FINANCIJSKI BILTEN 03. DO 10. VELJAČE 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 326. 03. do 10. veljače 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćene izmjene i dopune poslovnika Vlade te zakona o Vladi 8. Sabor prihvatio program rada Vlade premijera Račana 9. Prihvaćen prijedlog za smanjenje naknade plaća bivšim državnim dužnosnicima 10. Savjet HNB: Temeljni indikatori stabilnosti i dalje na 11. S&P o perspektivama Hrvatske nakon izbora 12. D&B: Hrvatskoj bolji kreditni rejting nakon reformi zadovoljavajućoj razini 13. Monetarna kretanja ne najavljuju gospodarski oporavak 14. ZB brokeri o hrvatskom tržištu kapitala u siječnju 15. Statistika 16. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u veljači ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 03. II. 12.000.000 3.000.000 11,83 % 390.558.000 04. II. 24.000.000 8.700.000 13,00 % 389.498.000 08. II. 28.000.000 7.600.000 11,93 % 378.420.000 09. II. 40.000.000 23.600.000 12,20 % 393.389.000 10. II. 25.400.000 5.400.000 12,08 % - Dnevni prosjek 25.880.000 9.660.000 12,20 % 387.966.250 Na Tržištu novca i dalje je prisutna kronična nestašica novca, kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju. U noćnom je trgovanju jedino u petak ponuda bila veća od potražnje. Kako je ovaj vikend bio produžen (četiri dana), sudionici trgovanja imali su različite zahtjeve. Naime, ne želeći nepotrebno plaćati kamate za jedan dan "viška", korisnici su svoje potrebe sveli samo na one "neophodne". Kreditori su pak, želeći zaraditi što više novca, ponudili sva svoja slobodna sredstva. No, nakon toga redovito je nedostajalo novca za zadovoljenje apetita svih korisnika. Tako je u utorak "minus" u ponudi bio veći od čak 100 milijuna kuna. I u dnevnom kreditiranju i dalje vlada nestašica novca. Ponuda je novca, cijelog protekloga tjedna, bila vrlo "siromašna". Stoga je veliki dio potražnje, ostajao nepokriven. Tomu je još dodatno doprinjeo rok dospijeća repo-kredita HNB-a te rok za plaćanje PDV- a. Stoga su bila najavljena velika trošenja deponenata, što je uzrokovalo povlačenje ranije plasiranih sredstva kreditora te vrlo "mršavu" ponudu. Cijena novca pritom se kretala na uobičajenim razinama. Novi su opozivni krediti odobravani po cijeni od 10,0 do 12,50 posto. Ročni su se pak zajmovi odobravali po cijeni od 12,50 do 15,0 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 110,8 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 72,9 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 36,9 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od milijun kuna. Od 09. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,39 milijarde kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka u petak, 04. veljače, održala je repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 08. veljače. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 392,3 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 12,50 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od čak 21,1 milijun kuna. Većina je ovotjednog prometa ostvarena običnim dionicama Zagrebačke banke (10,1 milijun) te Varaždinske banke (9,2 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 14 dionica, pri čemu ih je šest dobilo, a pet izgubilo na vrijednosti. Na listi je dobitnica vodeće mjesto zauzela dionica Zagrebačke banke serije E. Naime, cijena joj je porasla 70 kuna. Odmah iza nje smjestila se dionica Plive s dobitkom od 35 kuna. Značajnije, 11 kuna, poskupila je i dionica Varaždinske banke. Iako skromnije, ovoga su tjedna porasle i cijene dionica Privredne banke (četiri kune), Jadranturista (3,5) te Splitske banke (dvije kune). Neslavno je prvo mjesto na listi gubitnica osvojila dionica Plave lagune. Cijena joj je naime potonula 44 kune. Iza nje našla se dionica Riječke banke s gubitkom od 23 kune. Obična dionica Zagrebačke banke te Podravke pojeftinile su pak po pet kuna. Na kraju liste, s gubitkom od dvije kune, završila je dionica Kraša. Ponajviše zahvaljujući rastu cijene dionice Plive, CROBEX indeks osvojio je ovoga tjedna 34 boda ili 6,4 posto te dosegnuo razinu od 846 bodova. Dražba HFP-a U četvrtak je na Zagrebačkoj burzi održana javna dražba na kojoj je Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) na prodaju ponudio vrijednosne papire iz svog portfelja. Prodane su dionice četiri poduzeća, pri čemu je ostvaren promet od oko 116 tisuća kuna ili 29,5 tisuća njemačkih maraka. Po cijeni od 25.324 kuna, brokerska je kuća Kapital trade kupila paket od 64 dionice poduzeća Konoplja dd. Zagreb. Brokerska je pak kuća Dalbank vrijednosnice postala vlasnik paketa od pet dionica zagrebačkog poduzeća Inžinjerski biro d.d., po cijeni od 9.892 kune. Paket od 134 dionice zagrebačke Veterinarske stanice Remetinec d.d., po cijeni od 53.023 kuna, kupila je brokerska kuća Ceufin Brokers. Posljednja je današnja transakcija bila kupovina brokerske kuće Fima-vrijednosnice. Riječ je o paketu od 72 dionice Varaždinskog poduzeća Nišp Varaždin d.d., po cijeni od 28.490 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 08. do 10. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalamatinska banka 75 75 75 1.125 Pliva 560 585 585 9.258.277 Podravka 114 119 114 534.666 Varaždinska banka 108 115 115 85,125 Zagrebačka banka 0 1.130 1.220 1.200 10.149.383 Istraturist 30 30 30 13.804 Jadranturist 27 27 27 14.337 Končar 75 75 75 2.625 Kraš 109 112 109 32.566 Plava laguna 556 556 556 14.456 Privredna banka 100 100 100 11.500 Riječka banka 77 85 77 199.516 Splitska banka 65 65 65 3.900 Zagrebačka banka E 469,50 500 470 527.544 21.111.080 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 6,6 milijuna kuna, pri čemu je aktivno bilo 16 dionica. Najveći su dio ovotjednog prometa ostvarile dionice osječke tvrtke Željezar (2,1 mulijun), Lavčeviča (1,5 milijuna) te Elektroprometa (1,2 milijuna kuna). Većina je dionica ovoga tjedna dobila na vrijednosti. Najviše je, 37 kuna, poskupila dionica Ericsson-Tesle. Slijedila ju je, s dobitkom od 18 kuna, dionica Bilokalnika. Značajnije, devet kuna, porasla je i cijena Rivierine dionice, dok je rast cijene od četiri kune ostvarila dionica Čateksa. I dionice četiri PIF-a ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Najviše, 50 lipa, poskupila je dionica Dom fonda. Dobitak su ostvarile i dionice Pletera, Velebita te Sunca. Prvoj je cijena porasla 49, drugoj 48, a trečoj 47 lipa. Zahvaljujući rastu cijene većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna deset bodova na razinu od 355 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08. do 10. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bilokalnik 76 76 76 578.132 Čateks 80 80 80 54.400 Elektropromet 74,77 74,77 74,77 1.293.296 Ericsson-Tesla 210 242 235 466.547 Lavčević 185,91 185,91 185,91 1.523.904 Ratarstvo Potnjani 91,35 91,35 91,35 34.256 Riviera 70 70 70 7.000 Sunčani Hvar 26 26 26 7.176 Željezar Osijek 35 35 35 2.102.030 PIF Dom 14,78 15,50 15,50 195.352 PIF Expandia 14,66 15,00 15,00 116.024 PIF Pleter 7,61 8,00 7,90 39.983 PIF Slavonski 7,20 8,00 7,20 62.855 PIF Sunce 6,00 6,50 6,50 24.871 PIF Sred. nac. 10,35 11,50 10,41 68.559 PIF Velebit 10,00 10,50 10,00 58.062 6.632.456 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 03. veljače 10. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7354,26 7709,27 + 4,82 London/FTSE-100 6324,30 6279,80 - 0,70 New York/DJIA 11003,20 10699,16 - 2,76 Tokyo/Nikkei 19786,42 19710,02 - 0,38 Na Wall Streetu je u proteklih tjedan dana bilo vrlo burno. U samo je jednom danu Dow Jones indeks zabilježio osmi najveći dnevni pad u povijesti ? čak 258 bodova. Potonuo je pritom na najnižu razinu u posljednja gotovo tri mjeseca, tj. ispod 10.700 bodova. Na tjednoj je pak razini oslabio više od 300 bodova ili preko 2,70 posto. Posljedica je to obnovljenog straha ulagača da će Fed krajem sljedećega mjeseca ipak povećati kamatne stope ne bi li time zaustavio američki gospodarski "boom" jer većina drži kako inflacijski pritisci nezaustavljivo jačaju. Ipak, objašnjavaju analitičari, panika neće znatnije eskalirati prije objave statističkih podataka o siječanjskom prometu na malo u SAD-u, najavljenom za kraj ovoga tjedna. Osim toga, veliki je "udarac" Wall Streetu nanio i hakerski upad na Web stranice jednog od najpoznatijih Internet-kompanija, Yahoo. To je pak sve podsjetilo kako "tržišne zvijezde" - tehnološke kompanije - nisu sasvim sigurne i bezgriješne, što se poglavito odnosi na raniju "sagu o Microsoftu". Inače, upravo je strmoglav pad cijena dionica Gatesove korporacije jedan od temeljnih razloga slabljenja Dow Jonesa u drugom dijelu tjedna. Međutim, potrebno je istaknuti da su početkom tjedna cijene većine dionice na Wall Streetu osjetno skočile. Razlog tome ponajprije treba tražiti u procjenama analitičara kako je američko gospodarstvo još uvijek u fazi snažnog rasta, no ovoga puta bez naznaka jačanja inflacijskih pritisaka. To je pak mnoge navelo na zaključak kako Fed možda i neće ponovno povećati kamatne stope. Naime, prema posljednjim podacima američkog Ministarstva rada, produktivnost američkih radnika u posljednjem je lanjskom tromjesečju porasla neočekivano visokih pet posto. Istodobno su pak troškovi rada smanjeni jedan posto, što je također pozitivno iznenadilo njujorške "igrače". Ipak poslovanje većine američkih tvrtki trenutačno je zbog viših kamatnih stopa pod laganim pritiskom. Jer, zbog viših se kamata smanjuje dobit kompanija pa obveznice postaju znatno zanimljivije ulaganje u usporedbi s dionicama. Optimizam je sredinom ovoga tjedna vladao i u elektronskom trgovanju. Nasdaq indeks ponovno je postigao novi rekord. Po prvi je puta u povijesti premašio razinu od 4.400 bodova. Preciznije, dosegnuo je 4.427 bodova. Ipak, gubici na Wall Streetu spustili su raspoloženje ulagača pa se Nasdaq ubrzo vratio u "normalne" okvire. Investicijski fondovi "obranili" tokijsku burzu od većih gubitaka Ovotjedni je strmoglavi pad najveće američke burze i japanske ulagače natjerao na oprez. Tijekom jednog sastanka sredinom tjedna, vrijednost Nikkei indeksa spustila se više od 300 bodova. Iako je Nikkei indeks na tjednoj razini potonuo tek nešto više od 75 bodova, odnosno oko 0,40 posto, analitičari kažu da su gubici mogli biti i znatno veći. To su naime spriječila dva investicijska fonda, koja su s trgovanjem započela sredinom prošloga tjedna. Jer, samom je njihovom pojavom, što su tamošnji analitičari najavljivali već duže vrijeme, osjetno porasla potražnja za dionicama, poglavito tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija. Međutim, pred Japancima je "dugi" vikend pa se nitko ovoga trenutka ne želi upuštati u značajnija ulaganja. Trenutačno su glede situacije na burzi u Tokiju podijeljena mišljenja. Jedni naime smatraju kako je ovaj pad kratkotrajan te da će