HINA FINANCIJSKI BILTEN 325.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 325. 27. siječnja - 03. veljače 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Zatvorena sjednica 8. Crkvenac: Porezno rasterećenje vezano uz smanjenje rashoda i prava 9. MMF: Plaće moraju rasti sporije od produktivnosti 10. Promijenjen statut Zrebačke banke 11. Postoje pretpostavke za preustroj Županjske banke 12. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 13. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 27. I. 25.000.000 13.500.000 12,57 % 463.755.000 28. I. 15.000.000 10.500.000 13,04 % 379.006.000 31. I. 24.000.000 2.300.000 10,63 % 407.090.000 01. II. 37.300.000 13.300.000 12,42 % 394.430.000 02. II. 10.000.000 4.500.000 11,94 % 405.640.000 03. II. 12.000.000 3.000.000 11,83 % - Dnevni prosjek 20.550.000 7.850.000 12,07 % 409.984.200 Kronična je nestašica novca osnovno obilježje ovotjednog poslovanja na Tržištu novca. Novca je manjkalo kako u noćnom, tako i dnevnom trgovanju te je takva situacija nerijetko izazivala napetost na tržištu. Cijeloga je proteklog tjedna u noćnom trgovanju potražnja bila izuzetno velika, tj. uglavnom je premašivala 400 milijuna kuna. I dok je početkom tjedna ponuda koliko-toliko pokrivala potražnju, od sredine tjedna "minus" u ponudi prelazio je čak i 60 milijuna kuna. Ni u dnevnom kreditiranju situacija nije bila ništa bolja. Nestašica novca nije bila toliko posljedica velike potražnje, koliko iznimno "mršave" ponude. Ovako slaba ponuda posljedica je nedostatka slobodnih sredstava kreditora. Cijena novca uglavnom se kretala na uobičajnoj razini od 12,50 posto. Po toj su cijeni uglavnom odobrabani opozivni međubankarski krediti. Isti su pak od nebankarskih institucija odobravani i po cijeni nižoj od 10,0 posto, što je za posljedicu imalo i smanjenje prosječne kamatne stope za protekli tjedan na razinu od 12,0 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u ponedjeljak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 02. veljače. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 318,4 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa HNB, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 137,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 97,7 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna. Od 02. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,38 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 14,5 milijuna kuna, a aktivno je bilo 16 dionica. Većina ovotjednog prometa ostvarena je običnim dionicama Zagrebačke banke (8,7 milijuna) te Varaždinske banke (2,9 milijuna kuna). U proteklih je tjedan dana šest dionica izgubilo i isto toliko dobilo na vrijednosti. Najviše je, 18 kuna, pojeftinila dionca Plive. Značajniji pad cijene, 14 kuna zabilježila je i dionica Viktora Lenca. Cijena Kraša potonula je pak sedam, a Podravke šest kuna. Na začelju liste gubitnica našle su se dionice Privredne banke i Elke. Naime, cijena prve pala je četiri, a druge svega jednu kunu. Od dobitnica, vodeće je mjesto zauzela obična dionica Zagrebačke banke, s dobitkom od 25 kuna. Slijedile su je dionice Varaždinske banke, koje su poskupile 13,90, te Končara ? 13 kuna. Istodobno, dionice Plave lagune poskupile su pet, Splitske banke dvije te Sunčanog Hvara jednu kunu. Zahvaljujući ponajviše padu cijena dionica Plive i Podravke, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 15 bodova, ili 1,8 posto - na 812 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 31. I. - 03. II. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 75 75 75 419.305 Pliva 521,07 555 550 992.488 Podravka 114 121 119 715.292 Varaždinska banka 95,10 105 104 2.975.375 Viktor Lenac 48 66 66 278.227 Zagrebačka banka 0 1.180 1.220 1.205 8.711.085 Elka 65 65 64 6.565 Karlovačka pivovara 320 330 330 17.675 Končar 60 75 75 11.273 Kraš 107 111 111 170.902 Plava laguna 595 600 600 10.775 Privredna banka 96 96 96 55.584 Riječka banka 90 93 90 159.431 Riviera 66 66 66 5.676 Splitska banka 65 67 67 30.474 Sunčani Hvar 26 26 26 7.436 14.567.566 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 36,3 milijuna kuna, pri čemu je aktivno bilo 18 dionica. Ovako je velik promet ostvaren zahvaljujući trgovini dionicama Istra cementa, kojima je ostvaren promet od 34,3 milijuna kuna. Većina dionica ovoga je tjedna dobila na vrijednosti. Tako je najviše, čak 398,46 kuna ili više od 106 posto, poskupila dionica Istra cementa. Snažno su skočile i cijene dionica Liburnija Riviere hotela i Jadran Crikvenice. Naime, cijena je prve porasla 310, a druge 110 kuna. Značajniju dobit, 22 kune, ostvarila je i dionica Ericsson-Tesle, dok je cijena Istraturista porasla 9,5 kuna. Dionica Arenaturista ostvarila je pak dobit od dvije kune. I svih sedam PIF-ova ovoga je tjedna dobilo na vrijednosti. Najviše je, 2,50 kuna, poskupila dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Snažno je, 2,31 kunu, porasla cijena fonda Velebit, dok je cijena dionice Pletera bila viša za 2,25 kuna. Expandija i Dom fond zabilježile su rast cijena svojih dionica od 1,87, odnosno 1,45 kuna. Dionice Sunca i Slavonskog fonda poskupile su svega 0,78, odnosno 0,6 lipa. Povučen rastom cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna četiri boda - na 345 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 31. I. - 03. II. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 42 42 42 2.856 Bagat 157 157 157 321.065 Ericsson-Tesla 190 215 198 129.706 Hoteli Rabac 65 65 65 5.720 Istraturist 29 29 29 290 Istra cement 760 773,70 773,70 34.358.979 Jadran Crikvenica 290 400 400 484.425 Kino 195 195 195 330.525 Liburnia Riviera 700 700 700 392.700 Sunčani Hvar 26 26 26 5.200 Tankerska plovidba 60 60 60 4.920 PIF Dom 13,95 15,50 15,00 276.073 PIF Expandia 13,81 15,90 15,00 84.869 PIF Pleter 7,00 8,30 7,51 57.028 PIF Slavonski 7,31 8,90 8,00 53.274 PIF Sunce 5,57 7,00 6,03 16.223 PIF Sred. nac. 11,00 12,50 11,50 62.388 PIF Velebit 9,70 11,00 10,02 90.661 36.328.804 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 27. siječnja 03. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7126,13 7354,26 + 3,20 London/FTSE-100 6441,00 6324,30 - 1,81 New York/DJIA 11032,99 11003,20 - 0,27 Tokyo/Nikkei 19209,72 19786,42 + 3,00 U četvrtak je na Wall Streetu riješena višetjedna dvojba vezana uz kamatne stope. Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) donio je odluku da kamatne stope za prekonoćne kredite podigne s 5,50 na 5,75 posto, dok je za manje korištene izravne kredite bankama, kamate uvećao s 5,00 na 5,25 posto. Spomenuti je porast ključnih kamatnih stopa, za 0,25 postotnih bodova, u okviru očekivanja analitičara i ulagača pa se cijene dionica na Wall Streetu u proteklih tjedan dana nisu značajnije promjenile. Dow Jones indeks oslabio je 30-ak bodova, ali se uspio zadržati iznad razine od 11.000 bodova. Fed je nakon sjednice FOMC-a financijskim tržištima odaslao upozorenje kako je jačanje inflacijskih pritisaka najveća opasnost za nastavak gospodarskog rasta u SAD-u. Stoga pojedini analitičari smatraju kako je FOMC kamate ipak trebao podignuti za 0,50 postotnih bodova. Jer sada nije nemoguće da će na svom sljedećem sastanku, 21. ožujka, Fed to ponovno učiniti, upozoravaju oni. Prema Reutersovom istraživanju, čak 26 od 30 ulagača drži da će središnja američka banka krajem ožujka kamate povećati za novih 0,25 postotnih bodova. No, situacija u proteklih tjedan dana ipak nije bila posve mirna. Jer, posljednja su statistička izvješća govorila o daljnjem snažnom gospodarskom rastu u SAD-u. Naime, američki je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao neočekivano visokih 5,8 posto na godišnjoj razini, dok su analitičari predviđali rast od "svega" 5,3 posto. To je ponajprije posljedica povećane potrošnje stanovništva te gomilanja zaliha. Istodobno su plaće porasle 1,1 posto, dok se očekivao rast od 0,9 posto. Osim toga, Fedovi dužnosnici već duže vrijeme upozoravaju kako izuzetno niska stopa nezaposlenosti, tek 4,1 posto, može dovesti do značajnijeg porasta