FINANCIJSKI BILTEN 324

HINA FINANCIJSKI BILTEN 324. 20 - 27. siječnja 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Račan objavio konačni sastav nove Vlade 8. Zadnja sjednica Matešine Vlade - inventura učinjenoga 9. Škegro poziva novog ministra da što žurnije preuzme dužnost 10. Zagrebačka banka smanjila kamate 11. Statistika 12. Kamatne stope banaka na devizne depozite u siječnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 20. I. 25.000.000 16.500.000 12,54 % 262.990.000 21. I. 28.000.000 6.200.000 12,41 % 253.203.000 25. I. 25.000.000 10.000.000 12,10 % 318.680.000 26. I. 27.000.000 11.200.000 12,50 % 359.101.000 27. I. 25.000.000 13.500.000 12,57 % - Dnevni prosjek 26.000.000 11.480.000 12,42 % 298.493.500 Posljednjih je dana u noćnom kreditiranju izuzetno napeto. Jer, potražnja snažno raste, a ponuda nije dovoljna da bi se utažili kreditni apetiti sviju. Primjerice, u srijedu je noćna potražnja dosegnula čak 476 milijuna kuna. Viškovima 20 kreditora, u iznosu od 359 milijuna kuna, pokriveni su "minusi" i tek manji dio potražnje za održavanje obvezne pričuve 21 banke i štedionice, dok je čak 117 milijuna kuna potražnje 13 sudionika ostalo nepodmireno. Nestašica novca vladala je i u dnevnom kreditiranju. Situacija se ponešto poboljšala tek u četvrtak, kada je središnja banka održala repo aukciju. Toga je dana, prvi puta ovoga tjedna, pokriveno više od 50 posto potražnje. Unatoč nedostatku novca, cijena mu se zadržala na uobičajenim razinama. Doduše, kamata na opozivne kredite kretala se u vrlo širokom rasponu od svega 11 do čak 14 posto, ovisno o bonitetu korisnika. Međutim, većina tih zajmova odobrena je po uobičajenoj cijeni od 12,50 posto. Treba reći i to kako polagano, ali sigurno oživljava tržište kratkoročnim vrijednosnim papirima. Naime, ovoga se tjedna često trgovalo "papirima" HNB-a i Ministarstva financija. Vlasnika je zamijenilo ukupno 3,0 milijuna kuna mjenica ministarstva i 32,0 milijuna kuna blagajničkih zapisa HNB-a. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 231,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 201,7 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani zapisi u iznosu od 29,5 milijuna kuna. Od 26. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,44 milijarde kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa HNB održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 01. veljače. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 351 milijun kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 12,50 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 11,2 milijuna kuna, a aktivno je bilo 17 dionica. Pritom je CROBEX indeks pao devet bodova, ili oko 1,1 posto. Pad CROBEX-a ponajviše je posljedica pojeftinjenja dionica Plive i Zagrebačke banke. Naime, cijena običnih dionica Zagrebačke banke potonula je 20 kuna, ili oko 1,7 posto, zbog čega je zaronila ispod razine od 1.200 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak sedam kuna, ili 1,2 posto. Snažno je, 20 kuna, pala i cijena Karlovačke pivovare, dok je dionica Splitske banke na vrijednosti izgubila pet kuna. Na začelju liste gubitnica našla se Podravka s padom cijene od svega 50 lipa. S druge strane, na listu dobitnica ovoga se tjedna plasiralo 11 dionica. Najviše je, čak 100 kuna, skočila cijena Croatia osiguranja. Slijedile su je dionice Plave lagune i Zagrebačke banke E serije s dobitkom od 45, odnosno 40 kuna. Osjetno su porasle i cijene Kraša (13 kuna) te Riječke banke (8,25 kuna), dok su se u sredini liste našle dionice Varaždinske banke i Sunčanog Hvara s dobitkom od tri kune. Cijene Zagrebačke pivovare i Riviere porasle su pak dvije kune, a Badela 1862 svega 50 lipa. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 25 - 27. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 568 576 568 813.821 Podravka 118 135 125 678.527 Varaždinska banka 85,10 90,10 90,10 93.328 Zagrebačka banka 0 1.180 1.230 1.180 2.014.345 Badel 1862 59 59 59 6.924.771 Croatia osiguranje 900 900 900 4.500 Jadran-turist 29 29 29 12.002 Karlovačka pivovara 330 330 330 17.160 Kraš 113 119 118 107.120 Plava laguna 550 600 595 102.775 Privredna banka 100 100 100 110.000 Riječka banka 87 90 90 157.970 Riviera 65 65 65 32.890 Splitska banka 65 65 65 10.400 Sunčani Hvar 22,10 25 25 33.729 Zagrebačka banka E 500 500 500 140.500 Zagrebačka pivovara 562 562 562 4.496 11.258.337 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta I dok je CROBEX pao, VIN indeks Varaždinskog tržišta ovoga je tjedna snažno porastao. Skočio je čak 16 bodova, ili 4,9 posto, te dosegnuo najvišu razinu još od listopada 1998. godine - 341 bod. Tako snažan skok indeksa zahvaljuje se vrtoglavom rastu cijena dionica Jadrana iz Crikvenice i Plave lagune. Naime, prva je porasla čak 170, a druga 140 kuna. Osjetno su porasle i cijene Kraša (10 kuna) te Hotela Rabac (devet kuna), dok je dionica Jadran-turista poskupila tri kune. Na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i dionica jednog PIF-a. Naime, cijena Expandie porasla je 58 lipa. Na listi gubitnica našlo se pak 10 dionica. Najviše je, čak 50 kuna, potonula cijena Save. Slijedile su je dionice Drvodjelca i Dalmacija-auta s gubitkom od 31, odnosno 25 kuna, dok je cijena Liburnia hotela pala 10 kuna. Od dionica PIF-ova najviše je - 5,59 kuna - pojeftinila ona Velebita. Osjetno je, 2,84 kune, potonula i cijena Pletera, dok je dionica Središnjeg nacionalnog fonda pojeftinila jednu kunu. Cijena Sunca pala je pak 48 lipa, Doma 45, a Slavonskog fonda svega 10 lipa. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25 - 27. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmacija-auto 105 105 105 3.780 Drvodjelac 128 128 128 7.168 Ericsson-Tesla 202 240 220 567.865 Hotel Inter-cont. 75 80 80 22.100 Hoteli Rabac 65 65 65 2.925 Jadran Crikvenica 290 290 290 36.250 Jadran-turist 29 29 29 1.740 Kraš 120 120 120 12.960 Liburnia Riviera 390 390 390 52.650 Plava laguna 590 590 590 16.520 Riviera 61 61 61 5.246 Sava 275 275 275 5.500 Velebit Otočac 192 192 192 70.464 PIF Dom 12,50 13,90 13,55 69.117 PIF Expandia 12,50 13,40 13,13 51.941 PIF Pleter 5,25 7,21 5,26 3.130 PIF Slavonski 5,60 7,90 7,40 19.098 PIF Sunce 5,32 6,00 5,52 5.329 PIF Sred. nac. 8,50 9,01 9,00 12.251 PIF Velebit 7,50 8,00 7,71 7.556 973.593 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 20. siječnja 27. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7112,66 7126,13 + 0,18 London/FTSE-100 6348,70 6441,00 + 1,45 New York/DJIA 11489,36 11032,99 - 3,98 Tokyo/Nikkei 19008,01 19209,72 + 1,06 Na Wall Streetu su cijene dionica ovoga tjedna snažno pale. Dow Jones indeks strmoglavio se više od 450 bodova, ili gotovo četiri posto, zbog čega mu je zaprijetio pad ispod razine od 11.000 bodova. Posljedica je to najava povećanja kamata u SAD-u. Naime, predsjednik Feda Alan Greenspan izjavio je kako zabrinjava snažan rast kredita koje brokeri uzimaju da bi kupovali dionice. "Činjenica kako raste taj dug očigledno zabrinjava Fed koji se pita da li likvidnost koju ulijeva u financijski sustav potiče tržište dionica, što pak potiče potražnju stanovništva," objašnjava jedan analitičar. Još nekoliko čelnika Feda upozorilo je kako gospodarstvo i potrošnja stanovništva rastu prebrzo. Očito je, kažu analitičari, kako tri prošlogodišnja povećanja kamata nisu zaustavila ni prebrz rast gospodarstva, ni presnažnu potrošnju stanovništva. Stoga će Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC), na svojoj sjednici idućega tjedna, vjerojatno poduzeti drastičnije mjere. A to znači, kažu analitilčari, povećanje kamata možda za čak 0,50 postotnih bodova. Oporavak Tokijske i europskih burzi Međutim, na Tokijskoj su burzi cijene dionica ovoga tjedna porasle. Nikkei indeks skočio je više od 200 bodova, zbog čega se učvrstio iznad razine od 19 tisuća bodova. Dobro raspoloženje ulagača ponajviše se zahvaljuje zaustavljanju rasta tečaja japanskog jena. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. Londonski Footsie indeks skočio je gotovo 100 bodova, dok je frankfurtski DAX osvojio 15-ak bodova. Razlog je tomu osjetan rast cijena tehnoloških i dionica banaka nakon što su se na tržištima proširile glasine o novim preuzimanjima u tim sektorima. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 20. siječnja 27. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,0126 1,0005 - 1,20 Euro/JPY 106,88 105,77 - 1,04 USD/JPY 105,52 105,70 + 0,17 Cijena zlata: USD/Unca 20. siječnja 27. siječnja Promjena u % 288,80 287,10 - 0,59 Ovoga je tjedna, po prvi puta ove godine, tečaj eura zaronio ispod razine od 1,0 američkog dolara. To nije toliko posljedica slabosti jedinstvene europske valute, koliko snage američke, s obzirom da je sada već sasvim sigurno da će Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) idućega tjedna povećati kamatne stope. Naime, u srijedu je u svjedočenju pred Senatom predsjednik Feda Alan Greenspan, među ostalim, izjavio kako zabrinjava snažan rast kredita koje brokeri uzimaju da bi kupovali dionice. Bez sumnje, rast toga duga, uz (pre)snažan rast gospodarstva i potrošnje stanovništva, ozbiljno zabrinjava središnju američku banku i, ona mora reagirati, kažu analitičari. Stoga je sasvim sigurno da će Fed stegnuti kreditnu politiku. Pitanje je samo da li će povećanje kamata biti za 0,25, koliko većina analitičara očekuje, ili za čak 0,50 postotnih bodova. Pritom se postavlja i pitanje može li dolar dodatno ojačati prema euru. Dileri zasad oklijevaju s daljnjim "guranjem" tečaja "zelenbaća", premda je nedavno nekoliko čelnika Europske središnje banke (ECB) izjavilo kako pad cijene eura ispod 1,0 dolara ne znači nužno da će ECB krenuti u spašavanje jedinstvene europske valute. Oprez dilera posljedica je prognoza kako bi i ECB uskoro mogla povećati kamate. Naime, sinoć je objavljeno kako je u Eurolandu u prosincu inflacija skočila sa 1,4 u studenom na 1,7 posto. Premda je u prosjeku u prošloj godini inflacija ostala na istoj razini - 1,1 posto - kao i godinu dana ranije, analitičari kažu da je prosinački rast cijena presnažan da bi ga se moglo ignorirati. No, upozoravaju i na to kako nije sigurno da se gospodarstvo euro zone oporavlja dovoljno brzo da bi izdržalo povećanje kamata. Riječju, čelnici ECB-a imaju pred sobom težak zadatak. G7 zabrinuta zbog jačanja jena Osim prema euru, dolar je osjetno ojačao i prema jenu, pa se njegov tečaj kreće oko razine od 106 JPY. Tomu su dva razloga. Naime, s jedne strane, dolar jača zbog najava povećanja kamata u SAD-u. S druge pak strane, u izjavi Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), nakon subotnjeg sastanka u Tokiju, posebno je istaknuto kako je Skupina zabrinuta zbog jačanja jena. Pored toga, japanske monetarne vlasti otvoreno prijete intervencijom u slučaju daljnjeg uspona jena. A to su, kažu analitičari, sasvim dovoljni razlozi za slabljenje japanske, a jačanje američke valute. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 21 - 28. siječnja 2000. Valutai jedinica Tečaj21. siječnja Tečaj28. siječnja Promjenau % Euro 1 7,7032 7,7195 + 0,21 DEM 1 3,9386 3,9469 + 0,21 USD 1 7,6307 7,7180 + 1,14 GBP 1 12,5564 12,6305 + 0,59 JPY 100 7,2233 7,3032 + 1,10 ATS 1 0,5598 0,5610 + 0,21 ITL 100 0,3978 0,3986 + 0,21 CHF 1 4,7743 4,7932 + 0,39 SIT 100 3,8630 3,8644 + 0,03 Cijena je njemačke marke na tečajnici HNB u proteklih tjedan dana skočila više od 0,20 posto, pa je dosegnula novu rekordnu razinu od kada je prije više od 5,5 godina uvedena kuna - 3,8469 kuna. Na vrijednosti su dobile i sve ostale valute. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire neprestano rastu, kao i marka, već sedam tjedana. U tom su razdoblju osvojili više od 0,80 posto. Američki dolar i britanska funta jačaju pak treći tjedan zaredom. Pritom je tečaj "zelenbaća" porastao gotovo četiri, a funte više od 3,60 posto. Samo u posljednja dva tjedna japanski je pak jen poskupio čak 3,30 posto. Nakon kraćeg razdoblja slabljenja, u proteklih su sedam dana ojačali i švicarski franak te slovenski tolar. Pritom je tečaj franka porastao oko 0,40, a tolara skromnih 0,03 posto. 