GS: ODRŽAVANJE STABILNOSTI TEČAJA KUNE

ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Očuvanje makroekonomske stabilnosti - cijena i tečaja, opredjeljenje je koje najavljuje nove Vlade. Vodeći vladini dužnosnici u dosadašnjim su istupima za medije isticali kako će se nastojati tečaj kune i dalje držati stabilnim. Tijekom prošle godine, pak, po ocjenama iz Hrvatske narodne banke, očuvana je zadovoljavajuća stabilnost tečaja kune, koja je ukupno oslabila u odnosu na njemačku marku 5 posto, dok je 1998. deprecirala ukupno 6,4 posto.#L# Međutim, napominju u HNB-u, ostvarena je značajna deprecijacija (smanjenje vrijednosti) nominalnog efektivnog tečaja kune od 11,2 posto u usporedbi s 3,6 postotnim slabljenjem u 1998. godini. Na takva kretanja presudan je utjecaj imala čak 22,4-postotna ukupna prošlogodišnja aprecijacija tečaja američkog dolara u odnosu na kunu. Nominalni efektivni tečaj kategorija je kojom se mjeri opća vrijednost domaće valute, budući da uzima u obzir promjene njenog tečaja prema valutama izabranog uzorka zemalja najvažnijih trgovinskih partnera. Tijekom prosinca srednji je tečaj njemačke marke oslabio ukupno 0,3 posto, a kretao se između 3,9151 početkom mjeseca i maksimalnih 3,9287 kuna na kraju prosinca. Pritisak pojačane potražnje za devizama na deprecijaciju tečaja ublažen je intervencijama središnje banke. Kako se navodi u siječanjskom Biltenu HNB-a, na četiri aukcije održane u prosincu prodano je ukupno 103,8 milijuna eura i 18,5 milijuna američkih dolara, dok otkupa deviza nije bilo. Američki je dolar tijekom prosinca ojačao 1 posto, tako da je ostvarena znatno blaža deprecijacija nominalnog efektivnog tečaja kune od 0,6 posto u usporedbi s 1,5 postotnom deprecijacijom u studenome kada je dolar u odnosu na kunu ojačao 3,5 posto. U studenome je, napominje se u Biltenu HNB-a, ostvarena znatna deprecijacija realnog efektivnog tečaja kune deflacioniranog cijenama na malo, u iznosu od 1,6 posto. Realni efektivni tečaj pokazatelj je konkurentnosti domaćih proizvoda na stranim tržištima, budući da uključuje razlike u stopama rasta cijena u zemlji u odnosu na države važne za međunarodnu razmjenu. Ukupno gledajući u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine realni efektivni tečaj oslabio 6,11 posto (deflacioniran cijenama na malo), odnosno 5,13 posto (deflacioniran cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima). Kritičati dosadašnje politike tečaja kune, iz redova nezavisnih ekonomskih analitičara, najčešće ukazuju na početnu precjenjenost tečaja, koji je, uz visoke kamate, stimulirao uvoz i smanjivao konkurentsku sposobnost hrvatske privrede, što je sve kao krajnju konzekvencu imalo visok vanjski dug i visok tekući deficit u platnoj bilanci. Pojedni izvoznici pak ocjenjuju da tečaj ne pogoduje izvozu, no, s druge strane, pojedni analitičati odgovaraju kako se prošlogodišnje povećanje efektivnog tečaja za oko 12 posto nije odrazilo na izvoz koji bilježi pad. Da je kuna "u određenoj mjeri precjenjena" moglo se čuti i u izjavama predstavnika nove Vlade, no, istodobno su isticali kako će se politikom tečaja kuna i dalje držati stabilnom. "Vrlo je naivno vjerovati kako bi promjena tečaja kune riješila ijedan gospodarski problem", rekao je zamjenik premijera dr. Goran Granić prošlog tjedna za medije, dodajući da je u nizu ekonomskih mjera koje bi država trebala poduzeti korekcija tečaja kune na posljednjem mjestu. Po njegovoj je ocjeni puno važnije i učinkovitije korigirati visinu kamata koje su previsoke i zbog toga puno više opterećuju proizvodnju i konačnu cijeni negoli vrijednost kune. (Hina) ds