plaća, što bi rezultiralo daljnjim rastom osobne potrošnje, a time i jačanjem inflacije. To bi pak moglo, upozoravaju analitičari, značiti kraj američkog gospodarskog "booma". Spomenuti su pokazatelji još jedna potvrda procjena analitičara da su kamate ipak trebale biti podignute pola postotna boda. Inače, pozornost je ulagača sada usmjerena na izvješća o poslovnim rezultatima američkih tvrtki, poglavito banaka. "Neovisno o Fedovoj odluci glede kamatnih stopa, u fokusu su ulagača sada ponajprije banke. Velika je vjerojatnost kako će se ulagači uskoro preorjentirati na bankarski sektor. Jer, za razliku od tehnoloških, dionice banaka su i jeftinije i donosit će dobit bez obzira na visinu kamatne stope", pojasnio je jedan analitičar. U fokusu japanskih ulagača ponajprije domaća zbivanja Dionice na Tokijskoj burzi u proteklih su pak tjedan dana značajno poskupile. Nikkei indeks ojačao je preko 570 bodova i dosegnuo novi 30-mjesečni rekord ? 19.786 bodova. Razlog tome ponajprije treba tražiti u ovotjednom početku trgovanja dva nova investicijska fonda. Naime, procjene analitičara kako će već u samom početku njihova poslovanja, burza dobiti snažnu pozitivnu "injekciju", doista se ostvarila. To su potvrdili ulagači, popunivši svoje portfelje dobitonosnim dionicama, ponajprije vrijednosnicama tehnološkog sektora. Stoga su i raniji gubici zbog zabrinutost Japanca prije sastanka FOMC-a i povećanja kamatnih stopa u SAD-u, svedeni na "razumnu" razinu. No, ne smije se zanemariti činjenica kako je povećanje američkih kamata za očekivanih 0,25 postotnih bodova svima u Tokiju ipak donijela veliko olakšanje. DAX indeks na rekordnoj razini, FTSE u padu Frankfurtski je DAX indeks ovoga tjedna dosegnuo novu najvišu razinu svih vremena ? 7.354,26 bodova. Na tjednoj je pak razini ostvario dobitak od gotovo 230 bodova ili 3,20 posto. Rezultat je to iznimno velike potražnje za dionicama tvrtki telekomunikacijskog sektora. To je pak potaknuo skori završatak, na kraju ipak, prijateljskog preuzimanja njemačke telekomunikacijske kompanije Mannesmann od strane britanskog telekomunikacijskog diva, kompanije Vodafone AirTouch. Njihovim će ujedinjenjem nastati najveća europska telekomunikacijska kompanija. Iako se u drugoj polovini tjedna londonski FTSE lagano oporavio, također zbog porasta potražnje za telekomunikacijskim dionicama, raniji su gubici ipak bili preveliki. Ovoga je tjedna taj indeks oslabio više od 1,80 posto. Inače, europske su burze proteklih tjedan dana provele u išćekivanju odluka dviju središnjih banaka o mogućem povećanju kamatnih stopa ? američkog Feda te Europske središnje banke (ECB). Nakon vijesti kako su američke kamatne stope porasle 0,25 postotnih bodova, cijene dionica lagano su porasle. Interes ulagača i analitičara tada se ponovno preselio na Stari kontinent. Međutim, Tržišta nisu bila impresionirana, pomalo neočekivanom, odlukom ECB-a da ključnu europsku kamatnu stopu uveća 0,25 postotna boda na 3,25 posto. ECB je naime kamatu povećala kako bi zaustavila daljnji pad tečaja jedinstvene europske valute, ali i smanjila inflacijske pritiske koje prijete usporavanju gospodarskog oporavka Eurolanda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 27. siječnja 03. veljače Promjena u % Euro/USD 1,0005 0,9737 - 2,67 Euro/JPY 105,77 105,18 - 0,55 USD/JPY 105,70 108,02 + 2,19 Cijena zlata: USD/Unca 27. siječnja 03. veljače Promjena u % 287,10 285,05 - 0,71 Tečaj jedinstvene europske valute u posljednjih je tjedan dana osjetno oslabio. Prema američkom dolaru pojeftinio je gotovo 2,70 posto i potonuo duboko ispod razine od jednog dolara. To je ponajprije posljedica nastavka jačanja "zelenbaća". Inače, jedinstvena je europska valuta od svoga uvođenja, početkom prošle godine, u odnosu na dolar oslabila gotovo 18 posto. Međutim, situacija vezana uz euro mogla bi se, prema ocjenama analitičara, uskoro promijeniti. Naime, u četvrtak je održana sjednica Europske središnje banke (ECB), na kojoj su ključne europske kamatne stope povećane za 