AU 6. XI. APA: PUNA ZAPOSLENOST?

AUSTRIJA APA 6. XI. 2002. Konvent o reformi Eu raspravlja o pitanju socijalne Europe "U sljedećoj plenarnoj sjednici, zakazanoj u četvrtak, Konvent o reformi Europske unije raspravljat će o pitanju socijalne Europe. Ta je tema postala predmetom konzultacija tog tijela tek na inicijativu tri člana Konventa, uključujući i zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu Johannesa Voggenhubera. Cilj pokretača inicijative jest osnivanje zasebne radne skupine Socijalna Europa ali čini se da realizacija nije vjerojatna. Primjerice, glasnogovornik predsjednika Konventa Giscarda d'Estainga Nikolaus Meyer-Landrut izjavio je uoči predstojeće sjednice da 'ne želi, doduše, prejudicirati tijek plenuma' ali je upozorio na sljedeće: 'Za opće izjave na tu temu nije nam potreban poseban odbor'. Meyer-Landrut podsjetio je također da Konvent mora završiti s radom do sredine sljedeće godine: 'Od siječnja sljedeće godine više nećemo imati vremena za osnivanje novih radnih skupina i čekanje rezultata sljedeća četiri mjeseca'. No, ta se najava nije dojmila Voggenhubera: 'Uvjerljiva većina članova Konventa podupire navedene zahtjeve. To je jedan od slučajeva u kojem predsjednik neće jednostavno primiti na znanje široki konsenzus već će donijeti i autoritarnu odluku'. Giscard d'Estaing mora odlučiti želi li biti 'glasnogovornik ili cenzor', Konventa, upozorio je Voggenhuber. Kada je riječ o sadržaju, zastupnici Zelenih u Europskom parlamentu žele 'da u budućem ustavu bude zabilježeno ono što čini samu bit Europe: riječ je o demokraciji i socijalnoj odgovornosti političkog djelovanja'. Osim što želi biti prostorom slobode, sigurnosti i zakonitosti, Europa mora biti i prostorom socijalne sigurnosti, napomenuo je Voggenhuber. Zato on želi da socijalna tržišna privreda bude upisana u ustavu kao 'europski civilizacijski model'. Uz politička područja poput zajedničkog tržišta, monetarne unije odnosno pravosuđa i unutrašnjih poslova, treba razviti i zajedničku europsku politiku zapošljavanja. Uključivanje cilja pune zaposlenosti među ustavna načela omogućit će intervencije Europskog suda. U slučaju poopćavanja socijalne politike EU će dobiti 'izravan nalog za djelovanje', smatra Voggenhuber: 'Učinkovita, demokratska i socijalna unija neće biti moguća ako se nacionalne vlade ne odreknu dijela svojih ovlasti'. Konvent je započeo s radom početkom 2002. g. i broji ukupno 105 članova koji se u okviru deset radnih skupina i na redovitim plenarnim sjednicama savjetuju o budućem ustrojstvu Europske unije. Dosada je konsenzus postignut, između ostalog, o tome da EU mora dobiti status zasebne pravne osobe, da temeljni sporazumi moraju biti stopljeni u zajednički tekst i da Povelja o temeljnim pravima mora biti uključena u budući Ustav. Velike razlike javljaju se, između ostalog, u pitanjima gospodarske politike i budućeg institucionalnog uređenja. Prošlog tjedna Giscard d'Estaing izložio je plenumu nacrt ustavne konstrukcije. Iako je taj dokument kao osnova za rad uglavnom naišao na odobravanje, javile su se i brojne kritički intonirane primjerdbe. Primjerice, prijedlog Giscarda d'Estainga predviđa mogućnost formiranja 'kongresa naroda' i predsjednika EU s višegodišnjim mandatom. Navedene dvije zamisli nailaze djelomice i na žestok otpor. Usprkos tome, Giscard d'Estaing ustraje na svom stavu da aktualno polugodišnje rotiranje na dužnosti predsjedatelja Vijeća EU djeluje 'destabilizirajuće' i da mora biti zamijenjeno drugačijim sustavom. Uz raspravu o socijalnoj Euorpi, članovi Konventa imat će na predstojećem zasjedanju priliku i da nastave s iznošenjem stavova o Giscardovom nacrtu. Nadalje, raspravljat će i o nastavku rada skupina za upravnu politiku, pojednostavljenje te slobodu, sigurnost i pravni poredak. Nijedna od navedene tri skupine nije još podnijela konačno izvješće. U međuvremenu je radna skupina za upravnu politiku - koja se bavi gospodarskim ustrojstvom i oblikovanjem EU - nakon posebno žestokih rasprava sa zakašnjenjem izradila nacrt izvješća", napominje novinar na kraju priloga.