AT-E-US-sud-Organizacije/savezi-Diplomacija-Sudovi au 31. VIII. DS: hoće li eu poduprijeti sjedinjene države protiv mks-a AUSTRIJADER STANDARD31. VIII./1. IX. 2002.Slabi imunitet EU"Čini se da se kandidati za pristup EU, koji bi
željeli ući i u članstvo NATO-a, trenutno nalaze u neugodnom škripcu: s jedne strane SAD inzistiraju da i te države osiguraju američkim vojnicima imunitet u odnosu na izručenje Međunarodnom kaznenom sudu; s druge ih pak strane za rukav povlače članice EU, koje su dosada decidirano i zajedničkim snagama kao glavni zagovornik ulijevale novom sudu UN političku snagu.Gledano iz perspektive vlada na potezu od Tallinnina do Ljubljane, stanje na prvi pogled izgleda vrlo složeno: ne popuste li SAD, ugrozit će poziv na pristup NATO-u, koji se nadaju primiti na sastanku na vrhu, zakazanom u studenom u Pragu. Popuste li pak Sjedinjenim Državama, mogle bi ostaviti loš dojam na članice EU, koje će na vlastitom sastanku na vrhu, zakazanom u prosincu u Kopenhagenu, odlučivati o proširenju europske zajednice. Dosada se samo rumunjska vlada - zanemarimo li neeuropske države poput Izraela i istočnog Timora - odlučila za Sjedinjene Države. Bukurešt je to možda učinio između ostalog i zato što će ionako moći
AUSTRIJA
DER STANDARD
31. VIII./1. IX. 2002.
Slabi imunitet EU
"Čini se da se kandidati za pristup EU, koji bi željeli ući i u
članstvo NATO-a, trenutno nalaze u neugodnom škripcu: s jedne
strane SAD inzistiraju da i te države osiguraju američkim vojnicima
imunitet u odnosu na izručenje Međunarodnom kaznenom sudu; s druge
ih pak strane za rukav povlače članice EU, koje su dosada decidirano
i zajedničkim snagama kao glavni zagovornik ulijevale novom sudu UN
političku snagu.
Gledano iz perspektive vlada na potezu od Tallinnina do Ljubljane,
stanje na prvi pogled izgleda vrlo složeno: ne popuste li SAD,
ugrozit će poziv na pristup NATO-u, koji se nadaju primiti na
sastanku na vrhu, zakazanom u studenom u Pragu. Popuste li pak
Sjedinjenim Državama, mogle bi ostaviti loš dojam na članice EU,
koje će na vlastitom sastanku na vrhu, zakazanom u prosincu u
Kopenhagenu, odlučivati o proširenju europske zajednice. Dosada se
samo rumunjska vlada - zanemarimo li neeuropske države poput
Izraela i istočnog Timora - odlučila za Sjedinjene Države. Bukurešt
je to možda učinio između ostalog i zato što će ionako moći
pristupiti EU tek u drugom krugu proširenja koji počinje 2007. g.
Pomnije razmatranje ne otkriva nikakav razlog za uznemirenost u
glavnim gradovima srednje i istočne Europe. Naime, na primjeru MKS-
a mogu dobro proučiti uobičajene slabosti takozvanih zajedničkih
točaka u vanjskoj politici EU: članice europske zajednice nisu
složne kada je u pitanju odnos prema američkoj zabludi o imunitetu.
Popustljivost prema SAD signaliziraju ponajprije najbliži
saveznik Washingtona London i talijanski premijer Silvio
Berlusconi, koji se ulaguje Amerikancima.
Već u petak danski je ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller na
rubu sastanka ministara vanjskih poslova članica EU u Helsingoeru
izvukao odgovarajući zaključak iz nesuglasica oko politike prema
međunarodnom pravu, primijetivši da ne postoji veza između stava
određene zemlje prema MKS-u i budućeg članstva u EU.
Na kraju će članice EU u potrazi za zajedničkom formulom manje
ojačati poziciju MKS-a a više onu washingtonskih unilateralista.
Naime, čini se da EU kao cjelina ubuduće neće snažno kao dosada
podupirati sudske nadležnosti MKS-a. Naprotiv, EU će vjerojatno
pasti žrtvom slabog imuniteta. U Helsingoeru je u krugovima
ministara vanjskih poslova već počela kružiti moguća formulacija a
ona glasi: treba razmotriti svaki pojedini sporazum o imunitetu i
potom ispitati je li u skladu sa statutom MKS-a.
To je slaba utjeha za Europljane koji u većini slučajeva pobjeđuju
Washington bar u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)- a tako
je bilo i ovog petka. No, i odluke WTO-a temelje se isključivo na
djelovanju međunarodnih zakona. Oni pak mogu zaživjeti ako što veći
broj država ustraje na tome", upozorava na kraju komentara Joerg
Wojahn.