RUSIJA-IZVESTIJA OD 10.6.01.RAZGOVOR S BYERLYJEM

RUSIJA IZVESTIJA 10. VI. 2001. John Byerly: Naši se vođe moraju pogledati u oči Izvjestitelj lista iz Washingtona Jevgenij Baj razgovarao je s posebnim savjetnikom američkog državnog tajnika Colina Powella za Rusiju i zemlje ZND-a Johnom Byerlyjem o skorom putovanju američkog predsjednika Georgea W. Busha po Europi, američkom planu proturaketne obrane i o drugom: " - Hoće li skori susret dvojice predsjednika u Sloveniji pomoći dvjema zemljama da uklone predrasude koje se sve više šire? = Mi želimo da on bude koristan što je više moguće. SAD ima novu upravu. U Rusiji je nova vlast za kojom je tek godina dana rada. Naši vođe nemaju iskustva u druženju koje su imali Clinton i Jeljcin. No ne očekujemo da će se nakon prvog susreta pojaviti veliki naslovi na stranicama svjetskog tiska. Čini nam se da u početku dvojici predsjednika treba pružiti priliku da sjednu jedan nasuprot drugom i da se pogledaju u oči. Predsjednik Bush je, čini mi se, već dao do znanja da neće samo iznijeti svoje mišljenje, već i da će pozorno slušati sugovornika. - Očekuje se da će u svjetlu planova uprave o uspostavi nacionalne proturaketne obrane (PRO) upravo to biti glavna tema na summitu. Je li tako? = Ne treba sve svesti samo na proturaketnu obranu. Dakako, o tom će se pitanju raspravljati. No nije samo ono na dnevnom redu. Vođe će razgovarati o gospodarskim prilikama u Rusiji, o tome kako privući američki kapital u vašu zemlju, o suradnji u rješavanju područnih sukoba. Primjeri nisu daleko. Jedan je Nagorno Karabah: Amerika zajedno s Rusijom uspijeva približiti azerbajdžansko i armensko stajalište. Bliski istok je drugi primjer. Tu smo vrlo dobro uskladili napore između državnog tajnika Powella i ministra vanjskih poslova Ivanova koji su o tom problemu razgovarali u Kairu, Parizu i u Washingtonu. Također moramo istaknuti područja na kojima se ne slažemo, primjerice Čečeniju. Podsjetimo se kako je bilo s Kosovom. G. 1999. bili smo na potpuno različitim stajalištima o onome što tamo treba poduzeti. No poslije smo se dogovorili i zajednički smo pritisnuli Miloševića. Drugi je primjer Afganistan oko kojega je bilo toliko neslaganja. Nedavno je u Washingtonu boravilo izaslanstvo koje je predvodio zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Vjačeslav Trubnjikov, a ruski su stručnjaci s američkim kolegama razgovarali o načinima borbe s terorističkom prijetnjom iz Afganistana. Što se tiče sporazuma o proturaketnoj obrani iz 1972., uprava je ne jednom tumačila da se zemlja sada sučeljava s potpuno drugačijim prijetnjama nego prije trideset godina. Mislim da smo ostvarili velik napredak uvjerivši ruske vojnike i političare da američki proturaketni program nipošto nije uperen protiv Rusije i da joj ne prijeti. Predsjednik Bush često je davao do znanja da je SAD otvoren za dijalog i da nipošto ne kani poduzimati nepromišljene i jednostrane poteze. - Mnogi su promatrači primijetili da se u zadnje vrijeme govor američkih čelnika o sporazumu o PRO-u smekšao. Zašto? Je li na stajalište uprave mogla utjecati promjena odnosa snaga u Senatu koji mora potvrditi sve vojne programe? Kao što se zna, većina demokratskih senatora ne podupire Bushov proturaketni plan. = Sasvim je normalno da u zemlji postoje razlike između stranaka, osobito ako jedna nadzire Kongres, a druga Bijelu kuću. Snaga američkog političkog sustava je u tome što te stranke u natjecanju pronalaze zajednički jezik i prava rješenja. Ne predviđam nikakve dramatične promjene u američkoj vanjskoj politici zato što su u Senatu na vlast došli demokrati. (...) - Na summitu će se svakako razgovarati i o gospodarskim pitanjima. Ovih je dana ministar financija SAD-a Paul O'Neill ponovno potvrdio da se sadašnja uprava protivi odobravanju novih zajmova MMF-a Rusiji. = Ministar samo opetuje to što smo ne jednom čuli od samih ruskih predstavnika. Naime, da Rusiji više ne trebaju takvi zajmovi. To je savršeno jasno. Zemlji trebaju strukturne reforme u industriji, na bankovnom području, da bi k vama nahrupio zapadni kapital, da bi gospodarstvo djelovalo u skladu sa zakonima, a ne pojmovima. U ovih smo zadnjih deset godina pomagali Rusiji da iskoristi iskustvo drugih zemalja koje se temelji isključivo na vladavini zakona. Ne kažemo - nema više nikakvih zajmova Rusiji. Pozivamo samu Rusiju da načini izbor kako bi bila privlačna za vanjske, kao i za vlastite ulagače. - Je li vaš posao nakon smjene uprave lakši ili teži? = Zanimljiviji je, jer sada državnom tajniku mogu izravno iznijeti svoje mišljenje o politici koju Amerika mora voditi prema Rusiji. Čini mi se da me razumije. Neću sagriješiti ako kažem da imamo sreće s državnim tajnikom, to je smiren i razuman čovjek. - Je li već odlučeno koliko će trajati prvi susret između Busha i Putina? = Dva do dva i pol sata. No moram dodati da će se ubrzo nakon toga održati još dva susreta - u Genovi na konferenciji 'osmorice' i u Šangaju gdje će zasjedati OPEC. Ove će godine predsjednici imati dosta vremena da se upoznaju."