oporavku zasigurno pridonijeti novi investicijski fondovi. Drugi su pak mišljenja kako je nedavno Nikkeijevo probijanje granice od 20.000 bodova bilo preuranjeno. Jer japansko gospodarstvo nije dovoljno snažno ni stabilno za takav rast pa tokijska burza sada može ići samo "nadolje". Od zanimljivih je ovotjednih događaja potrebno istaknuti i kontraverzni prijedlog novog poreznog opterećenja, a kojim bi bile zahvaćene banke i ostale financijske institucije u japanskom glavnom gradu. Prema tome prijedlogu, velike bi banke i financijske institucije u Tokiju tijekom sljedećih pet godina plaćale još tri posto poreza na svoju bruto dobit. Cilj je toga prijedloga prikupljanje sredstava za pokrivanje deficita gradskog proračuna. Dionice banaka osjetno su pojeftinile odmah nakon objave toga prijedloga. Frankfurt ponovno rekordan, London slab Indeks frankfurtske burze DAX i ovoga je tjedna dosegnuo novu najvišu razinu svih vremena ? 7709,27 bodova. Kao i drugdje u Europi, to je posljedica osjetnog porasta potražnje za dionicama energetskog i bankarskog sektora u drugom dijelu tjedna. Isto tako, posljednji podaci o porastu njemačke industrijske proizvodnje u prosincu za 0,7 posto, navješćuju bolje dane za njemačko gospodarstvo. Iako je i na londonskoj burzi potražnja za energetskim i bankarskim vrijednosnicama bila relativno velika, cijene nisu osjetnije porasle. Na tjednoj je razini FTSE čak i oslabio ? 0,70 posto i zaronio ispod 6.300 bodova. Analitičari to objašnjavaju nezainteresiranošću ulagača da izvrše obimnije transakcije sve dok se tržištna situacija, poglavito u New Yorku, ne stabilizira. Zanimljivo je kako na kretanje cijena u Londonu gotovo nimalo nije utjecala odluka Bank of England (BoE) da temeljnu kamatnu stopu poveća 0,25 postotnih bodova na šest posto. To je inače četvrto povećanje kamata u posljednjih šest mjeseci u Velikoj Britaniji. Jer, takvu su BoE-vu odluku ulagači i analitičari predviđali već duže vrijeme. Središnja britanska banka zasad nije izdala nikakvo priopćenje o razlozima povećanja kamata. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 03. veljače 10. veljače Promjena u % Euro/USD 0,9737 0,9888 + 1,55 Euro/JPY 105,18 107,31 + 2,02 USD/JPY 108,02 108,43 + 0,37 Cijena zlata: USD/Unca 03. veljače 10. veljače Promjena u % 285,05 310,50 + 8,92 Jedinstvena je europska valuta u proteklih tjedana osjetno ojačala. Prema američkom dolaru poskupila je više od 1,50 posto te se približila razini od jednog dolara. Istodobno, u odnosu na japanski jen tečaj je eura porastao preko dva posto i probio se iznad 107 JPY. Posljedica je to, objašnjavaju analitičari, u srijedu objavljenih podataka o porastu njemačke industrijske proizvodnje u prosincu za 0,7 posto. Iako su se ranije procjene kretale oko 1,3 posto i ovaj rast ukazuje na lagani oporavak gospodarstava Euro zone, kažu analitičari. U četvrtak je Bank of England (BoE) temeljne kamatne stope u Velikoj Britaniji povećala za četvrtinu postotnog boda na šest posto. No, budući je većina ulagača i analitičara to već "uračunala" u euro, njegov se tečaj zbog toga nije promijenio. Stoga ostale razloge jačanja tečaja eura treba tražiti i u slabom položaju dolara i jena na deviznim tržištima. Kada se razmatra situacija s dolarom, nezaobilazan je obnovljeni strah ulagača da će nastavak snažnog gospodarskog rasta SAD-a uskoro rezultirati jačanjem inflacijskih pritisaka, a time i potrebe Feda da ponovno podigne kamatne stope. Stoga "zelenbać" trenutačno nije posebno privlačno ulaganje. Isto tako, na kretanje su dolara uvelike utjecali ovotjedni gubici na Wall Streetu. Pad je tečaja jena pak, navode analitičari, rezultat dvojbe ulagača glede oporavka japanskog gospodarstva. Na takva ih je predviđanja potaknula ponajprije izjava japanskog ministra za ekonomska planiranja Taichija Sakaiya. On je naime rekao kako se japanski bruto domaći proizvod (BDP) vjerojatno smanjio i tijekom razdoblja listopad-prosinac 1999. godine, što je već drugo tromjesečje zaredom. Međutim, u drugom dijelu tjedna objavljeno izvješće o snažnom porastu narudžbi za kupovinu japanskih strojeva, pomalo je neutraliziralo zabrinutost ulagača kako je gospodarstvo "Zemlje izlazećeg sunca" u recesiji. Ipak, i to je bilo dovoljno da japanska valuta ovoga tjedna lagano oslabi i prema dolaru, oko 0,40 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04. ? 11. veljače 2000. Valutai jedinica Tečaj04. veljače Tečaj11. veljače Promjenau % Euro 1 7,7190 7,7306 + 0,15 DEM 1 3,9467 3,9526 + 0,15 USD 1 7,9300 7,8071 - 1,54 GBP 1 12,7031 12,5749 - 1,00 JPY 100 7,3155 7,1902 - 1,71 ATS 1 0,5609 0,5618 + 0,15 ITL 100 0,3986 0,3992 + 0,15 CHF 1 4,7895 4,8141 + 0,51 SIT 100 3,8542 3,8546 + 0,01 Iako ovoga tjedna njemačka marka na tečajnici HNB nije dosezala rekordne vrijednosti, ojačala je 0,15 posto. Višu je cijenu imala i većina ostalih valuta. Švicarski je franak tako u proteklih tjedan dana poskupio 0,51 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire porasli su 0,15 posto, dok je slovenski tolar ovoga tjedna ojačao skromnih 0,01 posto. Ostale su pak valute pojeftinile. Nakon tri tjedna rasta, cijena je japanskom jenu pala više od 1,70 posto. Ovoga je tjedna zaustavlje i jednomjesečni rast tečaja američkog dolara i britanske funte. U proteklih je tjedana dana naime dolar oslabio preko 1,50 posto, dok je funta jeftinija jedan posto. 