0,25 postotnih bodova na 3,25 posto. Ta je odluka bila i pomalo neočekivana. Naime, prema nedavnom Reutersovom istraživanju, svega 11 od 41 ispitanika smatralo je kako će doći do porasta europskih kamata. Većina ih je pak držala da će doista doći do porasta kamata, no ne sada već tijekom ovog tromjesečja. Spomenutu je odluku ECB donijela kao odgovor na sve veću zabrinutost da bi nastavak slabljenja tečaja eura mogao rezultirati porastom inflacije u euro zoni. Inače, analitičari su već ranije upozoravali kako je nerealno očekivati značajniji oporavak eura sve dok se čelnici ECB-a i službeno ne očituju o problemu slabljenja eura. Upravo je o tome, nakon priopćene odluke o povećanju kamata, govorio i predsjednik ECB-a Wim Duisenberg. "Trenutačno kretanje tečaja eura razlog je za veliku zabrinutost. Jer daljnji bi njegov pad mogao rezultirati velikim oscilacijama cijena, a time i porastom infalcije", objasnio je Duisenber. U odnosu pak na japanski jen, cijena se eura spustila oko pola posto i kreće se na 105 JPY. Dolar nastavio jačati prema jenu Američka je valuta i tijekom prethodnih sedam dana dobila na vrijednosti u usporedbi s jenom te se sada nalazi iznad 108 JPY. U jednom je trenutku "zelenbać" dotaknuo i najvišu razinu u posljednjih pet mjeseci ? 109 JPY. Međutim, kasnije je oslabio, što je ponajprije posljedica izjave japanskog ministra financija Kiichija Miyazawe, prema kojoj nastavak jačanja jena uopće nije poželjan. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 28. I. - 04. II. 2000. Valutai jedinica Tečaj28. siječnja Tečaj04. veljače Promjenau % Euro 1 7,719591 7,719089 - 0,01 DEM 1 3,946964 3,946708 - 0,01 USD 1 7,718047 7,930028 + 2,74 GBP 1 12,630593 12,703120 + 0,57 JPY 100 7,303224 7,315524 + 0,16 ATS 1 0,561005 0,560968 - 0,01 ITL 100 0,398686 0,398658 - 0,01 CHF 1 4,793223 4,789533 - 0,07 SIT 100 3,864434 3,854205 - 0,26 Iako neznatno, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB spustila. Međutim, sredinom tjedna marka je dosegnula novu najvišu razinu u povijesti ? 3,957787 kuna. No, kasnije je ipak osjetno pala ispod te razine. Na vrijednosti je izgubila i većina ostalih valuta. Nakon kraćeg razdoblja rasta, tečajevi slovenskog tolara i švicarskog franka u proteklih su se sedam dana spustili. Pritom je tolar pojeftinio 0,26 posto, a franak 0,07 posto. Kao i marka, cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire bile su niže 0,01 posto. Ostale su pak valute ovoga tjedna poskupile. Tečaj američkog dolara i britanske funte raste već mjesec dana. U tom je razdoblju dolar ojačao više od 6,70 posto, dok je funta poskupila preko četiri posto. U posljednja je pak tri tjedna cijena japanskog jena porasla gotovo 3,50 posto. 7. Vlada RH: Zatvorena sjednica Vlada Republike Hrvatske u utorak je na zatvorenoj sjednici, pod predsjedanjem premijera Ivice Račana, donijela amandmane na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Amandmanima se potanje određuju djelokruzi i ovlasti pojedinih ministarstava te uklanjaju uočene nedorečenosti odredaba tog zakona. Vlada je utvrdila prijedlog zakona o prerasporedu radnoga vremena 7. veljače ove godine, kojim se dan drugog kruga izbora za predsjednika države određuje neradnim danom. Poslodavci, fizičke i pravne osobe obvezatne su prerasporedom radnoga vremena nadoknaditi neradni dan u roku od 30 dana, a ako ustroj rada to ne dopušta, najdulje za šest mjeseci. Zakonski prijedlog dopušta mogućnost da poslodavci koji ne mogu radno vrijeme nadoknaditi prerasporedom (npr. trgovačke tvrtke) osiguraju zaposlenicima ustavno pravo na glasovanje i uz rad na dan izbora, priopćio je vladin Ured za odnose s javnosti. Kako se doznaje, predloženi bi zakon ovaj tjedan trebao prihvatiti Hrvatski državni sabor, a ne bude li to moguće, Vladi ostaje mogućnost da to pitanje riješi uredbom. 