NJ 2. IX. TAZ: MESIĆ I BUGARI ODLUČNO PROTIV WASHINGTONA?

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 2. IX. 2002. Balansiranje između Washingtona i Bruxellesa "Političke vijesti iz Rima uglavnom ne donose ništa dobro. Primjerice, povijesno opterećeni odnosi Italije i Slovenije odavno su narušeni. No, od ovog vikenda iz Rima prvi puta stižu signali koji privlače pozornost Slovenaca. Na sastanku ministara vanjskih poslova članica EU talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je da se spor europske zajednice i SAD oko uloge novog Međunarodnog kaznenog suda ne smije prelamati preko leđa kandidata za pristup EU i NATO-u. Zato Europljani moraju izići u susret Sjedinjenim Državama, izjavio je Berlusconi. Što je potaknulo upravo desnog populista Berlusconija da preuzme ulogu novog posrednika između Bruxellesa, Washingtona i zemalja istočnog dijela srednje Europe? Vuku li u pozadini te inicijative konce Amerikanci kako bi razbili frontu članica EU u temama rata protiv Iraka i MKS-a? Činjenica je da je američki kabinet početkom kolovoza salijetao sve vlade na potezu od Baltika do Balkana da sa SAD sklope bilateralne sporazume koji bi spriječili izručenje američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Sadržaj 'diplomatskog upita' bio je sljedeći: kada bi Sjedinjene Države morale strahovati od mogućnosti podizanja politički motiviranih optužnica protiv američkih vojnika, ne bi više mogle nastaviti svoj angažman u Europi - bila je to jasna opomena SAD-a da će povući svoje postrojbe s Balkana i blokirati proširenje NATO-a na istok. Nakon te prijetnje većina država istočnog dijela srednje Europe našla se po vlastitoj ocjeni u ozbiljnom sigurnosnom procjepu budući da američki vojnici osiguravaju mir u okviru UN-ovih mirovnih misija u Bosni, na Kosovu i u Makedoniji a brinu za red i mir i u Albaniji. U Bugarskoj i Rumunjskoj borave veće 'skupine stručnjaka' u okviru oružanih snaga kako bi logistički i tehnički maksimalno osuvremenile vojne postrojbe tih zemalja. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj američki vojni dužnosnici službeno nastupaju u ulozi savjetnika vojnog vodstva. U baltičkim državama događa se ista stvar - samo manje transparentno kako se ne bi izazvalo osjetljive Ruse. Poljaci, Česi i Mađari, prve novopridošlice u članstvu NATO-a nakon završetka Hladnog rata, bili su suzdržani. Ni mediji ni političari nisu komentirali odnos između SAD i Europljana. Namjeravaju pričekati i vidjeti kakav će kompromis biti rezultat aktualnih napora EU. Rumunji koji su već u vrijeme Varšavskog pakta nastupali u ulozi vanjskopolitičkih čudaka, jedini su potpisali željeni sporazum koji štiti američke vojnike na rumunjskom teritoriju od kaznenoga progona MKS-a. Time je upućen signal za dobre odnose s 'vrlo važnom članicom NATO-a', izjavila je rumunjska vlada. Kritika Bruxellesa nije uznemirila političare u Bukureštu jer znaju da ionako neće biti uključeni u prvi krug širenja EU na istok. Ne budu li ponizno stali na stranu Amerike, bitno će oslabiti i njihovi izgledi za članstvo u NATO-u. Bugarska je na američko salijetanje reagirala balkanskim prkosom. Iako se ta siromašna zemlja suočava s istom dvojbom kao i Rumunjska, bugarska vlada uzdaje se u Bruxelles. 'Mi smo europska zemlja i to ćemo i dokazati Europskoj uniji', izjavio je bugarski ministar vanjskih poslova Petko Draganov. Vrhovni ustavni sud trebao bi ispitati je li izdvojena inicijativa SAD-a uopće u skladu sa statutima Međunarodnog kaznenog suda, dodao je Draganov. Slične je korake inicirao i hrvatski predsjednik Stipe Mesić, ne susprežući kritiku na račun izdvojene američke inicijative. Hrvatski je predsjednik za američke medije izjavio sljedeće: 'Dvostruka mjerila potkopavaju svaki pravosudni sustav'. Ako sve zemlje moraju izručiti moguće ratne zločince sudu, 'tada to, molim lijepo, mora učiniti i Amerika', kazao je predsjednik Mesić. Reakcija susjedne Slovenije bila je obilježena južnjačkim pragmatizmom. Budući da je Slovenija kandidat za pristup EU i NATO- u te da je istodobno i suosnivač UN-ova suda, treba iscrpno analizirati sve implikacije tog 'složenog pitanja', izjavila je slovenska vlada, izbjegavajući izravan odgovor. Prije no što bude donesena odluka, Slovenija po riječima Ljubljane namjerava 'iscrpiti sve diplomatske mogućnosti' - kod Europljana, Amerikanaca i neposrednih susjeda poput Italije", prenosi na kraju izvješća Roland Hofwiler.