7. Vlada RH: Prihvaćene izmjene i dopune poslovnika Vlade te zakona o Vladi Hrvatska je Vlada u subotu, 5. veljače, na svojoj zatvorenoj sjednici prihvatila izmjene i dopune Poslovnika Vlade. Njima se, u skladu s izmjenama Zakona o Vladi, propisuje da zamjenik premijera predsjeda sjednicama Vlade i potpisuje akte kada je premijer odsutan, priopćeno je iz Vladina ureda za odnose s javnošću. Vlada je utvrdila sastav i djelokrug rada svojih koordinacija. Tako će Koordinaciju za društvene djelatnosti i ljudska prava voditi potpredsjednica Željka Antunović, Koordinaciju za gospodarstvo potpredsjednik Slavko Linić, a Koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku zamjenik premijera Goran Granić. Kadrovskom komisijom predsjedat će premijer Ivica Račan, a Administrativnom ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Premijer Račan bit će na čelu i povjerenstva za upravljanje imovinom. Vlada je donijela i više odluka o razrješenjima i imenovanjima. Na dužnosti tajnice Vlade ostat će Jagoda Premužić. Dužnosti su razriješena trojica dosadašnjih pomoćnika ministra za posebne odnose s Federacijom BiH i BiH. Razrješenja se odnose i na dosadašnju Državnu upravu za zaštitu prirode i okoliša, na čijem je čelu bio Ante Kutle, i na Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, koje je vodio Antun Palarić. Naime, te su državne uprave, prema izmjenama Zakona o Vladi, ušle u sastav Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Uredbom je ukinut i Ured za europske integracije jer je za te poslove osnovano Ministarstvo. Razriješeno je i nekoliko savjetnika predsjednika Vlade u doba premijera Zlatka Mateše. Tako je s dužnosti savjetnika za energetiku razriješen Goran Granić, koji je sada zamjenik premijera. 8. Sabor prihvatio program rada Vlade premijera Račana Nakon što je Vlada RH u utorak, 8. veljače, na zatvorenoj sjednici utvrdila program svoga rada od 2000. do 2004. godine, taj je program u srijedu bio predstavljen Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Tom ga je prigodom Sabor prihvatio te ujedno izglasao i povjerenje Vladi premijera Ivice Račana. Vladin program u iduće četiri godine, kako se doznaje u vladinu Uredu za odnose s javnošću, ima 33 stranice. Program u posebnim poglavljima govori o temeljnim ciljevima Vlade, daje sliku zatečenog stanja te obuhvaća teme kao što su demokracija i pravna država, ekonomska, socijalna, unutarnja i vanjska politika. Račanova Vlada u ovoj godini očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od najmanje dva posto, s tim da bi se idućih godina taj rast dinamizirao na više od pet posto. Godina 2000. bit će godina odricanja, stvaranja zdravih temelja za gospodarski rast i ravnomjerni društveni razvoj u narednom razdoblju, rekao je premijer Račan tijekom predstavljanja programa Vlade za iduće četverogodišnje razdoblje. Upozoravajući na teško gospodarsko stanje, premijer je istaknuo da će ukupna ekonomska politika hrvatske Vlade biti usmjerena na osiguranje ekonomske stabilnosti. To znači stabilne cijene odnosno nisku inflaciju, stabilan tečaj te stabilne druge parametre uz istodoban gospodarski rast, ubrzano zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza. Trenutno stanje u programu se ocjenjuje ne samo recesijom, nego i strukturnom krizom. Hrvatska više troši nego stvara, a u toj su potrošnji investicijska ulaganja u proizvodnju i zapošljavanje bila mala, ocjenjuje se. Teško trenutno stanje ilustrira se i podacima da državni proračun u ovoj godini treba podmiriti oko 5,8 milijardi kuna dospjeloga inozemnog i domaćeg javnog duga. Krajem siječnja ove godine preuzete, a neizmirene obveze korisnika državnog proračuna iznose oko 5,7 milijardi kuna, od čega su preko 3,2 milijarde samo dugovi zdravstvu. U ovoj godini na naplatu dolazi više od milijardu kuna mjenica izdanih tijekom prošle godine, a prvi podaci govore da je u razdoblju 1996. do 1998. država izdala oko 10,4 milijarde kuna financijskih jamstava, a samo prošle godine izdano je novih jamstava u visini oko 4,6 milijardi kuna. Program Vlade, u svom gospodarskom dijelu, stoga predviđa stabiliziranje javnih financija i racionalno gospodarenje proračunskim sredstvima. Državni će proračun imati razvojno- poticajnu ulogu, a preraspodjela dohotka provodit će se politikom transfera. Najavljujući smanjenje javnih rashoda Vlada poručuje da će se smanjenje proračuna odraziti na ostvarivanje prava pojedinih proračunskih korisnika. U ovoj će se godini započeti s financijskom konsolidacijom proračuna, sređivanjem dugova prenijetih iz prethodnog razdoblja. Uz to, bit će zaustavljene investicije financirane iz proračuna, osim maloga dijela kojim će se završiti započeti objekti ili gdje za to postoje zakonske obveze. U narednim pak godinama Vlada najavljuje strukturne promjene proračuna, pri čemu će se najviše smanjiti rashodi za vojsku i policiju, a postupno povećavati udjeli obrazovanja, znanosti, tehnologije, te kulture. Vlada želi da se mirovinski i zdravstveni fondovi u što manjoj mjeri oslanjaju na doznake iz proračuna. To će se osigurati reformama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te povećanjem discipline ubiranja prihoda tih fondova. No, iako teži uravnoteženju proračuna, zbog priprema mirovinske i zdravstvene reforme, Vlada dopušta mogućnost strogo kontroliranog, umjerenog deficita proračuna. U ovoj godini najavljuje se i zakonski prijedlog o rješenju za vraćanje duga umirovljenicima. Vlada u programu najavljuje i postupno ostvarenje novog smjera gospodarske politike. Smanjenje rashoda državnog proračuna, uz promjene u sastavu izvanproračunskih fondova, vodit će smanjenju poreznog opterećenja stanovništva i tvrtki. Vlada se pritom obvezuje da već tijekom ove godine utvrdi rješenja za smanjenje carina i poreza na dodanu vrijednost. Najavljujući i smanjenje poreza na dohodak, Vlada ističe da će se pravednost poreznog sustava unaprijediti povećanjem neoporezivog dijela dohotka do potrebne potrošnje prosječne hrvatske obitelji. Program predviđa i smanjenje poreza na dobit, odnosno stimulativne mjere porezne politike kao što su neoporezivanje reinvestirane dobiti, ili oslobađanje od poreza iznosa uloženih u novi razvoj i otvaranje radnih mjesta. Istodobno će se poreznom politikom stimulirati ulaganja u kulturu, znanost, obrazovanje, socijalnu skrb, amaterski šport i sl. Sve te mjere uvodit će se postupno i ovisno o oporavku gospodarstva i mogućnostima proračuna. Uredna otplata obveza prema inozemstvu jedan je od prioriteta Vlade, dok se za rješavanje problema unutarnje duga najavljuju različite mjere ekonomske, monetarne i porezne politike. Osim toga, ključnu ulogu imat će i funkcioniranje pravne države, a sve to bit će osnova za rješavanje problema nelikvidnosti i međusobnih neplaćanja. Vlada se u programu zalaže i za restrukturiranje poduzeća koja imaju tržišnu perspektivu. No, najavljuje ukidanje prakse saniranja poduzeća oprostom poreza i doprinosa, te da neće preuzimati dospjele kreditne obveze, niti isplaćivati plaće zaposlenicima neuspješnih poduzeća. Državna će se jamstva ograničiti uglavnom samo na potporu proizvodnji za izvoz i kapitalnu izgradnju u javnom sektoru. Najavljujući da će tijekom 2000. biti pripremljena gospodarska strategija Hrvatske, Vlada temeljnim ciljevima gospodarske politike označava stvaranje uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, povećanje proizvodnje i zaposlenosti, povećanje izvoza. Preduvjet za to je potpisivanje socijalnog pakta sa sindikatima i poslodavcima koji će omogućiti prihvatljivu razinu socijalnog mira u narednom razdoblju. Vlada očekuje da će Hrvatska u iduće dvije godine sklopiti preferencijalne trgovinske aranžmane i ugovore u slobodnoj trgovini s EU, EFTA-om, CEFTA-om, a za ostvarenje toga Hrvatska treba što prije postati članicom Svjetske trgovinske organizacije. Razmatrajući pojedine gospodarske djelatnosti, Vlada posebnu pozornost posvećuje turizmu, poljoprivredi, te obrtu, malom i srednjem poduzetništvu, zbog čega je, kako je istaknuo i sam premijer Račan, i osnovano posebno ministarstvo. Inače, Vlada je u utorak na sjednici dala i mandat izaslanstvu Republike Hrvatske koje će sudjelovati na radnom stolu o gospodarskoj obnovi, razvoju i suradnji u okviru Pakta o stabilnosti, da prihvati povelju o ulaganjima. Taj će se radni stol održati u Skopju, 10. i 11. veljače. 9. Prihvaćen prijedlog za smanjenje naknade plaća bivšim državnim dužnosnicima Zastupnički je dom Hrvatskog državnog sabora u petak, 4. veljče, jednoglasno je prihvatio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Premda je među zastupnicima postignut konsenzus kako naknade plaća bivšim državnim dužnosnicima treba smanjiti, rasprava je na trenutke bila vrlo burna. Sjednicu je otvorio potpredsjednik Sabora Mato Arlović, a prijedlog zakona obrazložila je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Prema dosadašnjem zakonu, bivši državni dužnosici imaju pravo na naknadu plaće godinu dana nakon odlaska s dužosti i to u visini njihove zadnje plaće. Obzirom da će se plaće državnih dužnosnika smanjiti, proizašlo bi da, primjerice, bivši ministar ima veću plaću od sadašnjeg. Stoga Vlada predlaže da se naknade bivših dužnosnika svedu na tekuće plaće na mjestu koje je on napustio. Zastupnički dom jednoglasno je prihvatio prijedlog zakona u prvom čitanju, a sve primjedbe i prijedlozi uputit će se Vladi radi pripreme konačnog prijedloga zakona. 10. Savjet HNB: Temeljni indikatori stabilnosti i dalje na zadovoljavajućoj razini Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) ocijenio je u srijedu, 9. veljače, da se do sada uočeni makroekonomski trendovi na području realnog društvenog bruto proizvoda i zaposlenosti stabiliziraju, dok su temeljni indikatori stabilnosti i dalje na zadovoljavajućoj razini. Kako je priopćeno sa sjednice na kojoj je raspravljano o novčanim i gospodarskim kretanjima te ulozi stranih ulaganja u procesu razvoja gospodarstva, tečaj je kune u odnosu na njemačku marku tijekom siječnja oslabio 0,43 posto. To je sezonski znatno manje nego u istom razdoblju 1998. i 1999., kada je kuna deprecirala jedan, odnosno 0,9 posto. Iskazano kretanjem nominalnog efektivnog tečaja - dakle, prema reprezentativnom uzorku valuta s tečajne liste HNB -kuna je deprecirala 0,46 posto. Istodobno, cijene su tijekom siječnja porasle 4,6 posto (mjereno indeksom cijena na malo) odnosno 3,8 posto (mjereno indeksom troškova života) u odnosu na siječanj prošle godine, dok su proizvođačke cijene u istom razdoblju porasle 7,6 posto, najvećim dijelom zbog znatnog porasta cijene energenata (naftnih derivata). U raspravi o utjecaju stranih ulaganja na proces razvoja gospodarstva, članovi Savjeta posebno su se usredotočili na povezanost politike tečaja, strukturnih reformi i problem stagnatnog izvoza hrvatskog gospodarstva. Ocijenili su kako je u uvjetima tečajne stabilnosti nužno potrebno provesti potrebne strukturne reforme da bi izravna strana ulaganja u malom otvorenom gospodarstvu - kao što je gospodarstvo Republike Hrvatske - brže dovela do porasta izvoza i na tome temeljenog rasta realnog društvenog bruto proizvoda. 11. S&P o perspektivama Hrvatske nakon izbora Pozitivan ishod nedavnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj nije sasvim dovoljan da bi se ocjene rejtinga Hrvatske promijenile iz negativnih u stabilne, procjenjuje međunarodna agencija za određivanje rejtinga Standard & Poor's (S&P). Iako se očekuje da će promjena vlasti u Hrvatskoj smanjiti međunarodnu izolaciju u kojoj se zemlja trenutačno nalazi, teškoće u gospodarstvu vjerojatno će se nastaviti, dodaje S&P. U S&P-u drže da će za razvoj koherentne gospodarske politike u Hrvatskoj, uz takvu raznolikost koalicijske vlade i njenog relativno malog iskustva u upravljanju državom, trebati određeno vrijeme. U tom kontekstu, S&P smatra da su i neke pojedinačne izjave koje se odnose na mogućnost reprogramiranja inozemnog državnog duga, tek rezultat nedovoljnog iskustva. S&P napominje i kako brz rast inozemnog duga države opterećuje i onako ranjivu vanjsku likvidnost Hrvatske. Kako se procjenjuje, servisiranje dugovanja Hrvatsku će u 2000. koštati 1,9 milijardi dolara. Unatoč tome, u S&P-u ističu da se hrvatskom inozemnom likvidnošću može pravljati djelomično zahvaljujući prognozama o povećanju izvoznih prihoda slijed oporavka turizma i snažne potražnje s najvećeg hrvatskog inozemnog tržišta, Europske unije. Osim toga, navodi S&P, ubrzana bi privatizacija uz sudjelovanje stranih ulagača, trebala povećati dotok čistog kapitala koji neće stvarati nova dugovanja. Pored toga, Hrvatska je, unatoč svim nesigurnostima koje prate njenu političku i gospodarsku perspektivu, dokazala da ima kapacitete za izlazak na međunarodno tržište, posebice na primjeru samurajskih obveznica vrijednih 25 milijardi jena (238 milijuna dolara) koje je izdala prošle godine. Ocjene rejtinga Hrvatske s obzirom na ulaganja polaze od pretpostavke da će nova hrvatska Vlada nastaviti fiskalno konsolidiranje u ovoj godini i tijekom srednjoročnog razdoblja, nakon prošlogodišnjeg snažnog povećanja proračunskog deficita koji se procjenjuje na 6 posto BDP-a, ne uključujući tu 4,2 posto proračunskih prihoda od provedenih privatizacija. Po mišljenju S&P-a, u Hrvatskoj su nužne značajne fiskalne prilagodbe kako bi se osiguralo da očekivano oživljavanje ulaganja i gospodarskog rasta ne bude ometano pojavom vanjskih debalansa. Ove su reforme ključne za jačanje tržišnih poticaja i tržišnog ponašanja tvrtki kako bi se osigurao dinamični gospodarski rast, nakon lanjskog realnog smanjenja BDP-a od 1,5 posto. Loše upravljanje tvrtkama, uz dodjeljivanje posla prema 'posebnom' interesu, umanjilo je tijekom prošle godine prespektivu gospodarskog rasta u Hrvatskoj i rezultiralo značajnim porastom nenaplaćenih potraživanja među tvrtkama. Po mišljenju S&P-a, nedavne bi političke promjene trebale značajno utjecati na te probleme. Naposljetku, očekuje se da će Hrvatska narodna banka i dalje voditi opreznu monetarnu politiku koja je posljednjih godina održavala inflaciju na razini jednoznamenkastog broja. Brža politička i gospodarska transformacija kombinirana s odlučnijim fiskalnim promjenama i značajnijim dotokom inozemnog kapitala, trebala bi, procjenjuje se, poboljšati položaj Hrvatske. Ipak, rejting Hrvatske bi se mogao još smanjiti ako se uvjeti u gospodarskom i političkom sustavu pogoršaju, uspore reforme i porastu politički pritisci za ekspanzivnijom fiskalnom i monetarnom politikom, procjenjuje S&P. 12. D&B: Hrvatskoj bolji kreditni rejting nakon reformi Za poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske nova će hrvatska Vlada trebati pokazati stručnost i sposobnost u restrukturiranju industrije, liberalizaciji trgovine, rješavanju problema likvidnosti proglašavanjem insolventnim određenih trgovačkih društava, ocijenila je u izvješću za veljaču jedna od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete Dun & Bradstreet (D&B). Agencija D&B je, nakon parlementarnih izbora, stavila Hrvatsku u razmatranje za dodjelu boljeg kreditnog rejtinga (DB5a) od dosadašnjeg - DB5b, koji nije mijenjan već 18 mjeseci. Hrvatska je da devetom mjestu od 24 zemlje u tranziciji (prva je Mađarska s DB3a, a posljednja Jugoslavija s DB7). Pobjeda koalicije HSLS-a i SDP-a nad HDZ-om na nedavnim parlamentarnim izborima otvorila je mogućnost uspješnog provođenja političke i gospodarske reforme što je preduvjet za dodjelu višeg rejtinga Hrvatskoj, ističu u D&B-u. Da bi se to i ostvarilo potrebno je da ne bude otpora tim nadolazećim reformama, a u izvješću koje je izrađeno prije drugog kruga predsjedničkih izbora, Dun & Bradstreet, kao drugu pretpostavku navodi pobjedu predsjedničkog kandidata Stipe Mesića što bi, po njihovoj ocjeni, "donijelo ravnotežu stranačkih odnosa u novoj vladajućoj strukturi". U dužem roku, procjenjuju analitičari D&B-a, hrvatska Vlada morat će oporaviti Hrvatsku od međunarodne izolacije te iskoristiti novonastale pozitivne odnose sa zapadom u pregovorima s Europskom unijom. Time će se otvoriti putevi direktnim inozemnim investicijama i mogućnost zajma od 200 milijuna USD od MMF-a, drže u Dun & Bradstreetu čiji je izvještaj za Hrvatsku danas objavila tvrtka