NJ 3. IX. TAZ: PROCEDURA IZBORA DUŽNOSNIKA MKS-A IZRAZITO JE POLITIČKO PITANJE

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 3. IX. 2002. Koliko će pravedan biti MKS? "U newyorškoj središnjici UN danas počinje prva konferencija zasada 78 država-članica Međunarodnog kaznenog suda. Članice su one države koje su ne samo potpisale već i ratificirale Statut MKS- a, pravno aktiviran 1. srpnja ove godine. Na dnevnom redu konferencije nalaze se odluke o proceduri izbora sutkinja i sudaca te glavnih tužiteljica i tužitelja kao i proračun MKS-a. Konferenciju zasjenjuju uporna nastojanja Sjedinjenih Država da posredstvom bilateralnih sporazuma s više od 150 država izbore zaštitu za američke građanke i građane u vidu imuniteta pred spomenutim sudom. Najveća potreba za raspravom javit će se u New Yorku u pitanju procedure izbora 18 sutkinja i sudaca, koja će biti provedena još ove godine na novoj konferenciji. Posrijedi je tek prividno nezanimljiva a zapravo izrazito politička tema. 'Sudačko tijelo, čijih će 18 članica i članova nakon izbora biti slikom i imenom predstavljeno svijetu preko Interneta i ostalih medija, funkcionirat će kao vizit-karta te nove institucije', izjavio je za list voditelj izaslanstva jedne članice MKS-a uoči newyorške konferencije. 'Zamislite da se nakon aktiviranja web-stranice MKS- a suočite s 18 bjeloputih muškaraca iz zapadne Europe u dobi iznad 75 godina', dodaje on. Bar na teoretskoj razini taj je nepriličan scenarij zaista moguć. Naime, Statut MKS-a, usvojen 1998. g. u Rimu, navodi tek dva formalno obvezujuća kriterija za izbor: 18 sutkinja/sudaca mora uključiti 'najmanje devet stručnjaka za kazneno pravo' i 'najmanje pet stručnjaka za međunarodno pravo'. Samo jedna obvezujuća odredba Rimskog statuta poziva članice da pri izboru 18 sutkinja/sudaca 'vode računa i o nužnoj zastupljenosti bitnih pravnih sustava država svijeta' te o 'ravnomjernoj zastupljenosti' svih svjetskih regija i o 'poštenoj raspodjeli' 18 položaja između dva spola. Jedna obvezujuća odredba upućuje članice da vode računa i o 'specifičnim pravnim iskustvima' kandidatkinja/kandidata, 'uključujući i iskustva vezana za nasilje nad ženama i djecom'. Budući da sam Statut MKS-a više nije moguće mijenjati, Švicarska i ostale države predložile su sudionicima newyorške konferencije da usvoje odluku o minimalnim pretpostavkama za valjanost biračkih listića. Po tom bi prijedlogu, primjerice, birački listić određene zemlje bio valjan samo ako je zaokruženo najmanje šest kandidatkinja i minimalan broj kandidata iz svake svjetske regije. Niz država - uključujući i utjecajne članice EU Francusku i Veliku Britaniju - načelno odbijaju takve odredbe. Skupina afričkih država među članicama MKS-a nije, doduše, naročito zainteresirana za poštenu raspodjelu sudačkih položaja među ženama i muškarcima ali želi još radikalnije odredbe o raspodjeli vezanoj za regije. Po njihovoj bi predodžbi svakoj regionalnoj skupini trebao biti zajamčen unaprijed određen broj sudačkih mjesta - kao što je uobičajeno u mnogim tijelima UN. Prihvaćanje prijedloga koji nadilaze okvire odredbi Statuta MKS-a uvjetovano je na newyorškoj konferenciji konsenzusom svih 78 članica. Već je na posljednjoj pripremnoj konferenciji, održanoj u srpnju ove godine, većina sudionika odbila pokušaj Švicarske da se utvrde kriteriji za proceduru izbora glavnog tužitelja radi sprečavanja inače uobičajenih tajnih dogovora i manjkave transparentnosti pri dodjeli međunarodnih dužnosti. U New Yorku će vjerojatno konsenzusom biti usvojen prvi proračun MKS-a, koji će za razdoblje od 1. rujna ove do 31. prosinca 2003. godine iznositi oko 30 milijuna eura. Financirat će ga članice a njihov će udio biti u postocima određen ovisno o njihovoj veličini i gospodarskoj snazi. U New Yorku se do posljednjeg trenutka nagađalo hoće li u radu konferencije sudjelovati i Sjedinjene Države. Kao izvorni potpisnik Statuta MKS-a (Bushov je kabinet u međuvremenu povukao taj potpis), Washington bi formalno imao pravo poslati promatrače. No, čak i ako to ne učine, Sjedinjene će Države biti prisutne kao prijeteća sjena. Mnoge od 78 država-sudionica konferencije izložene su snažnom pritisku Washingtona da odobre bilateralne sporazume o zaštiti američkih građana kroz imunitet pred MKS-om. Nakon što EU na zasjedanju ministara vanjskih poslova, održanom ovog vikenda, nije usvojila odluku o nedvosmislenom odbijanju tog nauma, koju su mnoge zemlje priželjkivale, pritisak Washingtona vjerojatno će dodatno ojačati. Ta tema nije, doduše, službeno uvrštena u dnevni red ali će Švicarska, Kanada i Novi Zeland zatražiti izvanrednu raspravu o bilateralnim sporazumima kojima teže Sjedinjene Države. U dogovoru sa SAD, Velika Britanija nastojat će to spriječiti pod svaku cijenu te je zato 'hitno zatražila' od jordanskog predsjedatelja konferencijom da 'striktno spriječi' istupe i rasprave o potezu Sjedinjenih Država", prenosi na kraju izvješća Andreas Zumach.