FRANC-LIBERATION 30.10.02. MALE SE ZEMLJE PROTIVE D'ESTAINGOVOJ EUROPI

FRANCUSKA LIBERATION 30.X.2002. Male se zemlje srde na Valeryja Giscarda d'Estainga "Hoće li europski Konvent doživjeti neuspjeh zbog straha malih zemalja da će ih velike progutati? Nacrt sporazuma o izradi europskog Ustava koji je u ponedjeljak izložio Valery Giscard d'Estaing, predsjednik te instance sa sto pet članova zadužene za reformu europske vlade, izazvao je jučer pravu pobunu izaslanika država s manjim brojem stanovnika. One drže da Giscard daje preveliku prednost državama, što jača odnošaje premoći na štetu zajedničkih ustanova koje se smatraju zaštitnicama zajedničkih probitaka, dakle i probitaka malih zemalja. Susret na vrhu u Nici, u prosincu 2000., već je morao odustati od ambiciozne reforme zbog borbe za vlast u proširenoj Europi. Valery Giscard d'Estaing naslutio je u čemu je problem: 'To nije raspra o borbi za vlast u Europskoj uniji', upozorio je na jednoj konferenciji za tisak. 'Mi raspravljamo o tomu kako će EU najuspješnije ostvariti svoje zadaće'. No to ne priječi da se iznesu sitne nacionalne brige. Ben Fayot, izaslanik luksemburškog parlamenta, prorekao je 'kosturu' Ustava sudbinu 'mučeničkog dokumenta'. Tako je jedna od novosti koje predlaže Giscard, osnutak Kongresa europskih naroda, doslovno dočekan na nož. Zamisao je da se izaslanici državnih parlamenata i Europskog parlamenta redovito okupljaju kako bi, primjerice, odobrili program rada Povjerenstva, izabrali predsjednika Europskog vijeća, potvrdili buduće ugovore ili pak uveli europski porez. Na taj način VGE želi istodobno uključiti državne parlamente u europski proces i ukloniti zapreku koju često postavljaju promjeni pravila europske igre. No male se zemlje plaše da će Kongres oslabiti Europski parlament i Povjerenstvo, dva 'federalna' tijela. Napose, predstavnici belgijske, portugalske, nizozemske i finske vlade uporno su odbijali osnutak 'nove ustanove' čija 'korist' nije dokazana. Samo su Francuzi pohitali u pomoć Giscardovu Kongresu. Joschka Fischer, njemački predstavnik ponudio je nagodbu: Kongres treba poboljšati 'demokratski nadzor' EU-a koji čini propuste u svezi s Ministarskim vijećem i s Europskim vijećem. Zato predlaže da Kongres bira predsjednika Europskog vijeća šefova država i vlada. Kritiku je doživjela i druga Giscardova zamisao o svršetku polugodišnjeg predsjedanja Unijom i imenovanju predsjednika Europskog vijeća na više godina. Male se zemlje plaše da će izgubiti jednu od rijetkih mogućnosti da utječu na europski kalendar i da će velike zemlje tu dužnost sačuvati za sebe. U petak, u prigodi summita u Bruxellesu, VGE je u svezi s tim doživio prilično grub ukor šefova vlada malih zemalja koje žele sačuvati postojeći sustav. Danska, Švedska i tri zemlje Beneluxa spremne su prihvatiti 'skupno predsjedateljstvo' kako bi se osigurao bolji kontinuitet rada. Treba imati Giscardov voluntarizam da bi nas reakcije članova Konventa mogle 'jako osokoliti': 'Plan puta treba poštovati, premda ima puno problema'. Izaziva li Kongres sumnje? 'Dočekan je kao što se i inače dočekuju nove zamisli: postavlja pitanja i izaziva strah'. Uvjeren je da će se na koncu prihvatiti zamisao o osnutku te ustanove 'bez zakonodavnih ovlasti', budući da 'u život EU-a' treba uključiti i nacionalne parlamente, a ne samo vlade. Isto vrijedi za stalno predsjedništvo Europskog vijeća: 'Europski parlament i Povjerenstvo imaju stalno predsjedništvo. Zašto ga ne bi imalo i Vijeće? Postoji velik konsenzus oko ukidanja rotirajućeg predsjedateljstva'", iz Bruxellesa izvješćuje Jean Quatremer.