BL-US-YU-interview-Kriminal-Sudovi-Ratovi-Ljudska prava belgija-le soir od 21.11.02. razgovor s de mellom BELGIJALE SOIR21.XI.2002.'Neki zločini ne zastarijevaju'Colette Braeckman razgovarala je s visokim povjerenikom UN-a za ljudska
prava Sergiom Vieirom de Mellom. Iz razgovora izdvajamo:" - Ovih ste dana imenovani. Koji su vaši prioriteti na području ljudskih prava?= Na međunarodnom planu ponajprije želim sačuvati stečevine međunarodnog humanitarnog prava. Postoji težnja na državnoj razini da se to pravo umanji. Moramo se oduprijeti tomu, pa i proširiti područje primjene međunarodnog prava. Tako je potpisan dodatni protokol konvencije o zlostavljanju koji propisuje način istrage; uskoro će stupiti na snagu konvencija o useljenicima. Što prije bih htio pokrenuti izradu i prihvaćanje konvencije o invalidima. Tu ima nedopustivih propusta. Povrh toga, želim poduprijeti sve ustanove koje mogu pomoći da država poštiva ljudska prava: pružiti potporu sudbenoj vlasti, policiji, kaznenom sustavu... Htio bih također da naš ured više radi na sprječavanju i rješavanju sukoba. Moramo sudjelovati u mirovnim pregovorima, paziti da se u pregovore uključe ljudska prava, da se ne govori samo o političkim i
BELGIJA
LE SOIR
21.XI.2002.
'Neki zločini ne zastarijevaju'
Colette Braeckman razgovarala je s visokim povjerenikom UN-a za
ljudska prava Sergiom Vieirom de Mellom. Iz razgovora izdvajamo:
" - Ovih ste dana imenovani. Koji su vaši prioriteti na području
ljudskih prava?
= Na međunarodnom planu ponajprije želim sačuvati stečevine
međunarodnog humanitarnog prava. Postoji težnja na državnoj razini
da se to pravo umanji. Moramo se oduprijeti tomu, pa i proširiti
područje primjene međunarodnog prava. Tako je potpisan dodatni
protokol konvencije o zlostavljanju koji propisuje način istrage;
uskoro će stupiti na snagu konvencija o useljenicima. Što prije bih
htio pokrenuti izradu i prihvaćanje konvencije o invalidima. Tu ima
nedopustivih propusta. Povrh toga, želim poduprijeti sve ustanove
koje mogu pomoći da država poštiva ljudska prava: pružiti potporu
sudbenoj vlasti, policiji, kaznenom sustavu... Htio bih također da
naš ured više radi na sprječavanju i rješavanju sukoba. Moramo
sudjelovati u mirovnim pregovorima, paziti da se u pregovore
uključe ljudska prava, da se ne govori samo o političkim i
gospodarskim pitanjima. Tako se u svezi sa Sudanom kaže da se
pregovori u Keniji tiču samouprave i raspodjele naftnih
bogatstava. To nije dovoljno. Samo prava svakog čovjeka mogu biti
jamac dugotrajnosti mirovnog procesa...
- Što mislite o nekažnjavanju zločina? U Africi mirovni sporazumi
još uvijek predviđaju oprost pod izlikom pomirbe?
= Jako je teško uspostaviti ravnotežu, svaki je slučaj poseban.
Treba pronaći ravnotežu između potrebe da se kazni zločin i potrebe
za pomirbom. Upravo sam se vratio iz Timora gdje postoje dvije
misaone struje. Jedni misle da prevelik naglasak na kažnjavanju
zločina može omesti politički, društveni i psihološki proces
nacionalne pomirbe. Drugi pak misle da pomirbe ne može biti bez
pravde, ako se žrtvama ne dade zadovoljština. Ta se ravnoteža
mijenja od jedne zemlje do druge.
Mogu reći da neki zločini ne zastarijevaju: genocid, ratni zločini,
zločini protiv čovječnosti. Kakav god bio sadržaj mirovnih
sporazuma, to načelo više vrijedi, zločin se mora kazniti.
Pogledajte Sijera Leone: prema sporazum je bio predviđen oprost, a
danas je osnovan poseban sud za zločine počinjene u toj zemlji.
Svaki politički proces koji se temelji na nekažnjavanju zločina je
krhak i to može ugroziti proces demokratizacije...
- Mislite li da će Međunarodni kazneni sud odvratiti ubojice i
možebitne zločince od zločina?
= Siguran sam u to. Dva suda, o bivšoj Jugoslaviji i o Ruandi imala
su učinak odvraćanja i sprječavanja."