7. Račan objavio konačni sastav nove Vlade Premijer Ivica Račan objavio je u četvrtak sastav koalicijske Vlade šest stranaka. Račana i njegovu Vladu imenovao je u 14 sati Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora i privremeni predsjednik države. Pavletić je, također, razrješio dosadašnju HDZ-ovu vladu na čijem čelu je bio Zlatko Mateša. "Ocijenili smo da je u ovom trenutku prijedlog Vlade optimalan. Hoće li biti i sutra ovisit će o načinu rada", rekao je Račan na kratkoj tiskovnoj konferenciji. Uz Račana kao predsjednika, potpredsjednici Vlade bit će Goran Granić (HSLS), te Slavko Linić i Željka Antunović (SDP). Ministar financija bit će Mato Crkvenac (SDP), ministar obrane Jozo Radoš (HSLS), ministar unutarnjih poslova Šime Lučin (SDP), vanjskih poslova Tonino Picula (SDP), ministar razvitka useljeništva i obnove Radimir Čačić (HNS), ministar gospodarstva Goranko Fižulić (HSLS), Ivica Panđić ministar branitelja iz Domovinskog rata, Božidar Pankretić (HSS) ministar popljoprivrede i šumarstva, Alojz Tušek (HSLS) ministar pomorstva, prometa i veza, ministar pravosuđa bit će Stjepan Ivanišević (SDP), Božo Kovačević (LS) ministar prostornog uređenja, stanovanja i graditeljstva, Vladimir Strugar (HSS) ministar prosvjete i športa, Davorko Vidović (SDP) ministar rada i socijalne skrbi, Pave Župan Rusković ministrica turizma, Maja Stavljević-Rukavina ministrica zdravstva, Hrvoje Kraljević (HSLS) ministar znanosti i tehnologije, ninistar kulture Antun Vujić (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) u Vladi će biti zadužen za europske integracije, Željko Pecek (HSLS) za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Nova Vlada imat će 19 ministara, dva više nego prijašnja. Račan, koji je sedmi po redu hrvatski premijer, ali prvi koji nije HDZ-ov, potvrdio je da je Zlatko Tomčić (HSS) kandidat za predsjednika Sabora. Od pet potpredsjednika Zastupničkog doma tri su kandidati šestorke - Mato Arlović i Zdravko Tomac iz SDP-a i Baltazar Jalšovec (HSLS). Ostala dvojica trebala bi biti iz redova HDZ-a. 8. Zadnja sjednica Matešine Vlade - inventura učinjenoga Hrvatska ima velike šanse i mora ostvariti nekoliko pretpostavki - otvorenost prema svijetu, otvoreno i gospodarstvo integrirano u europsko i svijetsko kao i usmjerenost izravnim stranim ulaganjima. Uz to, te demokratizaciju i pravnu državu Hrvatska će zadržati svoje visoko mjesto, izjavio je u četvrtak premijer Zlatko Mateša na zadnjoj sjednici svoje vlade. Na toj 257 sjednici Vlada je prihvatila Izvješće o radu za vrijeme mandata premijera Mateše od početka studenoga 1995. do danas. To je izvješće uz izvješća o četverogodišnjem radu svakoga pojedinoga ministarstva, elemente za izradu Proračuna za 2000-tu te niz ostalih dokumenata, dokumentacija koju će preuzeti nova vlada. Rezimirajući dosadašnji rad Vlade kojoj je bio na čelu Mateša je kazao da je strategija Vlade koja je došla nakon velikih uspjeha vojnoredarstvenih akcija "Bljesak" i "Oluja" bila održanje političke i gospodarske stabilnosti, dovršenje procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Na temelju te strategije ciljevi su bili osiguranje urednih državnih financija i stabilnih makroekonomskih pokazatelja - niske inflacije i stabilnog tečaja a u većoj je mjeri Vlada uspjela riješiti problem obnove i povratka prognanika osigurati prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata te rast životnoga standarda. Uz to Vlada je izradila reformu pravnog sustava i zakonodavstva, mirovinskog sustava, počela je reforma zdravstvenog sustava a veliki su radovi na infrastrukturnim objektima i restrukturiranju gospodarstva. "Nismo svugdje polučili uspjehe, ali to je dio života", kazao je Mateša. Tijekom trosatne, zadnje sjednice Matešine Vlade, izvješće o radu pojedinog ministarstva predstavili su svi resorni ministri. S tim izvješćima u pisanom obliku sutra ujutro ministri Matešine vlade upoznat će nove ministre. Svi ministri šestog po redu hrvatskog premijera od neovisnosti države, dali su i pisane iskaze o imovinskom stanju u vrijeme stupanja na dužnost i po završetku mandata. Te će izjave, najavio je Mateša idućih dana biti dostupne javnosti preko Ureda za odnose s javnošću Vlade. 