FINANCIJSKI BILTEN 323

HINA FINANCIJSKI BILTEN 323. 13 - 20. siječnja 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada spremna za prijenos vlasti 8. Savjet HNB-a razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja 9. Mirovinska će reforma vjerojatno biti odgođena 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika 12. Kamatne stope banaka na kunske depozite u siječnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 13. I. 20.000.000 7.800.000 12,17 % 323.170.000 14. I. 25.200.000 15.700.000 12,72 % 341.364.000 17. I. 42.000.000 27.000.000 13,77 % 428.859.000 18. I. 60.000.000 37.100.000 11,71 % 380.547.000 19. I. 17.000.000 6.100.000 12,58 % 247.722.000 20. I. 25.000.000 16.500.000 12,54 % - Dnevni prosjek 31.533.000 18.366.000 12,58 % 344.332.400 Početkom je tjedna potražnja za novcem osjetno porasla. Kako u noćnom, tako i dnevnom kreditiranju. Bila je to posljedica obveze banaka da plate devize koje su u petak kupile od HNB, ali i održavanja obvezne pričuve. Stoga se tih dana potražnja u noćnom trgovanju kretala znatno iznad 400 milijuna kuna. Ponuda, dakako nije bila dovoljna, pa je dio potražnje - od 12 do čak 46 milijuna kuna - ostajao nepodmiren. Premda posljednjih dana noćna potražnja pada, ponuda ipak nije dovoljno jaka da bi se utažili kreditni apetiti sviju koji trebaju novac. I u dnevnom je kreditiranju svakodnevno velik dio potražnje ostajao nepokriven. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti, koji su, po običaju, činili većinu dnevnog prometa, odobravani su najčešće po kamati od 12,50 posto. No, bilo je i plasmana po nižim cijenama. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 190,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 141,9 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani zapisi u iznosu od 48,2 milijuna kuna. Od 19. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,47 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi iz dana u dan sve uzbudljivije. Ovoga je tjedna ostvaren gotovo dvostruko veći promet nego tjedan dana prije - 19,4 milijuna kuna - a CROBEX indeks skočio je čak 32 boda, ili gotovo 4,0 posto - na 836 bodova, najvišu razinu još od lipnja 1998. godine. I visok promet i skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuju trgovini dionicama Plive. Naime, njima je ostvaren promet od čak 14,2 milijuna kuna, pri čemu im je cijena porasla 30 kuna, ili 5,50 posto. U jednom je trenutku dosegnula najvišu razinu od rujna prošle godine - 596 kuna. Snažno je, 39 kuna, skočila i cijena Karlovačke pivovare, a slijedile su dionice Podravke i Splitske banke s dobitkom od 29,50, odnosno 25 kuna. Pritom se cijena Podravke probila duboko u područje iznad 100 kuna. Osjetno su poskupile i dionice Varaždinske banke (12 kuna) Elke (10) te Zagrebačke banke E serije (10 kuna). Cijena Jadran-turista porasla je pak 3,45, Riviere tri, Sunčanog Hvara i Zagrebačke banke C serije dvije, Riječke banke 1,75, a Istraturista jednu kunu. Na listi gubitnica ovoga su se pak tjedna našle četiri dionice. Najviše je, čak 39 kuna, ili više od 27 posto, potonula cijena Kraša, a slijedila ju je dionica Privredne banke s gubitkom od 14 kuna. Nakon 10-ak dana snažnog rasta, cijena običnih dionica Zagrebačke banke pala je ovoga tjedna pet kuna, dok je dionica Arenaturista pojeftinila tri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17 - 20. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 570 596 575 14.201.245 Podravka 100 128 125,50 1.738.774 Varaždinska banka 78 90 87 111.927 Zagrebačka banka 0 1.160 1.253 1.200 1.758.239 Arenaturist 38 40 38 5.304 Elka 65 65 65 25.350 Istraturist 29 29 29 2.146 Jadran-turist 28,50 29 28,50 69.176 Karlovačka pivovara 350 350 350 101.500 Kraš 105 135 105 83.385 Plava laguna 550 600 550 1.103.000 Privredna banka 100 100 100 10.000 Riječka banka 79 87,99 81,75 200.702 Riviera 60 63 63 21.050 Splitska banka 70 70 70 7.000 Sunčani Hvar 20 22 22 12.992 Zagrebačka banka E 450 460 460 25.710 Zagrebačka banka C 522 522 522 1.044 Zagrebačka