ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Nagovještaji oporavka depozitnog novca i novčane mase, uočljivi proteklih mjeseci, bili su jednokratnim impulsom (priljevom od privatizacije HT-a) inducirane iznimke, a ne naznake suštinskog oporavka
gospodarske aktivnosti i likividnosti poduzeća, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke. Trendne vrijednosti novčane mase, a posebno depozitnog novca poduzeća, duže su vrijeme imale silaznu putanju pa taj zaokret trenda na niskoj apsolutnoj razini oba agregata nije razlog za optimizam, napominju iz HNB-a.
ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Nagovještaji oporavka depozitnog novca
i novčane mase, uočljivi proteklih mjeseci, bili su jednokratnim
impulsom (priljevom od privatizacije HT-a) inducirane iznimke, a
ne naznake suštinskog oporavka gospodarske aktivnosti i
likividnosti poduzeća, ocjena je analitičara Hrvatske narodne
banke. Trendne vrijednosti novčane mase, a posebno depozitnog
novca poduzeća, duže su vrijeme imale silaznu putanju pa taj
zaokret trenda na niskoj apsolutnoj razini oba agregata nije razlog
za optimizam, napominju iz HNB-a.#L#
Monetarna kretanja u studenome prošle godine, napominje se u
siječanjskom Biltenu HNB-a, obilježilo je smanjivanje novčane mase
i ukupnih likvidnih sredstva, smanjivanje neto inozemne aktive uz
rast potraživanja od središnje države i stagnaciju plasmana.
Novčana je masa smanjena u odnosu na listopad za 700 milijuna kuna,
ili 5 posto, što je rezultat gotovo podjednakog smanjivanja gotovog
novca - za 370 milijuna kuna ili 6,4 posto i depozitnog novca - za
320 milijuna kuna ili 4 posto. Lagani rast deviznih depozita,
navodi se u Biltenu HNB-a, nije bio dostatan da kompenzira
smanjenje novčane mase, pa su ukupna likvidna sredstva smanjena za
370 milijuna kuna i u studenome su iznosila 55,4 milijarde kuna.
Pritom se ističe kako u studenome sezonski novčana masa gotovo
uvijek veoma snažno tendira smanjenju. Isključivanje ta sezonske
komponente bitno ublažava negativno kretanje novčane mase u
studenome, što više pad trendne vrijednosti se zaustavlja.
Međutim, s obzirom na ranija nepovoljna kretanja i nisku razinu tih
agregata, analitičari u tome ne nalaze naznake bitnijeg oporavka.
Devizni depoziti kod poslovnih banaka porasli su u studenome 0,8
posto i na kraju tog mjeseca iznose 36,5 milijardi kuna.
Plasmani su u studenome porasli za 150 milijuna kuna i krajem tog
mjeseca su iznosili 58,5 milijardi kuna. U tome su krediti
poduzećima povećani 100 milijuna a stanovništvu 50 milijuna kuna,
pri čemu se rast kredita stanovništvu i nadalje ostvaruje pretežito
na temelju kratkoročnih kunskih kredita, a njih 97 posto su zapravo
dopuštena prekoračenja po tekućim računima građana.
Istodobno, plasmani banaka privatnom sektoru nastavljaju rasti
vrlo skromnim stopama, odražavajući tendenciju stagnacije
gospodarstva.
(Hina) ds