AU 28. X. APA: D'ESTAINGOVA EUROPSKA KONSTITUCIJA

AUSTRIJA APA 28. X. 2002. Giscard d'Estaing predstavlja Konventu EU nacrt prvog europskog ustava "Predsjednik Konventa o reformi Europske unije Valery Giscard d'Estaing predstavit će tom tijelu u ponedjeljak prvi nacrt za konstrukciju ustava EU. Istodobno će na dvodnevnoj plenarnoj sjednici Konventa biti prikazani i rezultati radnih skupina 'Nacionalni parlamenti', 'Povelja o temeljnim pravima', 'Upravna politika' i 'Dodatne nadležnosti'. Do sredine sljedeće godine Konvent bi trebao izraditi ustav proširene i obnovljene EU. U četvrtak navečer Giscard d'Estaing je na početku izvanrednog sastanka na vrhu EU u Bruxellesu na temu proširenja izvijestio šefove država i vlada u ime Konventa o svojim zamislima. Nakon toga otklonio je pred novinarima i posljednji trag sumnje u svoju namjeru da stvaranjem institucije predsjednika EU s višegodišnjim mandatom iz temelja promijeni dosadašnju institucionalnu strukturu EU. Predsjedateljstvo EU, koje rotira svakih 'šest mjeseci, djeluje 'destabilizirajuće' i mora zato biti ukinuto, ustvrdio je nekadašnji francuski predsjednik. Suprotno njegovoj izjavi da je to mišljenje naišlo na 'široki konsenzus' kod šefova država i vlada članica EU, završni zaključci bruxelleskog summita ne sadrže naznake koje bi upućivale na takav zaključak. Naprotiv, sudionici summita konstatirali su da će do kraja 2006. g. biti zadržan dosadašnji sustav te da će odluka o slijedu predsjedanja Vijećem EU u razdoblju nakon 2007. g. biti donesena najkasnije godinu dana nakon proširenja. I povjerenik EU za regionalna pitanja Michael Barnier suprotstavio se svom sunarodnjaku Giscardu d'Estaingu, izjavivši u interviewu objavljenom u ponedjeljak sljedeće: 'Čini mi se da zamisao o utemeljenju takve funkcije stalnog predsjedatelja Europskog vijeća krije u sebi rizik konkurencije i suparništva (s predsjednikom Povjerenstva EU) a to je posljednja stvar koja Europi treba'. Povjerenstvo EU opetovano se izjašnjavalo protiv planova o utemeljenju institucije predsjednika EU, koje su forsirale u prvom redu Francuska, Velika Britanija i Španjolska. Naime, Povjerenstvo strahuje da bi taj potez oslabio njegovu poziciju. Spomenutu zamisao odbijaju i neke male članice EU, strahujući također da bi odbacivanje načela rotirajućeg predsjedateljstva smanjilo njihov utjecaj u EU. Zamisli Giscarda d'Estaigna sporne su i u samom Konventu. No, prošlog je tjedna predsjednik Konventa podigao prašinu i izazvao otpor i svojom javnom inicijativom da ustav EU ubuduće obuhvati i pravo na istupanje članica iz unije. Dok su pojedini političari ocijenili da taj prijedlog podrazumijeva popuštanje populističkim antieuropskim raspoloženjima, drugi su zaključili da je takvu odredbu odavno trebalo usvojiti. Zasada pitanje istupanja iz EU nije jednoznačno riješeno. Proteklih su dana nezadovoljstvo pojedinih članova Konventa izazvale i informacije da Giscard d'Estaing - prelazeći okvire svog mandata - namjerava u svoj plan ustava uključiti već i sadržajne odredbe. Po tumačenju bivšeg francuskog predsjednika, moguće je bez ikakvih promjena preuzeti 205 od 414 članaka dosadašnjih sporazuma o EU, koji se ponajprije odnose na zajedničko tržište i monetarnu uniju. Njih 136 treba tek malo promijeniti a 73 treba sročiti iznova, smatra d'Estaing. Nakon dosadašnjih savjetovanja Konventa koji je počeo s radom prije godinu dana a broji 105 članova, nazire se konsenzus oko određenih područja. Primjerice, Povelja EU o temeljnim pravima trebala bi biti preuzeta u ustav i steći vrijednost zakona a EU bi trebala dobiti vlastitu pravnu osobu koja će raspustiti dosadašnju 'arhitekturu potpornja', pojednostaviti proceduru u EU i ojačati suodlučivanje na nacionalnoj i regionalnoj razini (supsidijarnost). Snažnu potporu dobio je zahtjev upućen predsjedništvu Konventa o pokretanju rasprave o socijalnoj dimenziji i o njezinom uključenju u konačni nacrt ustava EU, koji će Konvent usvojiti. Ta će tema ponovno doći na dnevni red ovog tjedna - i to u kontekstu rasprave o rezultatima radne skupine okupljene pod naslovom 'Upravna politika', koja se bavi gospodarstvom i politikom", napominje novinar na kraju priloga.