9. Škegro poziva novog ministra da što žurnije preuzme dužnost Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro pozvao je pobjedničku koaliciju na parlamentarnim izborima i mandatara nove vlade da što prije imenuje novog ministra financija. "Ova situacija nije dobra, nepotrebno se oteže s formiranjem nove Vlade", kazao je Škegro. Ministarstvo financija, ističe, već je prije 15 dana bilo spremno na primopredaju, a pripremilo je i izvještaj o najvažnijim aktivnostima i s pregledom projekata koji su u tijeku. Novi će ministar, ističe, naći organizirano i u svakom pogledu pripremljeno Ministarstvo, kako u infrastrukturi, tako i u ukupno 7700 ljudi koji rade u okviru Ministarstva financija. "Novi će ministar imati podršku u tim ljudima. Tko god on bude, želim mu puno uspjeha i da bude bolji od mene", rekao je Škegro na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu. Vezano za prihode državnog proračuna u ovom mjesecu, Škegro je istaknuo da je do 21. siječnja uplaćeno 20 posto više poreznih prihoda nego u istom razdoblju lani. No, kao negativan primjer naveo je pojedince koji sami prosuđuju da li će platiti porez. "Misle da, ako je došla nova vlada, ne moraju plaćati svoje obveze i tada pišu bezobrazna pisma i pamflete", rekao je Škegro. Pritom, kaže, misli na Inu kojoj je zbog neplaćanja trošarina Ministarstvo nedavno blokiralo račun. Škegro je istaknuo kako u ovom trenutku proračun nije ni jednu lipu zadužen kod Hrvatske narodne banke (HNB). Novi ministar financija, kaže Škegro, u petak će na računu imati 2,2 milijarde kuna od privatizacije Privredne banke Zagreb, a u nasljedstvo mu ostaju npr. zgotovljeni projekti privatizacije Splitske i Riječke banke, pripremljena druga faza privatizacije Hrvatskih telekomunikacija... Škegro se osvrnuo i na napise u pojedinim medijima te izjave nekih koji bi u novoj vlasti trebali zauzeti odgovorne funkcije. Tako je neke najave o mogućem reprogramiranju vanjskog duga, Škegro nazvao "neozbiljnima" i "nastavkom predizborne kampanje". "Priča o javnom dugu, fantomskim rupama, treba biti temeljena na podatcima..., a nema ničeg drugog osim onog što je objavljeno, nema nikakvih iznenađenja ni neugodnih ni ugodnih", kazao je Škegro. Podsjetio je da se svi podatci, pa tako i o javnom dugu, objavljuju u redovitim mjesečnim izvješćima. Škegro i dalje smatra kako Hrvatska nije visoko zadužena zemlja. To je potkrepljeno i podatcima da je ukupni vanjski dug 8,87 milijardi dolara, od čega srednjoročni i dugoročni oko 8,1 milijardu dolara. Nezamislivim je nazvao napise da budućem ministru ne ostavlja popis važnih adresa. Taj je adresar pripremljen, kazao je Škegro. Niz je novinarskih upita izazvalo pitanje izdanih državnih jamstava. Po riječima zamjenika ministra financija Mije Jukića, ukupno je u 1999. dano nešto više od 5 milijardi kuna državnih jamstava. Od toga je 3,75 milijardi financijskih jamstava, koliko je i ograničenje po Zakonu o izvršenju proračuna, a 1,75 milijardi kuna su činidbena jamstva, za koja nema zakonskog ograničenja i većinom su dana brodogradnji. Tijekom 1999. država je platila 521 milijun kuna temeljem aktiviranih jamstava, kazao je Jukić. Škegro je istaknuo kako se Ministarstvo financija snažno borilo protiv kvazi-jamstava za sanacije raznih tvrtki, odupiralo pritisku iz npr. brodogradilišta. Zbog takvog stava, kaže, prijetilo se i njemu i čelnicima Ministarstva. Podsjetio je pritom da su resorna ministarstva obećavala jamstva, čemu se protivilo Ministarstvo financija, pa su onda radnici slani pred Ministarstvo i Vladu. U tom je kontekstu spomenuo i Grupu Gucić, kazavši da na sjednici Vlade 22. srpnja 1999., kada je donesena odluka o jamstvima tekstilnim tvrtkama iz Grupe, nije bilo ni njega ni njegova zamjenika koji bi se usprotivili "obećanjima koja ne drže vodu sa stajališta financijske struke". Bez potpredsjednika Vlade i ministra financija 1997. donijet je i mali mirovinski zakon, kazao je Škegro. Stoga, kao svoju grešku, navodi da je možda u veljači 1997. trebao dati ostavku ili tražiti ostavku onih koji su pripremili takav zakon dok nije bilo ministra financija. Cijeli je niz takvih pitanja što napraviti i u kojoj mjeri ići u neke kompromise, Škegrin je odgovor na pitanje o njegovim greškama u vođenju gospodarske politike. Na upit o problemu kašnjenja u isplati mirovina u siječnju, Škegro je odgovorio kako neće biti daljnjih problema u isplati, a kašnjenju je razlog neuobičajena struktura blagdana i dodatna dva neradna dana u siječnju. Na ovoj konferenciji pomoćnica ministra Martina Dalić iznijela je niz podataka o makroekonomskim kretanjima iz kojih zaključuje da je gospodarstvo trenutno u području pozitivnog trenda. "Uz pretpostavku nepromijenjenih uvjeta, u 2000. možemo očekivati stopu rasta bar 2 posto", kazala je. Jukić je pak iznio podatke o prihodima i rashodima prošlogodišnjeg proračuna, koji su dosegnuli 52,3 milijarde kuna. Prihodi su izvršeni sa 98,61 posto plana, izdaci sa 98,78 posto plana, a neizvršeno je ostalo 648 milijuna kuna, kazao je. Na upit o planovima nakon odlaska s mjesta ministra financija, Škegro je najavio da će biti "jako politički aktivan u HDZ-u". 10. Zagrebačka banka smanjila kamate Uprava Zagrebačke banke odlučila je smanjiti kamatne stope na kredite u prosjeku za 0,50 postotnih bodova, a na depozite u prosjeku za 0,35 postotnih bodova. Banka se na smanjenje kamatnih stopa odlučila cijeneći da su postojeće kamatne stope u Hrvatskoj izrazito visoke, priopćeno je u četvrtak iz Zagrebačke banke. Pritom u Zagrebačkoj banci ocjenjuju da je neodrživa visina kamatnih stopa prvenstveno plod dosadašnje nelojalne konkurencije među hrvatskim bankama, ali i slabe sudske zaštite kreditora. Sadašnja razina kamatnih stopa, ističu u toj banci, opterećuje građane - korisnike kredita i obeshrabruje poduzetnike, te smanjuje konkurentnost hrvatskih tvrtki u utakmici s inozemnom konkurencijom. Imajući na umu da iz niza razloga (npr. neprimjereno visok trošak obvezne rezerve banaka, očekivanje poboljšanja efikasnosti pravosuđa, ukupno stanje na tržištu depozita...) nije moguće odjednom ujednačiti kamatne stope s onima koje prevladavaju u usporedivim zemljama, Zagrebačka banka donijela je odluku da napravi prvi korak u tom smjeru. Daljni koraci Banke, napominje se, ovisit će o reakciji tržišta na ovaj korak, ali i o mogućim promjenama u spomenutim ograničenjima, koje su u nadležnosti Vlade, sudske vlasti i Hrvatske narodne banke. U priopćenju se posebno navodi primjer stambenih kredita kod kojih je kamatna stopa smanjena sa 10 posto na 9,25 posto. Banka također navodi promjene u statusu štediše. Tražitelj kredita ostvaruje status štediše ako ima prosječan saldo na kunskim i deviznim računima u banci: u zadnjih 12 mjeseci najmanje u visini 5 posto iznosa kredita; u zadnjih 6 mjeseci najmanje u visini 10 posto iznosa kredita; u zadnjih 3 mjeseca najmanje u visini 20 posto iznosa kredita. Tražitelju kredita priznaje se status štediše i supružnika u zajedničkom domaćinstvu, roditelja i djece. 11. Statistika RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U PROSINCU 5,5 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj treći mjesec za redom ostvaruje rast. Tako je u prosincu 1999. godine bila 5,5 posto viša u odnosu na isti mjesec godinu ranije, što je donekle utjecalo na ublažavanje zabilježenog pada industrijske proizvodnje u 1999. godini, koja je po podatcima Državnog zavoda za statistiku, manja 1,4 posto u odnosu na godinu ranije. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u prosincu je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, povećana za 6,7 posto u odnosu na isti mjesec godine prije, kapitalnih proizvoda za 26,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 43 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto. Jedina grupcija koja je u prosincu zabilježila pad je energija, čija je proizvodnja bila manja jedan posto nego u istom mjesecu 1998. Tijekom 1999. godine u usporedbi sa godinom ranije rast proizvodnje ostvaren je u dvije grupacije - energije za 9,3 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 9,7 posto. Istodobno je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (osim energije) manja jedan posto, kapitalnih proizvoda 5,3 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena za 5,8 posto u usporedbi s 1998. godinom. Među pojedinim granama značajniji rast proizvodnje lani je ostvaren kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira za 20,7 posto, proizvodnje ostalih prometnih sredstava (izuzev motornih vozila, prikolica i poluprikolica) 12,6 posto, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 11,1 posto, proizvodnje duhanskih proizvoda 10,2 posto i dr. Od značajnijih proizodnji lani je pad zabilježen kod proizvodnje uredskih strojeva i računala 27,9 posto, proizvodnje strojeva i uređaja 14,3 posto, prerade drva, proizvodnje proizvoda od drva, osim namještaja 14,2 posto, proizvodnje metala 13,3 posto, proizvodnje tekstila 11,7 posto itd. NEZAPOSLENOST I DALJE RASTE - Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste o čemu govore posljednji podatci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima je broj evidentiranih nezaposlenih osoba krajem prosinca 1999. godine dosegnuo 341.730. To je 5.849 osoba ili 1,7 posto više nego u mjesecu ranije i 38.999 ili 12,9 posto više nego u prosincu 1998. Tijekom prosinca 1999. na burzu rada prijavile su se 22.164 nove osobe, 3,2 posto više nego u istom mjesecu preklani, dok su se istodobno s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlile 7.403 osobe (22,7 posto više nego u istom razdoblju lani), većina njih na određeno vrijeme (4.975 ili 67,2 posto). Iz drugih razloga sa evidencije je brisano 8912 osoba, tj. 12,6 posto manje nego u prosincu 1998. godine. Krajem prošlogodišnjeg prosinca u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazilo se ukupno 24.230 osoba (7,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavca. U odnosu na studeni, broj takvih osoba povećao se za 220 osoba (0,9 posto), a u odnosu na prosinac 1998. za 1.731 osobu (7,7 posto). Tijekom prosinca 1999. u evidenciju Zavoda pristiglo je 910 takvih osoba. Udjel stručnih nezaposlenih osoba evidentiranih na burzi rada povećan je na otprilike 66,2 posto. U ukupnom broju nezaposlenih najveći je udjel, 35,1 posto kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) radnika, zatim osoba sa srednjom stručnom spremom (SSS) oko 24,1 posto, nekvalificiranih (NKV) osoba gotovo 19,7 posto, a polukvalificiranih i niže stručne spreme (PKV i NSS) oko 14,2 posto. Pritom oni sa visokom i višom stručnom spremom (VSS i VŠS) čine sedam posto od ukupno nezaposlenih. Na evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primjerice, sa SSS ima 13.678 nezaposlenih ekonomskih tehničara, 9.900 maturanata gimnazije ili pak, 4.187 strojarskih tehničara. Sa VŠS najviše je nezaposlenih ekonomista (1301), nastavnika razredne nastave (682) i upravnih pravnika (671), dok je sa VSS također najviše nezaposlenih diplomiranih ekonomista (1.257), diplomiranih pravnika (1.093) te liječnika (903). Među PKV i NSS osobama najviše je pomoćnih radnika, njih 10.841, dok je među nezaposlenim KV i VKV osobama, najviše onih zanimanja prodavač (17.637). U prosincu je ukupno evidentirana nezaposlenost povećana u svim županijama. Broj nezaposlenih u usporedbi s prosincem 1998. godine najviše je, izraženo u postotcima, porastao u Krapinsko-zagorskoj županiji 25,9 posto na 7.227 nezaposlenih, u Virovitičko- podravskoj županiji 23,4 posto (8.202 evidentirano nezaposlenih), te u Vukovarsko-srijemskoj 22,9 poasto na 20.179 osoba, a najmanje u Zadarskoj (4,3 posto na 15.446 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (5,6 posto na 17.464 osoba). Najveći broj nezaposlenih u prosincu prošle godine evidentiran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 45.425, što je za 8,5 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. U u Gradu Zagrebu registrirana je 41.181 nezaposlena osoba ili 17,4 posto više nego krajem godine prije, a u Osječko-baranjskoj županiji broj nezaposlenih u tom je vremenu povećan za 16,3 posto na 31.078 osoba. Od 341.730 nezaposlene osobe krajem prosinca prošle godine prvi put posao je tražilo njih više od 99 tisuća ili 29,1 posto. Osoba do 24 godine starosti među nezaposlenima je 34,7 posto, do 29 godina daljnjih 12,9 posto. Oko 22,5 posto je onih starosti od 30 do 39 godina, a više od 40 godina ima gotovo 30,1 posto nezaposlenih. Krajem prosinca 1999. na burzi je bilo evidentirano 180.129 nezaposlenih žena, 13,3 posto više nego u prosincu 1998. godine. Njihov je udjel u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećan od 52,5 posto na 52,7 posto. PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u studenom prošle godine nominalno smanjen 8,5 posto prema listopadu, a realno 8,4 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih je jedanaest prošlogodišnjih mjeseci taj promet nominalno smanjen 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje 1998. godine, a realno 6,1 posto. Cijene u trgovini na malo u prošlogodišnjem su studenom bile 0,1 posto niže nego u listopadu, dok su prema studenom 1998. porasle 4,3 posto. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci te su cijene prema istom razdoblju 1998. porasle 4,1 posto. U trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila promet je u studenom 1999. nominalno smanjen šest posto u odnosu na listopad, dok je prema studenom 1998. godine porastao 0,9 posto. Rast prometa u lanjskom je studenom prema istom mjesecu preklani zabilježen u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima, 30,3 posto, u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, 4,1 posto, u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, 13,6 posto, u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, 1,1 posto, u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, 3,8 posto, u trgovini na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređaj, željeznom robom, bojama i staklom, 8,1 posto te u trgovini na malo knjigama, novinama, papirnatom robom, pisaćim priborom, 17 posto. Pad prometa u odnosu na isti mjesec 1998. godine zabilježen je u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila, 30,3 posto i u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom, pićima i duhanskim proizvodima, 2,4 posto. Zalihe su u trgovini na malo u studenom 1999. porasle 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema studenom 1998. povećane 0,7 posto. Pritom su u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila zalihe u studenom porasle 1,5 posto prema listopadu, dok su u odnosu na studeni preklani smanjene 11,1 posto. 12. Kamatne stope banaka na devizne depozite u siječnju a) Kamate na devizne depozite po viđenju građana (godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka - 1,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,75 1,75 2,50 1,75 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 1,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b) Kamate na oročene DEM depozite građana (godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 1,50- 2,00- 2,75- 3,50- 3,75- 2,25 3,00 3,75 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,10 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 ZABA-Pomorska 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- banka Split* 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 Štedionica Dora 4,00 6,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c) Kamate na oročene USD depozite građana (godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 1,75- 2,50- 3,25- 3,50- - 2,25 3,00 3,75 3,75 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,70 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 ZABA-Pomorska 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- banka Split 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d) Kamate na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - e) Kamate na oročene DEM depozite pravnih osoba (godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM f) Kamate na oročene USD depozite pravnih osoba (godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM