeća ekonomskih savjetnika Prioritet je Vladinog programa za ovu godinu održavanje proizvodnje i zapošljavanja uz prihvatljivu ekonomsku stabilnost, čime će se stvoriti uvjeti za uspješan razvitak idućih godina. To će se ostvariti i državnim proračunom, koji će za ovu godinu iznositi 45 do 46 milijardi kuna, što bi nominalno bilo pet, a realno 12 posto manje nego u prošloj godini, istaknuo je u ponedjeljak ministar financija Mato Crkvenac na prvoj sjednici Vijeća ekonomskih savjetnika. Uz to, Crkvenac je najavio i izradu trogodišnjeg budžetiranja, funkcioniranje državne riznice, rješenje problema državnih dugova, od kojih bi se dio platio u ovoj godini, dio bi se pretvorio u javni dug, a ostatak pokrio inozemnim zaduživanjem. "Podvući ćemo crtu s datumom 31. prosinca 1999.", kazao je Crkvenac ističući da će se ova godina i tekući proračun nastojati voditi fiskalno uredno. Crkvenac je kazao da će Vlada uskoro predložiti i širi krug mjera za ostvarenje svog četverogodišnjeg programa. Riječ je o pristupu i pomoći u restrukturiranju poduzeća koja imaju perspektivu, izradi strategije gospodarskog razvitka, daljnjoj privatizaciji, mjerama za rješenje problema nelikvidnosti, za poticanje proizvodnje, zapošljavanja, izvoza te potrebi snažnije inozemne potpore. Najavio je i nastavak privatizacije banaka te jačanje povjerenja u bankarski sustav u okviru čega će se predložiti i mjere za rješenje problema štediša u propalim bankama. Crkvenac je tek ukratko rekao da bi to značilo prijenos i oročenje depozita štediša u "zdravim" bankama, što bi značilo da štediše mogu raspolagati svojom štednjom dok bi država bankama izdala obveznice. Ministar financija najavio je promjene u fiskalnoj politici, kod poreza na dohodak i na dobit te promjene u sustavu PDV-a koje bi se pripremile u ovoj, a primjenjivale od iduće godine. U opširnoj raspravi istaknut je značaj izrade strategije gospodarskog razvitka, ali i strategije znanstvenog i tehnološkog razvoja. Čuli su se i prijedlozi za promjene u monetarnoj politici kao i u platnom prometu, zatraženo poticanje izvoza uz prijedloge o osnivanju izvozne banke ili reformiranja HBOR-a i slično. Riješiti probleme nelikvidnosti, nezaposlenosti te potreba funkcioniranja pravne države, najčešći su prijedlozi iz rasprave. Prva je sjednica Vijeća ekonomskih savjetnika okupila otprilike 80 sudionika, a bili su nazočni i sindikalni čelnici te predstavnici poslodavaca. Inače, Vijeće čini 50-ak stručnjaka s fakulteta i instituta, 25 uglednih gospodarstvenika i bankara te 20-ak stručnjaka iz inozemstva. Vijeće će raditi u užim radnim tijelima, koja će se baviti pojedinim pitanjima. 14. Guverner Škreb: Kad bude poznat proračun moguća rasprava o monetarnoj politici Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb izjavio je u četvrtak da će se nakon što bude poznat državni proračun za ovu godinu moći raspravljati o mogućim promjenama monetarne politike. "HNB je donijela projekciju monetarne politike za ovu godinu i čekamo da vidimo hoće li biti kakvih promjena kako bi vidjeli da li je mijenjati", izjavio je Škreb zamoljen da komentira zahtjeve za promjenom monetarne politike koje bi vodile i sniženju kamatnih stopa. Škreb je istaknuo kako Savjet HNB-a donosi odluke o provođenju monetarne politike. Mogućnost promjena monetarne politike koje bi vodile sniženju kamatnih stopa najavio je u srijedu potpredsjednik Vlade Slavko Linić na konferenciji posvećenoj upravo odluci Riječke banke da da za pet postotnih bodova snizi kamatne stope gospodarstvu. Vlada je i u svom programu naznačila da će pokušati učiniti sve da u dijelu monetarne politike, zajedno s HNB-om, pokuša pomoći poslovnim bankama da nižim kamatama pomognu razvoj, kazao je tada Linić. 