pivovara 560 560 560 9.520 19.495.061 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna, također, bilo vrlo uzbudljivo. Početak tjedna obilježio je snažan rast dionica PIF- ova. Pritom su se cijene Dom i Expandia fonda, po prvi puta u povijesti, probile iznad razine od 20 kuna, da bi kasnije osjetno pale. No, krenimo redom. VIN indeks skočio je u proteklih tjedan dana 10 bodova, ili 3,17 posto, te dosegnuo 325 bodova, novu najvišu razinu od prosinca 1998. godine. To se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica Jadranskog naftovoda i Ericssona-Tesle. Naime, cijena prve skočila je čak 200, a druge 70 kuna. Pritom se cijena Ericssona-Tesle, po prvi puta nakon više od godinu dana, probila iznad razine od 200 kuna. Snažno je, 20 kuna, porasla i cijena Hotela Rabac. Doprinos rastu VIN-a dala je i dionica Sunčanog Hvara koja je poskupila šest kuna, dok je cijena Čateksa porasla četiri kune. Za toliko je poskupila i dionica Velebit fonda. Snažno je, 2,94 kune, porasla i cijena Pletera, dok je dionica Slavonskog fonda ojačala 19 lipa. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našlo pet dionica. Najviše se, čak 40 kuna, strmoglavila cijena Kraša. Slijedila ju je dionica Tankerske plovidbe s gubitkom od 10 kuna. Nakon što se početkom tjedna probila čak iznad 20 kuna, posljednjih je dana cijena dionice Expandia fonda snažno pala, pa je trenutačno čak i niža nego tjedan dana prije - za 1,50 kuna. Ista sudbina zadesila je i dionicu Dom fonda, koja je u odnosu na prošli četvrtak pojeftinila jednu kunu. Začelje liste gubitnica ovoga je tjedna zauzela dionica fonda Sunce, kojoj je cijena pala 10 lipa. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 17 - 20. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Čateks 84 84 84 22.848 Ericsson-Tesla 155 220 220 1.019.520 Hoteli Rabac 51 55 55 16.745 Hoteli Tučepi 55 55 55 618.750 Jadroagent 90 90 90 13.500 Jadranski naftovod 1.100 1.200 1.200 30.200 Kraš 110 110 110 10.120 Sunčani Hvar 22 22 22 27.434 Tankerska plovidba 60 60 60 3.000 PIF Dom 14,00 20,01 14,00 256.519 PIF Expandia 12,50 22,00 12,55 161.790 PIF Pleter 7,08 8,53 8,10 48.373 PIF Slavonski 7,20 9,00 7,50 256.668 PIF Sunce 6,00 8,00 6,00 26.116 PIF Sred. nac. 9,52 15,00 10,00 118.945 PIF Velebit 10,61 15,00 13,30 130.670 2.761.208 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 13. siječnja 20. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 6955,98 7112,66 + 2,25 London/FTSE-100 6531,50 6348,70 - 2,80 New York/DJIA 11551,10 11489,36 - 0,54 Tokyo/Nikkei 18833,29 19008,01 + 0,92 Prošloga se petka, po prvi puta u povijesti, Dow Jones indeks probio iznad razine od 11.700 bodova. Međutim, ovoga su tjedna cijene dionica na Wall Streetu osjetno pale, pa je DJIA zaronio ispod 11.500 bodova. Pad cijena posljedica je straha ulagača kako će početkom veljače Fed ipak povećati kamatne stope za više od 0,25 postotnih bodova. Unatoč nedavnim vrlo povoljnim izvješćima o kretanju proizvođačkih i cijena na malo u SAD-u, moguće je da inflacijski pritisci "u sjeni" ipak jačaju, kažu analitičari i navode snažan rast cijena nafte i zlata. Zbog toga su osjetno pale i cijene američkih obveznica, pa je dugoročna kamata ovoga tjedna skočila na čak 6,75 posto, što nije zabilježeno još od srpnja 1997. godine. Međutim, dok je Dow Jones pao, Nasdaq je indeks, zahvaljujući snažnom rastu cijena tehnoloških dionica, dosegnuo novu rekordnu razinu - 4.151 bod. DAX rekordan, Footsie pao I na Tokijskoj su burzi ovoga tjedna u fokusu bile tehnološke dionice. Zahvaljujući rastu njihovih cijena, Nikkei indeks osvojio je gotovo jedan posto, pa se ponovno probio iznad 19 tisuća bodova. Treba reći i to kako je u utorak Nikkei dosegnuo najvišu razinu u posljednjih 2,5 godina - 19.437 bodova. Frankfurtski DAX indeks probio se pak, po prvi puta u povijesti, iznad razine od 7.200 bodova. Rezultat je to velike potražnje za blue-chip dionicama tehnološkog, telekomunikacijskog i medijskog sektora. Međutim, londonski Footsie potonuo je ovoga tjedna više od 180 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod 6.400 bodova. Posljedica je to šoka ulagača nakon što je prošloga tjedna Bank of England (BoE) neočekivano povećala kamatne stope. Doduše, britansko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo razbuditi inflaciju. No, veliko je pitanje je li BoE trebala već treći puta u manje od šest mjeseci povisiti kamate, pitaju se analitičari. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 13. siječnja 20. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,0293 1,0126 - 1,63 Euro/JPY 108,68 106,88 - 1,66 USD/JPY 105,63 105,52 - 0,11 Cijena zlata: USD/Unca 13. siječnja 20. siječnja Promjena u % 282,00 288,80 + 2,41 Japanska je valuta početkom tjedna osjetno ojačala. Zbog toga je tečaj eura potonuo ispod razine od 106, a američkog dolara ispod 105 jena. Bila je to posljedica procjena analitičara da jačanje jena, ipak, neće biti glavna tema sastanka Skupine sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7). Naime, Sedmorica će ponajviše raspravljati o utjecaju viših kamatnih stopa u SAD-u i zemljama euro zone, izjavio je u subotu predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Michel Camdessus. Međutim, polovicom je tjedna jačanje jena zaustavljeno. To se zahvaljuje izjavi japanskog ministra financija Kiichi Miyazawe kako bi G7 na svom sastanku, koji će se ovoga vikenda održati u Tokiju, trebala javno izraziti zabrinutost zbog snažnog jena. Drugim riječima, Miyazawa poziva Skupinu da javno podrži slabljenje jena jer, u suprotnom bi japanska valuta mogla pretjerano ojačati, što bi naštetilo i japanskom i svjetskom gospodarstvu. Kako bi privolili partnere iz G7 na takvu izjavu, Japanci su ovoga tjedna u nekoliko navrata "signalizirali" kako su spremni donijeti dodatne mjere za poticanje svoga gospodarstva, što njihovi partneri traže već dulje vrijeme. Radi se, naime, o daljnjim reformama financijskog sustava i poticanju domaće potražnje. Stoga ulagači sada s nestrpljenjem očekuju hoće li Skupina javno podržati Japan u njegovom nastojanju da obuzda jačanje japanskog jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 14 - 21. siječnja 2000. Valutai jedinica Tečaj14. siječnja Tečaj21. siječnja Promjenau % Euro 1 7,7021 7,7032 + 0,01 DEM 1 3,9380 3,9386 + 0,01 USD 1 7,4792 7,6307 + 2,02 GBP 1 12,3033 12,5564 + 2,05 JPY 100 7,0678 7,2233 + 2,20 ATS 1 0,5597 0,5598 + 0,01 ITL 100 0,3977 0,3978 + 0,01 CHF 1 4,7836 4,7743 - 0,20 SIT 100 3,8632 3,8630 - 0,01 Premda neznatno, i ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB porasla. Čak se polovicom tjedna, po prvi puta otkako postoji kuna, probila iznad 3,94 kune. No, kasnije je ipak pala ispod te razine. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Kao i marka, tečajevi eura, talijanske lire i austrijskog šilinga rastu već mjesec i po dana i u tom su razdoblju osvojili više od 0,60 posto. Posljednja dva tjedna slijede ih britanska i američka valuta. Pritom je funta poskupila više od tri, a dolar oko 2,80 posto. Japanski je pak jen samo u proteklih sedam dana ojačao 2,20 posto. Ostale su valute ovoga tjedna pojeftinile. Švicarski franak slabi već dva tjedna zaredom i u tom je razdoblju njegov tečaj pao gotovo 0,60 posto. Istodobno je slovenski tolar pojeftinio oko 0,15 posto. 7. Vlada spremna za prijenos vlasti Na zatvorenoj sjednici hrvatske Vlade, kojom je u četvrtak predsjedao premijer Zlatko Mateša, razmotren je tijek priprema za prijenos ovlasti novoj Vladi. Vlada je izviještena da su ministarstva završila sve dogovorene zadaće glede utvrđivanja obavljenih poslova i poslova u tijeku, te bi bez ikakvih zapreka prijenos vlasti mogao biti izvršen već s današnjim danom, priopćeno je iz vladinog Ureda za odnose s javnošću. Vlada ističe da je interes države i Vlade da se taj postupak što prije dovrši. Istodobno, Vlada upozorava društvene i gospodarske subjekte na dužnost pridržavanja svih zakonskih obveza kako ne bi bilo otežano funkcioniranje države i njezine izvršne vlasti. Vlada će, do prijenosa ovlasti na novu Vladu, uporabiti sve zakonske mogućnosti kako bi ostvarila normalan rad cjelokupnog ustroja države. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila projekt "Hrvatska kuća, Sydney 2000." u vrijeme održavanja ljetnih Olimpijskih igara u Sydneyu. Uz ostalo, odobreno je inozemno zaduženje Grada Pakraca za dovršetak izgradnje športske dvorane, izgradnju industrijske zone i poticanje poduzetništva. Iz Tekuće zalihe proračuna odobren je iznos za besplatne udžbenike učenicima osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 1999./2000. Prihvaćena su izvješća sa sastanka međuvladinih povjerenstava za gospodarsku suradnju s Albanijom i Italijom. 8. Savjet HNB-a razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja Na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, razmotrena su najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvaćen Financijski plan HNB-a za ovu godinu, te doneseno više drugih odluka iz nadležnosti najvišeg tijela središnje banke. Statistički podaci za treće tromjesečje prošle godine iskazuju realni pad bruto domaćeg proizvoda za 0,8 posto, a za prvih devet mjeseci za 1 posto prema prethodnoj godini. Može se očekivati da će cjelogodišnje smanjenje bruto domaćeg proizvoda ipak biti manje od 1 posto, kaže se u priopćenju sa sjednice. Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i nadalje su unutar zadovoljavajućeg raspona, te ne iziskuju promjene ili poduzimanje nekih dodatnih mjera u monetarnoj politici. Inflacijska stopa mjerena cijenama na malo iznosi za prošlu godinu 4,4 posto: manja je nego u prethodnoj godini, u kojoj je uveden PDV, ali i nešto viša nego tijekom nekoliko godina prije toga. Troškovi života porasli su lani 3,6 posto, a proizvođačke cijene 5,9 posto (u čemu su značajan utjecaj imali naftni proizvodi). Povećana potražnja za kunskom i deviznom gotovinom potkraj prosinca, potaknuta i psihološkim faktorima, nije imala većeg učinka na kretanje tečaja. O tome, priopćeno je, svjedoči i činjenica da su se i mjenjači kod kojih je tada uočen veći tečajni iskorak ponovno vratili bliže bankovnom tečaju. Tijekom cijele prošle godine kuna je prema njemačkoj marki oslabila za 5 posto, no kako je dolar prema kuni ojačao čak za 22,4 postotna poena, deprecijacija nominalnog efektivnog tečaja kune iznosi 11,2 posto. Ukupno gledajući, realni efektivni tečaj za jedanaest mjeseci oslabio je za 6,11 posto mjereno cijenama na malo, a za 5,13 posto deflacioniran proizvođačkim cijenama industrijskih proizvoda. Kamatne stope na tržištu novca i kod bankovnih kredita ne pokazuju bitnije promjene. Kreditni plasmani banaka bilježe neznatni rast. Novčani pokazatelji upućuju na izostanak očekivanog gospodarskog oporavka potkraj 1999. godine. Platnobilančna kretanja za prvih devet lanjskih mjeseci obilježena su u velikoj mjeri padom vanjskotrgovinske razmjene. Izvoz je smanjen za 5 posto (iznosio je 3,23 milijarde dolara), a uvoz za 14,5 posto (5,56 milijardi dolara), a na temelju takvog odnosa i deficit tekućeg računa platne bilance bio je za trećinu manji nego u usporedivom razdoblju prethodne godine (iznosio je 603,8 milijuna dolara). Procjenjuje se da deficit tekućeg računa platne bilance za cijelu godinu neće biti iznad 7 posto bruto domaćeg proizvoda. Na ovoj sjednici Savjet HNB suglasio se s prijedlogom Nadzornog odbora Kvarner banke d.d. Rijeka da se za člana njene uprave imenuje Goran Rameša. Savjet HNB obaviješten je da je u nadležnom Trgovačkom sudu pokrenut stečajni postupak za Promdei banku d.d. Zagreb. 9. Mirovinska će reforma vjerojatno biti odgođena Kašnjenje u donošenju statuta Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, po svemu će sudeći, odgoditi početak mirovinske reforme u Hrvatskoj, predviđen za 1. srpnja ove godine. Statut Agencije treba proći vladinu i saborsku proceduru, a kako to nije učinjeno, Agencija nije mogla i službeno početi s radom i licencirati buduće mirovinske fondove. To će kašnjenje odgoditi primjenu drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja, ocjenjuje Damir Ostović, voditelj Erste mirovinskog fonda u osnivanju i raniji član Povjerenstva za provedbu mirovinske reforme. Procjenjuje da će odgoda biti najmanje šest mjeseci, do 1. siječnja 2001. iako ne isključuje ni mogućnost da se primjena odgodi do 1. srpnja 2001. Cjelovita reforma mirovinskog sustava obuhvaća tri stupa - obvezan prvi stup, obvezan drugi stup u kojem osiguranik bira fond po izboru te treći, dobrovoljan, stup za uplate u iznosu po vlastitom izboru. Sukladno sadašnjim izdvajanjima, doprinos od 21,5 posto dijelio bi se tako da bi za prvi stup išlo 16,5 posto, a 5 posto za obvezan mirovinski fond po izboru. Podsjetivši da ulazak u novi sustav može biti obvezan ili opcijski, Ostović navodi kako je prva tri mjeseca od primjene zakonodavac predvidio za izbor fonda osiguranika mlađih od 40 godina, a one koji ne odaberu sami, središnji će registar osiguranike rasporediti po službenoj dužnosti. Osiguranici pak stariji od 40 godina i mlađi od 50, imaju izbor ostati samo u prvom stupu ili ući u sustav prvog i drugog stupa - tzv. individualne kapitalizirane štednje. Izbor može uslijediti šest mjeseci od početka reforme. Međutim, sve će se to odgoditi za neko vrijeme zbog neispunjenja potrebnih tehničkih pretpostavki, drži Ostović. Erste mirovinski fond u osnivanju, jedan je od maksimalno šest mirovinskih fondova koliko će ih, po procjenama financijskih stručnjaka, djelovati na hrvatskom tržištu. Tu je i fond koji je osnovala Zagrebačka banka i Allianz osiguranje, Privredna banka i Croatia osiguranje, Raiffesienbank, fond najavljuju Hrvatska udruga poslodavaca i još neki drugi. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u manjem iznosu, emisija je smanjena na 142,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Kako je i najniža ponuđena cijena iznosila 98,750 kuna, na toliko je određena i jedinstvena cijena, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je više od 74 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je pak 648,7 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija održat će se 01. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 11. Statistika MANJAK DRŽAVN0G PRORAČUNA 956 MILIJUNA KUNA - Hrvatski državni proračun ostvario je u studenom 3,4 milijardi kuna prihoda, a ukupno je u proračun u prvih jedanaest mjeseci prošle godine prikupljeno 41,7 milijardi kuna prihoda, ili 87 posto planiranog iznosa za 1999. godinu, objavilo je Ministarstvo financija. Istodobno, ukupni su rashodi državnog proračuna u studenome iznosili 3,6 milijardi kuna, a u prvih jedanaest mjeseci ukupni su rashodi bili 42,7 milijardi kuna ili 86 posto planiranog. Ukupni manjak proračuna u studenom je iznosio 193 milijuna kuna, a u prvih jedanaest mjeseci 956,3 milijuna kuna. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine ukupni su prihodi državnog proračuna u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci bili veći za 4,1 posto a rashodi za 11,2 posto. Porezima je od siječnja do studenog prikupljeno 34,7 milijardi kuna ili 86,7 planiranog iznosa, odnosno šest posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Porezni prihodi u studenom 1999. iznosili su 3,2 milijarde kuna, što je u odnosu na preklanjski studeni 5,8 posto više. Tom su porastu najviše pridonijeli porez na dodanu vrijednost sa 5,3 posto porasta na 1,6 milijardi kuna u studenom te trošarina sa 34,5 posto porasta na 573,7 milijuna kuna, a što je ponajprije posljedica porasta trošarina na naftu iz srpnja i duhan iz srpnja i studenog, ali i poboljšanja u naplati u odnosu na godinu ranije. Od studenog se primjenjuju i nove trošarine na uvoz automobila tako da su prihodi od tog poreza veći od prošlogodišnjih za 27 posto, odnosno za 17,7 posto u prvih jedanaest lanjskih mjeseci. Po podatcima Ministarstva financija, rashodi za plaće i doprinose u studenom iznosili su 1,2 milijarde kuna, što je 5,4 posto više nego u istom mjesecu 1998. godine, a u prvih jedanaest mjeseci iznosili su 13 milijardi kuna ili 12,9 posto više nego u istom razdoblju preklani. Rashodi za ostale kupovine dobara i usluga u studenom su iznosili 524 milijuna kuna, odnosno 10,6 posto više nego u studenom prošle godine. Ti su rashodi u prvih jedanaest mjeseci iznosili 6,8 milijardi kuna ili 86 posto od planiranog iznosa, a što je 24,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Takvo smanjenje državne potrošnje u skladu je sa srpanjskim rebalansom državnog proračuna, istaknuli su u Ministarstvu financija. Istodobno su subvencije i tekući transferi u studenom 1999. iznosili 1,1 milijardu kuna, odnosno 19,8 posto više nego u studenom prethodne godine. Od početka godine do studenog je isplaćeno 12,4 milijardi kuna subvencija i tekućih transfera ili 92 posto planiranih sredstava što je međugodišnji porast od 34,6 posto. Izvanproračunskim fondovima do studenog je transferirano 9,5 milijardi kuna (90 posto planiranih sredstava), od čega u studenom 849 milijuna kuna. Tako je ukupni transfer Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prošlogodišnjem studenom iznosio 518,5 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) 230 milijuna kuna. Od početka godine do studenog mirovinskom fondu (HZMO-u) je ukupno transferirano 5,9 milijardi kuna ili 96 posto planiranog iznosa, tj. 81 posto više nego u istom razdoblju 1998. godine. Zdravstvenom je pak, fondu (HZZO-u) u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci transferirano 2,1 milijardi kuna ili 80,6 posto planiranih sredstava tj. 41 posto više nego u istom razdoblju preklani. Za isplatu osiguranih štednih depozita isplaćeno je tijekom rujna, listopada i studenog prošle godine 405 milijuna kuna. Kako je napomenuto u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija za studeni, korišten je i zajam Svjetske banke za obnovu i zaštitu šuma u iznosu od 178,6 milijuna kuna. U HRVATSKOJ 1.314.283 ZAPOSLENIH I 335.881 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je, po podacima iz studenoga prošle godine, bilo 1.314.283 ukupno zaposlenih, što je 1,1 posto manje nego u mjesecu prije. Istodobno je evidentirano 335.881 nezaposlenih osoba, ili 0,7 posto više nego u prethodnom mjesecu, a stopa nezaposlenosti (izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu) dostigla je 20,4 posto. Po privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, u studenome je u Hrvatskoj u pravnim osobama svih oblika vlasništva (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, fondovi, udruge, organizacije i njihovi dijelovi) bilo zaposleno 1.023.333 radnika, što je 0,4 posto manje nego u mjesecu prije. Ukupno je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci broj zapsolenih u pravnim osobama bio 3,7 posto manji nego u istom razdoblju godine prije. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, po podatcima iz evidencija aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenom je bilo 199.481, što je 3,2 posto manje nego u mjesecu prije. Aktivnih osioguranika - individualnih poljoprivrednika, po istom je izvoru podataka, bilo 91.469 ili 3,8 posto manje nego prethodnog mjeseca. Gledajući po pojednim djelatnostima, rast zaposlenosti u pravnim osobama svih oblika vlasništva u prvih jedanaest mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godine prije, zabilježen je u njih tri. U javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju - za 1,9 posto, i u toj je djelatnosti u studenome bilo ukupno 121.995 zaposlenih. Za 0,6 posto veći je broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u kojima je u studenome bilo ukupno 27.310 zaposlenih, dok je zaposlenost u obrazovanju povećana za 0,3 posto (na ukupno 79.698 osoba). U prerađivačkoj industriji, u kojoj je u prošlogodišnjem studenome bilo 256.454 zaposlenih, broj zaposlenih u prvih jedanaest mjeseci 1999. bio je za 5,6 posto manji nego u istom razdoblju godine prije. Osjetnije smanjenje zaposlenosti u tom se vremenu bilježi i u hotelima i restoranima za 10 posto (na 35.833 zaposlenih), za 6 posto u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstva (143.881 zaposlenih u studenome), 4 posto u građevinarstvu (na 68.454), itd. DUGOVANJA U STUDENOM 25,3 MILIJARDE KUNA - U Hrvatskoj je u listopadu i studenom prošle godine ponovno zabilježen porast iznosa obveza koje se nisu mogle podmiriti zbog nedostatka sredstava na računima dužnika. Tako je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, evidentiranih krajem studenog u Zavodu za platni promet (ZAP), dosegnuo 25,3 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego na kraju prethodnoga mjeseca, a čak 2,3 milijarde kuna više nego dva mjeseca ranije. U usporedbi sa stanjem potkraj listopada, u studenome je povećan i broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama, 0,7 posto, na 169.773 osoba, kao i broj blokiranih pravnih osoba, za 1,9 posto pa su potkraj studenoga evidentirane 30.372 pravne osobe s nepodmirenim dospjelim nalozima za plaćanje. Gledano na dulji rok, podaci ZAP-a pokazuju, da je platna sposobnost gospodarskih subjekata još nepovoljnija. U usporedbi sa stanjem krajem 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećan je 14,6 posto, a iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje porastao je 75 posto. Istodobno, broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama smanjio se 6,9 posto. Prema studenom 1998. godine broj insolventnih pravnih osoba povećan je 9,3 posto, dok je iznos nepodmirenih dospjelih obveza porastao 88 posto. Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga 30. studenog prošle godine na nepodmirene naloge za plaćanje poreza na promet i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor odnosilo se 3,1 milijarda kuna ili 12,2 posto, a na naloge za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće 1,2 milijarde kuna ili 4,8 posto. Te dvije vrste plaćanja imaju prioritet i izvršavaju se prije ostalih prijavljenih naloga. Najveće teškoće s plaćanjem obveza u studenom su ponovo zabilježene u djelatnosti trgovine na koju se odnosilo 42,1 posto svih nepodmirenih naloga ili 10,6 milijardi kuna, što je 5,6 posto više nego u listopadu. Slijedi prerađivačka industrija sa više od 6,9 milijardi kuna duga te građevinarstvo sa dugom od 1,7 milijardi kuna. Po trajanju blokade, najveći je broj pravnih osoba (64,9 posto) koje su neprekidno blokirane više od godinu dana i na njih se odnosi čak 82,3 posto ukupnog iznosa dospjelih naloga. Promatrajući po oblicima vlasništva, najviše problema s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne osobe u privatnom vlasništvu. Na njih se odnosi više od polovice nepodmirenih obveza svih pravnih osoba. Na državni, pak, sektor odnosilo se 1,6 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,9 milijardi kuna nepodmirenih naloga ili 7,4 posto ukupnog iznosa. Kad je riječ o kretanju po županijama, u usporedbi sa stanjem potkraj 1998. godine zabilježeno je povećanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje u svim županijama, osim u Dubrovačko- neretvanskoj. Tako je najveći iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje potkraj studenog lani zabilježen u gradu Zagrebu i iznosio je 7,5 milijardi kuna, što je 64,1 posto više nego u prosincu 1998. godine. Slijedi Primorsko-goranska županija sa više od 2,46 milijarde kuna duga pravnih osoba te Splitsko-dalmatinska županija s 2,41 milijardu kuna. 12. Kamatne stope banaka na kunske depozite u siječnju a) Kamate na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka/štedionica kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarsko kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,50 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba-Pomorska banka Split 2,50 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------ b) Kamate na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 14,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c) Kamate na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- d) Kamate na oročene kunske depozite pravnih osoba (godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -