HR-GOSPODARSKI POKAZATELJI-Gospodarski pokazatelji STATISTIKA Statistika MANJI DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvih je devet mjeseci prošle godine smanjen 33 posto u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine - s 901 milijuna u razdoblju siječanj - rujan 1998. na 603,8 milijuna dolara u istom vremenu prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). To je smanjenje, međutim, rezultat pada obujma robne razmjene s inozemstvom. U prva tri lanjska tromjesečja robni je izvoz iznosio 3,22 milijarde dolara, što je za 5 posto manje nego u istom razdoblju godine prije, dok je robni uvoz zabilježio smanjenje od 14,5 posto na 5,56 milijardi dolara. Istodobno, suficit je salda računa usluga u razdoblju siječanj - rujan 1999. godine smanjen 14,5 posto u odnosu na isto vrijeme 1998., i to prije svega zbog pada prihoda od turizma za 8,9 posto. U prošloj su godini prihodi od turizma iznosili 2,15 milijardi dolara, dok su u godini prije bili 2,36 milijardi. Također, pogoršan je i saldo transportnih usluga - za 53,7 posto, sa padom s 169,7 milijuna USD u 1998. na 80,3 milijuna dolara u 1999, navodi se u siječanjskom Biltenu HNB-a. U istom je razdoblju prošle godine došlo i do povećanja negativnog
Statistika
MANJI DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE - Deficit tekućeg
računa platne bilance Hrvatske u prvih je devet mjeseci prošle
godine smanjen 33 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
- s 901 milijuna u razdoblju siječanj - rujan 1998. na 603,8
milijuna dolara u istom vremenu prošle godine, podaci su Hrvatske
narodne banke (HNB).
To je smanjenje, međutim, rezultat pada obujma robne razmjene s
inozemstvom. U prva tri lanjska tromjesečja robni je izvoz iznosio
3,22 milijarde dolara, što je za 5 posto manje nego u istom
razdoblju godine prije, dok je robni uvoz zabilježio smanjenje od
14,5 posto na 5,56 milijardi dolara.
Istodobno, suficit je salda računa usluga u razdoblju siječanj -
rujan 1999. godine smanjen 14,5 posto u odnosu na isto vrijeme
1998., i to prije svega zbog pada prihoda od turizma za 8,9 posto. U
prošloj su godini prihodi od turizma iznosili 2,15 milijardi
dolara, dok su u godini prije bili 2,36 milijardi.
Također, pogoršan je i saldo transportnih usluga - za 53,7 posto, sa
padom s 169,7 milijuna USD u 1998. na 80,3 milijuna dolara u 1999,
navodi se u siječanjskom Biltenu HNB-a.
U istom je razdoblju prošle godine došlo i do povećanja negativnog
salda računa dohotka za 31,3 posto u odnosu na godinu prije. Neto
tekući transferi u prvih su devet lanjskih mjeseci smanjeni 29,8
posto.
Na financijskom je pak računu, u prvih devet prošlogodišnjih
mjeseci, isključujući međunarodne pričuve HNB-a, zabilježeno 1,22
milijarde dolara, što je povećanje od 136,3 posto u odnosu na isto
razdoblje 1998. godine.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 1999. IZNOSILA 3.232 KUNE -
Prosječna je neto plaća za studeni prošle godine u Hrvatskoj
iznosila 3.232 kune, što je u odnosu na plaće za listopad povećanje
za nominalno 6,3 posto, odnosno realno za 6,5 posto, objavio je
Državni zavod za statistiku.
U razdoblju siječanj-studeni prošle godine prosječna je neto plaća
iznosila 3.038 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 1998. godine
nominalno porast od 14,3 posto, a realno (u odnosu na porast
troškova života) za 10,4 posto više.
Statistika je najveći iznos prosječne plaća u jedanaestomjesečnom
razdoblju prošle godine zabilježila u djelatnosti osiguranja i
mirovinskih fondova, osim obveznog osiguranja - 5.441 kuna, što je
nominalno 17,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 1998.
Prosječna plaća veća od pet tisuća kuna zabilježena je i u zračnom
prijevozu, gdje je u jedanaest mjeseci 1999. iznosila 5.139 kuna.
Rast plaća veći od prosjeka zabilježen je u djelatnosti javna
uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (nisu obuhvaćeni
zaposleni u policiji i vojsci). Prosječna plaća u toj djelatnosti
od 3.937 kuna u razdoblju siječanj-studeni je porasla 25,3 posto u
odnosu na isto razdoblje 1998. Nešto manje 20,5 posto, odnosno 18,3
posto porasle su i plaće u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi
(3.731 kuna), te obrazovanju gdje su plaće tek nešto više od
hrvatskog prosjeka - 3.097 kuna.
U prerađivačkoj industriji koja ima najveći broj zaposlenih (više
od 250.000) plaće su niže i rasle su ispod prosjeka. U toj je
djelatnosti u jedanaest mjeseci 1999. prosječna plaća iznosila
2.425 kuna, što je 9,7 posto više nego u istom razdoblju 1998.
Pritom su radno intenzivne i izvozne djelatnosti daleko ispod
hrvatskog prosjeka. Proizvođači tekstila tako su u razdoblju
siječanj-studeni prosječno dobivali 1.760 kuna, a u proizvodnji
odjeće, doradi i bojenju krzna 1.828 kuna (što je 9,3, odnosno 5
posto više nego u istom razdoblju 1998.). Plaće ispod 2.000 kuna
isplaćene su i u preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva osim
namještaja (1.903 kune), te proizvodnji namještaja (1.892 kune).
Najniža pak, gotovo dvostruko manja od hrvatskog prosjeka, je
prosječna plaća u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i
torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće.
Ona iznosi tek 1.602 kune, a u odnosu na isto razdoblje 1998.
porasla je tek 3,7 posto.
I još dvije značajne gospodarske grane - trgovina i građevinarstvo,
isplaćivale su u razdoblju siječanj-studeni prošle godine plaće
niže od hrvatskog prosjeka. U građevinarstvu je prosječna plaća
iznosila 2.510 kuna, dok je u trgovini bila 2.449 kuna.