15. Novi predsjednik HFP-a najavljuje reviziju pretvorbe i otvorenost Novi predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković najavio je u utorak da će, i prije donošenja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, inicirati izmjenu Statuta kako bi se u okviru Fonda ustrojio poseban sektor unutarnjeg nadzora nad zakonitošću pretvorbe i privatizacije. U nastupnoj se izjavi i prvom razgovoru s novinarima, Vojković zauzeo za "odlučno rješavanje svih afera koje se vežu uz rad Fonda". Fond će zatražiti od predstavnika sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca te drugih zainteresiranih strana da ga, imaju li spoznaja, izvijeste o konkretnim slučajevima nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji. "Budite uvjereni da HFP više neće biti simbol za kriminal i malverzacije, već će vrlo brzo postati ugledna institucija u kojoj se njeguju stručnost i poštenje kao vrhovne vrijednosti", rekao je Vojković. Ujedno naglašava kako Fond više neće biti instrumentom pogrešne ekonomske politike koja je "favorizirala 200 obitelji i dovela Hrvatsku do ruba gospodarskog sloma", ni u funkciji "ostvarenja interesa političko-ekonomskih interesnih skupina s kriminalnim predznakom". Neotplaćivanje dionica i udjela te svako drugo neispunjavanje ugovornih obveza koje za pojedince i pravne osobe proizlaze iz procesa privatizacije - neće se tolerirati, jasan je predsjednik HFP-a. Najavljujući značajne kadrovske promjene, posebice vodstva Fonda, Vojković kao novost u rad uvodi Savjetodavno vijeće Fonda, stručnjaka raznih struka, čiji bi zadatak bio promišljanje daljnjeg tijeka privatizacije, kao i modaliteta revizije pretvorbe i privatizacije te predlaganje konkretnih rješenja. Osvrćući se na nastavak procesa privatizacije, predsjednik HFP-a napominje kako će se budući rad temeljiti na otvorenosti i transparentnosti. Planira redovite konzultacije s predstavnicima gospodarstva, politike i javnosti. "Novinari od sada pa nadalje imaju pristup svim podacima koji se odnose na rad Fonda u proteklom razdoblju. Smatram da su ostvarenje transparentnosti, zakonitosti i usvajanje međunarodnih kriterija u radu Fonda, prijeko potrebni uvjeti kako bi Hrvatska u perspektivi privukla značajne strane investicije, što je jedan od bitnih ciljeva programa nove Vlade", zaključio je Vojković. Hrvoje Vojković je pravnik i dosad je radio u Odvjetničkom uredu "Hanžeković&Radaković", dok je njegov zamjenik Krešimir Starčević također pravnik, koji je nakon šest godina rada u odvjetništvu, radio godinu dana u Tvornici duhana Rovinj. 16. Suradnja Svjetske banke s Hrvatskom Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Arntraud Hartmann izjavila je u petak, 18. veljače, na konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora s čelnicima hrvatske Vlade, da je svrha njezina posjeta Zagrebu bio utvrđivanje prioriteta predloženih i planiranih reformi u Hrvatskoj. Hartmann je rekla da Svjetska banka vidi mnoga područja suradnje s hrvatskom Vladom, koja je odlučna vrlo brzo se "uključiti u potrebne reforme". Potrebno je provesti mirovinsku i zdravstvenu reformu, ubrzati privatizaciju, više se pozabaviti sektorom bankarstva te javnom potrošnjom koja bi trebala dosegnuti održivu razinu, kazala je Hartmann. Po njenim riječima nastavak prekomjerne javne potrošnje bio bi fiskalno neodrživ i gušio bi gospodarstvo u Hrvatskoj. Uz to Svjetska banka želi dati podršku sustavu socijalne zaštite kako bi se izbjegli problemi koje bi reforma mogla proizvesti. Hartmann je istaknula da su prioriteti kojima se Vlada treba pozabaviti mirovinska i zdravstvena reforma. Jer, dodala je, prikupljena sredstva nisu dostatna za mirovine pa se troše proračunska sredstva, a slična je situacija i u zdravstvu. Izdaci u području mirovinskog osiguranja trenutačno iznose 14 posto od bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekla je Hartman. No, svaka odluka o tomu i drugim projektima ponajprije je odluka hrvatske Vlade, a ne Svjetske banke, istaknula je. Po riječima Arntraud Hartmann najviše se razgovalo o infrastrukturnim projektima te o pomoći Svjetske banke u sklopu drugih međunarodnih partnera koji bi kao zainteresirane strane htjele pridonijeti razvitku infrastrukture u Hrvatskoj. Raspravljano je i o restrukturiranju i privatizaciji u sektoru energetike, velikih poduzeća, brodogradnje i mogućnostima privatizacije u turističkom sektoru. Odgovarajući na upit novinara Hartmann je rekla da iznos sredstava koji će Svjetska banka odobriti nekoj zemlji ovisi u prvom redu o rejtingu pojedine zemlje i njezinoj spremnosti da se sa Svjetskom bankom dogovara o pojedinim projektima i zajmovima. Svjetska banka spremna je povećati iznos sredstava planiranih za Hrvatsku u ovoj godini, uz uvjet da to zatraži Vlada RH, da je program reformi zdrav te da pridonosi razvoju gospodarstva Hrvatske. Hartmann je rekla da Svjetska banka želi pomoći generalnoj strategiji Pakta o stabilnosti. Po njenim riječima Svjetska banka i Europska Unija planiraju pripremiti veliku međunarodnu konferenciju potkraj ožujka ove godine, na kojoj bi se, uz ostalo, raspravljalo i o financijskim aspektima pomoći Hrvatskoj u okviru Pakta o stabilnosti. Svjetska je banka do sada Hrvatskoj odobrila 847 milijuna američkih dolara kredita za 22 projekta. 17. Prijenos dionica Zagrebačke banke u depozitarij SDA Središnja depozitarna agencije (SDA) od ponedjeljka 21. veljače počela je voditi Knjigu dionica Zagrebačke banke. Kako je u prošloga tjedna priopćeno iz Banke, prijenosu podataka Knjige dionica Zagrebačke banke d.d. u depozitorij SDA odvijat će se u nekoliko koraka. SDA preuzima podatke o vrijednosnim papirima Zagrebačke banke d.d. tako što će s datumom 21. veljače 2000. uključiti podatke o redovnim dionicama serije IA, IIB i IIID kao i o vlasnicima tih dionica u Usluge Depozitorija i Usluge prijeboja i namire pod oznakom ZABA-R-A; podatke o povlaštenim dionicama serije IIIE kao i o vlasnicima tih dionica u Usluge Depozitorija i Usluge prijeboja i namire pod oznakom ZABA-P-A; podatke o ispravama povlaštenih dionica na donositelja serije IIC oznake ZABA-P-B. Slijedom Odluke Zagrebačke burze o roku namire po transakcijama vrijednosnim papirima obavljenim na Zagrebačkoj burzi od 17. siječnja 2000. godine, za sve vrijednosne papire uključene u Uslugu prijeboja i namire, odnosno redovne dionice serija IA, IIB I IIID pod oznakom ZABA-R-A, kao i povlaštene dionice serije IIIE pod oznakom ZABA-P-A, rok za namiru je četiri radna dana (T+4); za povlaštene dionice serije IIC pod oznakom ZABA-P-B koje nisu uključene u Usluge prijeboja i namire, rok za namiru iznosi pet radnih dana (T+5). Nakon 21. veljače, Zagrebačka banka d.d. prestala je voditi Knjigu dionica, a potvrde o vlasništvu dionica koje je izdala Zagrebačka banka d.d. prestaju važiti, osim za isplatu neisplaćene dividende fizičkim osobama za 1998. godinu i ranije. Od toga se dana vlasnikom dionica smatra vlasnik računa u SDA na kojem je ubilježena dionica u nematerijaliziranom obliku. Prijenosom dionica Zagrebačke banke d.d. u depozitorij SDA ne mijenjaju se statutarna prava iz predmetnih dionica, objavila je Banka. 18. Statistika Industrijska proizvodnja u siječnju smanjena 0,7 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec smanjena 0,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, rast proizvodnje zabilježen je jedino kod intermedijarnih proizvoda, osim energije i to za 6,4 posto. U svim ostalim grupacijama zabilježen je pad proizvodnje, i to najviše u proizvodnji kapitalnih proizvoda, 13,8 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je 11,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,2 posto te energije 0,4 posto. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti najviše je u siječnju porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, 14,4 posto u odnosu na lanjski siječanj. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je porasla 1,8 posto, dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad proizvodnje od 2,4 posto. Među pojedinim djelatnostima najveći je rast proizvodnje ostvaren u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, čak 326,1 posto. Značajno je porasla i proizvodnja uredskih strojeva i računala, 126,9 posto te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, 103,4 posto. Istodobno, značajni pad proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje strojeva i uređaja, 18,3 posto, proizvodnje odjeće, dorade i bojenja krzna, 17,7 posto i proizvodnje duhanskih proizvoda, 14,5 posto. Aktivno manje od polovine registriranih poslovnih subjekata - U Hrvatskoj je u prosincu 1999. bilo registrirano 188.552 poslovnih subjekata, od čega je aktivno manje od polovine. Točnije 46,6 posto ili 87.919 subjekata, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 52.458 registriranih trgovačkih društava, aktivno je 46.908, a 10,6 posto nije poslovalo. No, od 102.286 registriranih poduzeća i zadruga, statistika iskazuje da ih je radilo tek 32,2 posto. Ta se razlika, pojašnjavaju u Zavodu, uglavnom odnosi na tvrtke koje nisu podnijele zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima pa će nakon okončanja toga postupka biti brisani iz registra. Od 33.808 raznih ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija djelovalo ih je 23,8 posto. U prošlogodišnjem prosincu poslovalo je i 86.512 obrtnika i poduzetnika slobodnih profesija, sa ukupno 199 tisuća zaposlenih. Podatci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine, kako registriranih tako i aktivnih subjekata, otpada na četiri područja djelatnosti: trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (s udjelom registriranih 44 posto i aktivnih 42,9 posto); prerađivačka industrija (s udjelom registriranih 9,8 posto i aktivnih 12,7 posto); poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (s udjelom registriranih 10 posto i aktivnih 13,3 posto) te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (15,8 posto) i aktivnih (7,1 posto) najveća. U privatnom se vlasništvu nalazi 85,7 posto aktivnih tvrtki, dok je u državnom vlasništvu jedna desetina a u mješovitom 2,9 posto tvrtki. Preostalih 0,9 posto odnosi se na zadružno vlasništvo. Pritom je iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo da je u privatnom vlasništvu najviše tvrtki u uslužnim djelatnostima. Od ukupnog broja aktivnih tvrtki 90,8 posto ih posluje s dobiti. Od toga ih je 90 posto u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i moticikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te prijevozu, skladištenju i vezama. Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata pokazuju da je nešto manje od trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (više od 58 tisuća) u Gradu Zagrebu. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 12,6 posto, a na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 7,9 posto registriranih pravnih osoba.