BonLine, zastupnik D&B-a. 13. Monetarna kretanja ne najavljuju gospodarski oporavak Nagovještaji oporavka depozitnog novca i novčane mase, uočljivi proteklih mjeseci, bili su jednokratnim impulsom (priljevom od privatizacije HT-a) inducirane iznimke, a ne naznake suštinskog oporavka gospodarske aktivnosti i likividnosti poduzeća, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke. Trendne vrijednosti novčane mase, a posebno depozitnog novca poduzeća, duže su vrijeme imale silaznu putanju pa taj zaokret trenda na niskoj apsolutnoj razini oba agregata nije razlog za optimizam, napominju iz HNB-a. Monetarna kretanja u studenome prošle godine, napominje se u siječanjskom Biltenu HNB-a, obilježilo je smanjivanje novčane mase i ukupnih likvidnih sredstva, smanjivanje neto inozemne aktive uz rast potraživanja od središnje države i stagnaciju plasmana. Novčana je masa smanjena u odnosu na listopad za 700 milijuna kuna, ili 5 posto, što je rezultat gotovo podjednakog smanjivanja gotovog novca - za 370 milijuna kuna ili 6,4 posto i depozitnog novca - za 320 milijuna kuna ili 4 posto. Lagani rast deviznih depozita, navodi se u Biltenu HNB-a, nije bio dostatan da kompenzira smanjenje novčane mase, pa su ukupna likvidna sredstva smanjena za 370 milijuna kuna i u studenome su iznosila 55,4 milijarde kuna. Pritom se ističe kako u studenome sezonski novčana masa gotovo uvijek veoma snažno tendira smanjenju. Isključivanje ta sezonske komponente bitno ublažava negativno kretanje novčane mase u studenome, što više pad trendne vrijednosti se zaustavlja. Međutim, s obzirom na ranija nepovoljna kretanja i nisku razinu tih agregata, analitičari u tome ne nalaze naznake bitnijeg oporavka. Devizni depoziti kod poslovnih banaka porasli su u studenome 0,8 posto i na kraju tog mjeseca iznose 36,5 milijardi kuna. Plasmani su u studenome porasli za 150 milijuna kuna i krajem tog mjeseca su iznosili 58,5 milijardi kuna. U tome su krediti poduzećima povećani 100 milijuna a stanovništvu 50 milijuna kuna, pri čemu se rast kredita stanovništvu i nadalje ostvaruje pretežito na temelju kratkoročnih kunskih kredita, a njih 97 posto su zapravo dopuštena prekoračenja po tekućim računima građana. Istodobno, plasmani banaka privatnom sektoru nastavljaju rasti vrlo skromnim stopama, odražavajući tendenciju stagnacije gospodarstva. 14. ZB brokeri o hrvatskom tržištu kapitala u siječnju Na Zagrebačkoj je burzi u siječnju ostvaren ukupni promet od 80,5 milijuna kuna, što je dvostruko više od prosječnog mjesečnog prometa iz prošle godine, ali nešto manje od lanjskog rekordnog siječanjskog prometa. Anticipiranje promjena na političkoj sceni koje je dovelo do oporavka hrvatskog tržišta kapitala u posljednjim mjesecima prošle godine, svoju je potvrdu dobilo u siječanjskim izbornim rezultatima, a rast vrijednosti dionica se nastavio, ističu iz brokerske kuće Grupe Zagrebačke banke - ZB Brokeri d.o.o. U siječanjskom rastu predvodila je redovna dionica Zagrebačke banke, čija je cijena koncem prošloga mjeseca iznosila 1.200 kuna ili 31,87 posto više. Dionicama Zagrebačke banke i Plive u siječnju su ostvareni i najveći udjeli u ukupnom prometu na Zagrebačkoj burzi, dok prema mišljenju ZB brokera, dogovorena blok-transakcija inače rijetko trgovanih dionica Badela 1862, osim po udjelu u ukupno ostvarenom mjesečnom prometu (od desetak posto) za tržište kapitala nije imala posebnog značenja. Cijena dionica Plive približila se sredinom mjeseca granici od 600 kuna, da bi ipak krajem mjeseca pretrpjela korekciju do zaključne cijene od 522 kune. Mjesečni porast cijene Plivine dionice iznosio je 30,82 posto. Razlog tomu ponajviše leži u licencnom ugovoru koji američkom farmaceutskom divu Pfizer dozvoljava prodaju "azitromicina" pod imenom Zithromax, a koji je za Plivu najveća prihodna stavka, ističu ZB Brokeri. Rast prodaje Zithromaxa u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosio je otprilike 20 posto što je istovjetno i rastu farmaceutskog sektora u cjelini. Taj je rast prodaje bio očekivan pa je već uračunat u cijenu Plivine dionice. U siječnju je volumen trgovanja redovnim dionicama Zagrebačke banke dosegnuo gotovo jedan posto ukupnog broja izdanih dionica. Kako su istaknuli ZB Brokeri, veliki promet rezultat je promjena u okruženju što je dovelo i do rasta cijene (čemu je doprinjeo i jak tečaj američkog dolara). Pojačan interes inozemnih investitora traje i dalje, a u detaljnoj analizi ugledne kuće ABN Amro preporuka je: "Kupiti!". Bankarski sektor povukle su i dionice Riječke te Varaždinske banke, čijem su rastu cijene, između ostaloga, pomogle i glasine o traženju strateškog partnera, ali još više i povremene kupnje većih količina dionica za vlastiti trezor. Za dionicama Privredne banke Zagreb, nakon uspješne prodaje i rasta cijene, interes se smanjio, što je rezultiralo mjesečnim padom cijene od 12 posto. Intenzivno se trgovalo i dionicama Podravke, koje su kao i Plivine, svoju najvišu razinu dosegnule sredinom mjeseca (135 kuna), nakon čega je uslijedila korekcija. Cijena Podravkine dionice krajem siječnja iznosila je 115 kuna ili 29,21 posto više. U turističkom su pak sektoru najaktivnije bile dionice Plave lagune, čije će daljnje kretanje ovisiti ponajviše o ishodu Skupštine Društva, najavljene za 18. veljače. U toj tvrtki, inače, trenutačno njezin najjači dioničar Andronik Lukšić pokušava steći kontrolu nad Nadzornim odborom i tako "tiho" preuzeti društvo, navode ZB Brokeri. 15. Statistika CIJENE NA MALO U SIJEČNJU 0,8 POSTO VEĆE NEGO U PROSINCU - Cijene na malo u Hrvatskoj su u siječnju ove godine porasle 0,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine, dok su troškovi života bili viši jedan posto. Cijene na malo u prvom su mjesecu ove godine u odnosu na lanjski siječanj 4,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Statistika pak bilježi nešto niži rast, od 3,8 posto, troškova života u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine. U odnosu pak na prosinac prošle godine cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju više su jedan posto. Taj je porast troškova života posljedica porasta cijena benzina koji se statistički iskazuje u rastu cijena prometnih sredstava i prometnih i PTT usluga za 2,9 posto u siječnju u odnosu na prosinac. Uz to porast se bilježi i kod izdataka za stanovanje, odnosno cijena stambeno komunalnih usluga (za 2,5 posto), prehrane (1,2 posto). Nešto niže u siječnju u odnosu na prosinac bile su pak cijene obuće i odjeće (0,5 posto), te cijene proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu (0,1 posto). Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine više su za 1,9 posto, dok su u odnosu na siječanj prošle godine porasle 7,6 posto. BANKE I ŠTEDIONICE: 63,5 POSTO PRIHODA OD NAPLAĆENIH KAMATA - Banke i štedionice u Hrvatskoj gotovo dvije trećine svojih prihoda ostvaruju od kamata na plasirane kredite komitentima i stanovništvu. Po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), prihodi banaka i štedionica od naplaćene kamate, provizija i naknada u prvih su devet prošlogodišnjih mjeseci iznosili ukupno 8,6 milijardi kuna, 8,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Pritom su prihodi od kamata (7,4 milijarde kuna) povećani 13,1 posto, dok su prihodi od provizija i sličnih naknada (1,2 milijarde kuna) smanjeni 13,6 posto. Podaci se odnose na 56 banaka i 35 štedionica koje su ZAP-u dostavile izvještaje o financijskim rezultatima poslovanja u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Statističke izvještaje ZAP-u za devetomjesečno razdoblje bila je obavezna dostaviti 61 banka, 35 štedionica i 114 ostalih financijskih institucija. Tu je obavezu ispunilo svih 35 štedionica, a od banaka izvještaje nisu dostavile njih pet koje su u stečaju (Glumina banka d.d., Ilirija banka d.d., Komercijalna banka d.d. Zagreb, Neretvanska gospodarska banka d.d. Ploče i Promdei banka). Izvještaj nije predala ni Trgovačko-turistička banka d.d. Split. U obradu nije uključeno i 30 financijskih institucija koje se bave štedno-kreditnim i sličnim poslovima, čije je financijske rezultate ZAP obradio i predstavio zajedno s rezultatima poduzetništva Republike Hrvatske. Po podacima ZAP-a, od ukupno ostvarenoga prihoda u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci hrvatske banke i štedionice, 63,5 posto prihoda ostvarile su upravo od naplaćenih kamata. Taj se udjel u ukupnim prihodima kretao od 60,4 posto u 1994. godini do 67,5 posto u 1998. godini. Kod udjela prihoda od provizija i naknada, koji je u prvih devet lanjskih mjeseci iznosio 10,2 posto, vidljivo je smanjenje jer je primjerice u 1994. godini iznosio 14,5 posto, a u 1997. godini 15,4 posto. Ostali prihodi činili su više od četvrtine ukupnih prihoda (26,3 posto), dok su prihodi banaka ostvareni po osnovi dividendi od udjela u vlasničkim vrijednosnim papirima kao što su dionice i udjeli u poduzećima bili zanemarivo mali (ispod 0,5 posto ukupnog prihoda). Na troškovnoj su strani troškovi kamata, provizija i naknada za bankarske usluge iznosili otprilike jednu trećinu, tj. 36,8 posto ukupnih troškova, dok se na ostale izvanredne troškove odnosilo 37,3 posto, opće i administrativne troškove 23,3 posto, a amortizaciju 2,6 posto. Banke, štedionice i druge financijske institucije u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci za neto plaće obračunale su 736 milijuna kuna ili 10,4 posto nominalno, a 6,7 posto realno više nego u istom razdoblju 1998. godine. Istodobno je broj zaposlenih u tim institucijama smanjen za 600 ili 3,3 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u bankama, štedionicama i drugim financijskim organizacijama u tom je razdoblju iznosila 4,604 kune ili 14 posto nominalno, odnosno realnih 10,1 posto više. U prvih su devet prošlogodišnjih mjeseci banke, štedionice i ostale financijske institucije u dugotrajnu imovinu uložile 488,8 milijuna kuna. Najviše je ulagano u uvoznu i domaću opremu (46,3 posto ukupnih ulaganja) te u poslovne objekte (37,1 posto). 16. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u veljači Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarsko kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,50 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba-Pomorska banka Split 2,50 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 14,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00-6,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,75 Zaba- Pomorska banka Split 1,75 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 4,50- 6,00- 7,00- 8,00- 9,00- 9,00- 5,00 7,50 8,50 9,50 10,00 10,00 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,50 10,00 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split 8,50 10,00 11,50 12,00 12,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -