MONETARNA KRETANJA NE NAJAVLJUJU GOSPODARSKI OPORAVAK

MONETARNA KRETANJA NE NAJAVLJUJU GOSPODARSKI OPORAVAK Nagovještaji oporavka depozitnog novca i novčane mase, uočljivi proteklih mjeseci, bili su jednokratnim impulsom (priljevom od privatizacije HT-a) inducirane iznimke, a ne naznake suštinskog oporavka gospodarske aktivnosti i likividnosti poduzeća, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke. Trendne vrijednosti novčane mase, a posebno depozitnog novca poduzeća, duže su vrijeme imale silaznu putanju pa taj zaokret trenda na niskoj apsolutnoj razini oba agregata nije razlog za optimizam, napominju iz HNB-a. Monetarna kretanja u studenome prošle godine, napominje se u siječanjskom Biltenu HNB-a, obilježilo je smanjivanje novčane mase i ukupnih likvidnih sredstva, smanjivanje neto inozemne aktive uz rast potraživanja od središnje države i stagnaciju plasmana. Novčana je masa smanjena u odnosu na listopad za 700 milijuna kuna, ili 5 posto, što je rezultat gotovo podjednakog smanjivanja gotovog novca - za 370 milijuna kuna ili 6,4 posto i depozitnog novca - za 320 milijuna kuna ili 4 posto. Lagani rast deviznih depozita, navodi se u Biltenu HNB-a, nije bio dostatan da kompenzira smanjenje novčane mase, pa su ukupna likvidna sredstva smanjena za 370 milijuna kuna i u studenome su iznosila 55,4 milijarde kuna. Pritom se ističe kako u studenome sezonski novčana masa gotovo uvijek veoma snažno tendira smanjenju. Isključivanje ta sezonske komponente bitno ublažava negativno kretanje novčane mase u studenome, što više pad trendne vrijednosti se zaustavlja. Međutim, s obzirom na ranija nepovoljna kretanja i nisku razinu tih agregata, analitičari u tome ne nalaze naznake bitnijeg oporavka. Devizni depoziti kod poslovnih banaka porasli su u studenome 0,8 posto i na kraju tog mjeseca iznose 36,5 milijardi kuna. Plasmani su u studenome porasli za 150 milijuna kuna i krajem tog mjeseca su iznosili 58,5 milijardi kuna. U tome su krediti poduzećima povećani 100 milijuna a stanovništvu 50 milijuna kuna, pri čemu se rast kredita stanovništvu i nadalje ostvaruje pretežito na temelju kratkoročnih kunskih kredita, a njih 97 posto su zapravo dopuštena prekoračenja po tekućim računima građana. Istodobno, plasmani banaka privatnom sektoru nastavljaju rasti vrlo skromnim stopama, odražavajući tendenciju stagnacije gospodarstva.