8. Crkvenac: Porezno rasterećenje vezano uz smanjenje rashoda i prava Uredno tekuće financiranje, izrada prijedloga proračuna za 2000., te utvrđivanje nove kvalitete suradnje s inozemstvom odrednice su prvih poslova Ministarstva financija na čelu s novim ministrom Matom Crkvencem. Prijedlog državnog proračuna polazi od smanjenja rashoda, a jedno od načela pri tome je da nema nedodirljivih prava što znači da će se predložiti smanjivanje nekih stečenih prava, rekao je Crkvenac na konferenciji za novinare održanoj u utorak, na kojoj su sudjelovali i zamjenik ministra Mijo Jukić, te svi pomoćnici. Mogućnosti smanjenja rashoda ministar financija vidi u maksimalnoj racionalizaciji funkcioniranja države i smanjivanju klasičnih državnih troškova, znatnom smanjivanju kapitalnih rashoda, te isključivanju dosadašnjih velikih iznosa proračunskog novca za sanaciju raznih poduzeća. Crkvenac ističe da će smanjivanje proračunskih rashoda omogućiti rasterećenje gospodarstava i stanovništva. S time povezuje promjene poreznog sustava, jer se on ne može mijenjati bez racionalizacija i ušteda. Porezno rasterećenje uslijedit će tijekom ove godine, a ono što neće biti moguće tijekom ove bit će pripremljeno za primjenu u sljedećoj godini, objasnio je. Iz Ministarstva financija najavljuju da će Sabor proračun donijeti na vrijeme, odnosno do kraja ožujka do kada je na snazi odluka o privremenom financiranju. Smanjujući proračunske rashode i prihode, kaže Crkvenac, državni će se proračun držati "blizu gotovo potpune ravnoteže". Nije pak želio u ovom trenutku govoriti o mogućem iznosu proračuna niti podacima o mogućem smanjenju rashoda. Osobito značajnom zadaćom Crkvenac smatra potrebu što bržeg postizanja socijalnog pakta. "U ime Vlade učinit ćemo sve da do toga što prije dođe, pozivam i sindikate i poslodavce, kako bi postigli socijalni mir za razdoblje od tri do pet godina kako bi sve zacrtano mogli i ostvariti", kazao je Crkvenac. Kako bi se osigurala preglednost u priljevu i korištenju državnog novca Crkvenac kao zadaću u ovoj godini ističe potpuno aktiviranje Državne riznice. Ministar financija također je najavio pripremu trogodišnjeg budžetiranja čime će se, uz preglednost, osigurati dugoročnost i stabilnost za državu i za porezne obveznike. Povećanje proizvodnje, podržavanje zapošljavanja, izvoza, primjena znanosti i tehnologije, osiguranje makroekonomske stabilnosti, te socijalne sigurnosti i pravednosti, osnovna su načela hrvatske ekonomske politike u 2000. Crvenac tomu dodaje i potrebu da Vlada kvalitetnim programima osigura daljnji rast rejtinga Hrvatske, koji je porastao nakon izbora. Kao zadatke Ministarstva, kojemu je na čelo došao krajem prošlog tjedna, Crkvenac ističe borbu protiv korupcije i sive ekonomije. Sve je to zalaganje za pravnu državu, kidanje sprega politike i gospodarstva, rekao je. Zadaci su i decentralizacija i regionalni razvitak, te borba protiv nelikvidnosti. Po mišljenju ministra financija, kod jedne trećine iznosa od 26,5 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja prijavljenih Zavodu za platni promet riječ je o čistoj nelikvidnosti. Ostale dvije trećine odnose se na insolventnost, odnosno na loše poslovanje tvrtki i njihovih upitnih boniteta. To je veliki problem kojem će se pristupiti međusektorski u Vladi, kazao je. Dodao je da multilateralna kompenzacija sama ne može biti rješenje, ali će biti jedna u nizu širih mjera. Kako u Ministarstvu financija ne znaju točne podatke o dugu države prema poduzećima i institucijama, ministar je jučer uputio pismo svim proračunskim korisnicima u kojemu se traži da što žurnije dostave podatke o stanju svoga dugovanja zadnjeg dana siječnja. Problem obveza države ne možemo trenutno riješiti već u cijelosti zahvatiti i nelikvidnost i restrukturiranje, kazao je Crkvenac. Najavio je da će se i nadalje pomagati fond mirovinskog osiguranja. Bude li potrebno, odnosno ne budu li prihodi dovoljni za prijeke potrebe, Ministarstvo financija uzet će pozajmnicu od Hrvatske narodne banke, rekao je Crkvenac. Bit će to, u projeciranom obliku od najviše 500 milijuna kuna, kratkoročna pozajmica koja će se vratiti u roku, odnosno do 31. ožujka, objasnio je. Ministar financija nije mogao reći u kojem će se vremenu isplatiti preostali dio osigurane štednje građana u bankama u stečaju. Veliki dio ipak je isplaćen, osobito malim štedišama, rekao je Crkvenac. Po njegovoj ocjeni Hrvatska je srednje zadužena zemlja. Hrvatska se neće zaduživati na dosadašnji način (brzim tempom i za finalanu potrošnju) već će se tražiti aranžmani koji će biti usmjereni razvojnim projektima, novom zapošljavanju i poticanju izvoza, kazao je ministar financija. Ministarstvo financija u kontaktima je sa Svjetskom bankom i MMF- om, a uskoro će se pristupiti i službenim razgovorima s MMF-om. "Ne mogu reći koji će od mogućih tipova aranžmana biti odabran ili će se dogovoriti", rekao je Crkvenac odgovarajući time na pitanje o razgovorima s MMF-om i mogućim stand by arnžmanom. 9. MMF: Plaće moraju rasti sporije od produktivnosti Hrvatska u ovoj godini može očekivati gospodarski oporavak, a taj oporavak utemeljen na izvozu, privatnoj potrošnji i ulaganjima, iznosio bi od 2,5 do 3 posto, ocjena je iz godišnjeg izvješća MMF-a o Hrvatskoj. To je izvješće objavljeno u ponedjeljak na konferenciji za novinare stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Gary O'Callaghana. Po podacima MMF-a, realni se bruto domaći proizvod (BDP) u 1999. nastavio smanjivati, ali je pad bio manji od predviđanja MMF-a. Tako je za 1999. bila procjenjivana negativna stopa od 2,9 posto, ali je zbog rezultata u trećem tromjesečju koji su bolji od očekivanja, negativan rast bio oko 1 posto. Hrvatsko gospodarstvo može, s obzirom na više elemenata, sa samopouzdanjem očekivati godinu koja dolazi, ocjena je iz Izvješća. Strani ulagači imaju povjerenja u gospodarske izglede Hrvatske, a jedan od razloga tomu je značajno smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance (sa 11,6 posto BDP-a u 1997. na 6,5 posto u 1999.). MMF predviđa se da će taj udio i dalje padati i u ovoj godini iznositi 5 posto BDP-a, pri čemu će u cjelini biti pokriven stranim ulaganjima. I pred Hrvatskom su bitne strukturne reforme, pri čemu MMF posebno bitnim smatra reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, nadzor Hrvatske narodne banke nad bankovnim sustavom, te restrukturiranje poduzeća. U ocjenama MMF-a institucije vlasti pozivaju se da oprezno pristupe upravljanju gospodarstvom, budući da je još uvijek velik deficit tekućeg računa platne bilance, te da se bankovni sustav sporo oporavlja. "Smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance i stabilizacija inozemnog zaduženja ključni su za povratak održivom gospodarskom rastu", ocjenjuje MMF. MMF smatra razumljivim opredjeljenje za trajnom stabilnošću cijena, za stabilnošću tečaja, ali i ističe da se pritom moraju prihvatiti komplementarne politike za ostvarenje tog usmjerenja: restriktivna fiskalna politika, suzdržavanje od rasta plaća, te politika koja osigurava veću učinkovitost u gospodarstvu provođenjem privatizacije i strukturnih reformi. Naime, MMF u svom Izvješću upozorava da je rast plaća do kolovoza prošle godine iznosio 10,4 posto. Stoga ograničenje rasta plaća smatra posebno važnim sastavnim dijelom svake buduće gospodarske strategije. Potreban je stoga srednjoročni socijalni sporazum s poslodavcima i sindikatima kojim bi se realni rast plaća nekoliko godina zadržao na razinama nižim od povećanja produktivnosti. To bi, ocjenjuje se, pomoglo i jačanju konkurentnosti i rastu zaposlenosti. Kod državnog proračuna, MMF poručuje da treba "odlučno smanjiti" proračunske rashode, ne samo kako bi se uravnotežio proračun nego i da bi se omogućilo smanjenje troškova rada koji se ne odnose na plaće. Pritom, MMF smatra potrebnim "zamrzavanja plaća u državnom sektoru", rezanje potrošnje i kod financiranja obrane i policije, veterana Domovinskog rata, obnove, izgradnje cesta kao i na području subvencija. Uravnoteženje proračuna nije moguće bez uspostavljanja financijske ravnoteže u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Očekuje se provedba reformi tih sustava što treba biti dopunjeno neodgodivim mjerama za poboljšanje naplate doprinosa i učinkovitosti poslovanja, smatra MMF. Procjenjuje se kako su ukupna nenaplaćena potraživanja dosegnula 6 posto BDP-a. MMF u svom izvješću daje i scenarij razvoja hrvatskog gospodarstva u srednjoročnom razdoblju koji predviđa strukturne reforme poduzeća i sužavanje uloge države u gospodarstvu. Privatizacija ključnih državnih tvrtki i banaka, pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i regionalnim trgovinskim asocijacijama pomogli bi privlačenju izravnih stranih ulaganja i bili potencijal rastu hrvatskog gospodarstva. Na temelju takvih politika "gospodarski rast postupno bi porastao na 5 posto godišnje, omogućujući BDP-u da se do 2004. vrati na razinu ostvarenu 1990." Odbor izvršnih direktora Izvješće o Hrvatskoj prihvatio je 7. siječnja. Godišnje izvješće MMF-a sastavlja se za svaku zemlju članicu, a obuhvaća izvješće izaslanstva, izjavu izvršnog direktora odgovornog za tu zemlju, informaciju za novinare, kao i osnovne informacije o pojedinoj zemlji. Ta su izvješća, sukladno novoj politici MMF-a, po prvi put objavljena, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je dala suglasnost za objavu svih podataka. 10. Promijenjen statut Zrebačke banke Dioničari Zagrebačke banke su na izvanrednoj Glavnoj skupštini, održanoj u četvrtak, izglasali izmjenu Statuta banke, tj. njegova članka 67. Promjena Statuta bila je potrebna zbog odredbi Zakona o bankama, prema kojima su banke obvezne zamijeniti ranije izdane dionice na donositelja za dionice na ime. Drugom emisijom, Zagrebačka banka izdala je 11.325 dionica serije C, koje glase na donositelja, svaka nominalnog iznosa 142,86 DEM. Te dionice ne daju pravo glasa na Glavnoj skupštini, no daju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju banka obračunava i plaća na nenamjenski oročen depozit građana na godinu dana. Izmjenom Statuta ne dira se u statutarno određenje temeljnog kapitala, niti u broj, nominalni iznos dionica druge emisije serije C te prava koje one daju, napomenuto je na Skupštini. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković nije želio komentirati kaznene prijave protiv njega koje su članovi sindikata Ferimporta dijelili pred ulazom u Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski gdje je održana Skupština. Luković je ipak napomenuo kako smatra da je cilj takvog čina pritisak na Banku da se ne naplati iz Ferimportove imovine. Za Ferimport i još 15 tvrtki u vlasništvu Josipa Gucića, Zagrebačka je banka, kao vjerovnik tih tvrtki, još početkom prosinca podnijela zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka. 11. Postoje pretpostavke za preustroj Županjske banke Elementi i pretpostavke za preustroj Županjske banke dd u stečaju postoje, ali kojom će se brzinom oživotvoriti i vjerovnicima predočiti mogući plan preustroja ovisi o stavovima i suglasnostima Hrvatske narodne banke (HNB) i Ministarstva financija RH, koji se o tome trebaju izjasniti, zaključeno je u četvrtak na izvještajnom ročištu o stečajnom postupku nad tom bankom na osječkom Trgovačkom sudu. Odbor vjerovnika nedavno je podržao ispitivanje koje je provela zagrebačka "Eko-revizija", kao prvi korak u poduzimanju daljnjih aktivnosti na izradi mogućega plana preustroja, a ispitivanje je načelno poduprla i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Ispitano je, kao preduvjet mogućnosti preustroja, i financijsko stanje 25 dužnika Županjske banke kojima je ukupno odobreno 1,17 milijardi kuna kredita. Zaključeno je kako najveći dio njih nije u stanju ispunjavati svoje kreditne obveze dok bi eventualna prisilna naplata prouzročila niz stečajeva u tim tvrtkama s malim šansama za uspješan završetak. Time bi se, ocjenjuje se, uništila gospodarska struktura toga područja. Neka od tih poduzeća rade vlastite sanacijske programe na temelju dobivanja povoljnijih kredita, uz državno jamstvo, čime bi se vratile obveze prema Županjskoj banci, a procjenjuje se da bi se korištenjem tih i drugih sredstava u banci mogla stvoriti aktiva od oko 250 milijuna kuna, pojasnio je predstavnik Eko-revizije Josip Slade. Dodao je kako postoji i mogućnost da postojeća banka osnuje novu banku te emisijom dionica podmiri dio potraživanja vjerovnika koji na taj način postali vlasnici nove bankarske institucije. Naglasio je da sve predstavljene opcije treba uzeti kao pretpostavke o kojima se tek trebaju očitovati nadležne ustanove. Stečajna upraviteljica Vinka Ivanković izvijestila je kako je naplata potraživanja i dalje veliki problem jer je od 1,4 milijarde kuna bančinih potraživanja do sada naplaćeno svega 13,5 milijuna kuna. Stečajno vijeće smatra da je neka potraživanja gotovo nemoguće naplatiti zbog opće nelikvidnosti u državi, posebice u županjskoj Posavini, čije je gospodarstvo bilo vezano za Županjsku banku. Kao drugi razlozi navode se stečajevi koje bi znatnom broju dužnika mogla izazvati prisilna naplata, procjena da se eventualnom prodajom hipotekarno osigurane imovine dužnika ne bi ostvarili dostatni prihodi, zbog čega su obustavljene neke već pokrenute dražbe te činjenica da su se vjerovnici na prethodnom ročištu odlučili za preustroj banke. Po riječima upraviteljice Ivanković slobodna novčana sredstva Županjske banke dd u stečaju od 28 milijuna kuna oročena su u Privrednoj i Slavonskoj banci radi pokrića troškova stečajnoga postupka. Na ispitnom ročištu izvijestila da je do sada prijavljeno 1,287 milijardi kuna tražbina fizičkih i pravnih osoba. Od toga je priznato 602,85 milijuna kuna, a osporeno 684,14 milijuna kuna. Stečajno vijeće odlučilo je predstavnicima nadležnih državnih institucija uputiti poziv za sastanak, nakon čega će vjerovnici konkretnije biti izvješteni o mogućnostima preustroja. U četvrtak su po prvi put održana ročišta uz mjere policijskoga osiguranja i pretresa nazočnih sudionika, što u Predsjedništvu Suda obrazlažu očekivanim velikim brojem ljudi te mogućim snažnim emotivnim reakcijama pojedinaca. Kako se doznaje, spomenutim sigurnosnim mjerama pridonijele su i medijske prijetnje nekih vjerovnika bivšem predsjedniku Uprave banke Zdravku Lešiću. 12. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija U utorak na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana na prodaju su ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 97,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,761 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,90 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,694 kuna, što predstavlja kamatu od 11,50 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je, stoga, na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je više od 77 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je pak 701 milijun kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija održat će se 15. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 13. Statistika MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A PREMAŠILE TRI MILIJARDE USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB), po preliminarnim su podatcima, krajem prosinca premašile iznos od tri milijarde američkih dolara (i iznosile 3.024,8 milijuna USD). Međunarodne pričuve HNB-a na kraju prošle godine bile su za nešto više od 199 milijuna dolara ili 7 posto veće nego krajem studenoga. Istodobno, devizne rezerve poslovnih banaka na kraju prosinca iznosile su nešto više od 1,6 milijardi USD, ili preciznije 1.608,9 milijuna dolara, podaci su iz siječanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Podatci o strukturi deviznih rezervi središnje banke pokazuju da se 196,6 milijuna USD odnosi na specijalna prava vučenja te 2.828 milijuna USD na devize, u čemu na valute i depozite 2.614 milijuna a obveznice i zadužnice nešto manje od 214 milijuna dolara. Međunardne pričuve Republike Hrvatske, koje inače čine samo devizne rezerve Hrvatske narodne banke, iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu MMF-a i uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne rezerve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja.