FR-SI-interview-Vlada-Organizacije/savezi-Diplomacija FRANCUSKA-LIBERATION OD 25.6.01.RAZGOVOR S KUČANOM FRANCUSKALIBERATION25. VI. 2001.'Dopustite malenoj državi da ima svoje snove'Francois Sergent razgovarao je sa slovenskim
predsjednikom Milanom Kučanom: " - Kada ste za Sloveniju zatražili više slobode, jeste li pomislili da bi se Jugoslavija mogla raspasti?= Mislio sam da je država u lošem stanju, ali još nisam pomišljao na raspad Jugoslavije. Nadao sam se da će jugoslavenska država znati sačuvati zdrav razum, da će biti kadra da prepozna znake nužne promjene. Istodobno sam si govorio da bi se možda trebali pripremiti za neovisnost. Niz događaja ubrzao je stvari i na koncu više nije bilo druge mogućnosti. Federalna je država bila odveć dogmatična, odveć neprilagodljiva i odveć podložna prevlasti srpskog naroda. Žalim zbog tragičnog načina na koji se ta država raspala. Razum nije prevagnuo. Postojao je pretežak povijesni prijepor između jugoslavenskih naroda, premda je bilo razdoblja kada je bilo jako ugodno živjeti u Jugoslaviji.- Postoji dojam da je Slovenija okrenula stranicu, da više gleda prema ostatku Europe nego prema bivšim jugoslavenskim susjedima.= To je istina i to je razumljivo. Jugoslavija je bila spoj dvaju
FRANCUSKA
LIBERATION
25. VI. 2001.
'Dopustite malenoj državi da ima svoje snove'
Francois Sergent razgovarao je sa slovenskim predsjednikom Milanom
Kučanom: " - Kada ste za Sloveniju zatražili više slobode, jeste li
pomislili da bi se Jugoslavija mogla raspasti?
= Mislio sam da je država u lošem stanju, ali još nisam pomišljao na
raspad Jugoslavije. Nadao sam se da će jugoslavenska država znati
sačuvati zdrav razum, da će biti kadra da prepozna znake nužne
promjene. Istodobno sam si govorio da bi se možda trebali
pripremiti za neovisnost. Niz događaja ubrzao je stvari i na koncu
više nije bilo druge mogućnosti. Federalna je država bila odveć
dogmatična, odveć neprilagodljiva i odveć podložna prevlasti
srpskog naroda. Žalim zbog tragičnog načina na koji se ta država
raspala. Razum nije prevagnuo. Postojao je pretežak povijesni
prijepor između jugoslavenskih naroda, premda je bilo razdoblja
kada je bilo jako ugodno živjeti u Jugoslaviji.
- Postoji dojam da je Slovenija okrenula stranicu, da više gleda
prema ostatku Europe nego prema bivšim jugoslavenskim susjedima.
= To je istina i to je razumljivo. Jugoslavija je bila spoj dvaju
prostora koji su pripadali različitim carstvima. Slovenci i Hrvati
dolaze iz zapadnog katoličkog prostora, dok je ostatak zemlje,
Srbija, Crna Gora, Makedonija i Bosna i Hercegovina potekao iz
pravoslavnog svijeta. Nakon propasti jugoslavenske države bilo je
normalno da se želimo reintegrirati u prostor srednje Europe koji
je oblikovao Sloveniju. Svijet promatra Jugoslaviju kao balkansku
zemlju, ali za nas je bilo važno da nas prepoznaju kao europsku, a ne
kao balkansku zemlju.
- Kako je Europa prihvatila Sloveniju? Jeste li ponekad razočarani
njezinim držanjem?
= Spočetka, u času raspada Jugoslavije, Europa nije bila sklona
neovisnoj Sloveniji. Navikla se na jugoslavensku državu na tom
prostoru, s njezinim proturječjima, zatvorenu iza svojih granica.
Kada je Jugoslavija nestala, ta su pitanja poprimila europsku
dimenziju. Postupno je svijet shvaćao da Jugoslavija više ne
postoji.
- Ne plaši li se malena Slovenija da će se utopiti u golemoj
europskoj zajednici?
= Taj strah postoji. Slovenci se pitaju hoće li njihova zemlja znati
sačuvati svoj identitet i suverenitet u Uniji. No taj strah ne
postoji samo u Slovenaca. On postoji i u Iraca i u Britanaca. Imali
smo slično iskustvo s jugoslavenskom federacijom. Načela
uspješnosti i jednakosti moraju se poštovati, jer ako nema te
ravnoteže, postoji opasnost od sukoba. Institucijske reforme nisu
dovoljne. Ne sviđa nam se zamisao o čvrstoj jezgri i o Europi s više
brzina. Takva Europa ne može djelovati. Dopustite malenoj državi da
ima svoje snove."