FRANCUSKA-LE FIGARO 2.9. TKO ĆE OD EUROPLJANA UZ SAD-E

FRANCUSKA LE FIGARO 2.IX.2002. Irak: petnaestorica pružaju ruku Sjedinjenim Državama "Naspram američke nepopustljivosti, Europa se ističe sklonošću nagodbi. U vezi s Irakom, kao i s Međunarodnim kaznenim sudom (MKS), petnaestorica su ovog vikenda pružila ruku Bushovoj upravi, nadajući se da će se ova odreći unilateralizma koji šteti njezinim saveznicima. Uvjereni da će Bijela kuća na koncu djelovati protiv režima Sadama Huseina i svjesni 'vrlo žestoke unutarnje raspre' koja ju dijeli, europski ministri vanjskih poslova, okupljeni na 'neslužbenom' skupu u Helsingoru, na sjeveru Kopenhagena, počeli su manevar koji bi uglavnom trebao umanjiti štetu: Washington treba vratiti u okrilje UN-a, mameći ga mogućim ozakonjenjem primjene sile. 'Irak mora odmah dopustiti povratak UN-ovih inspektora, istaknuo je Per Stig Moeller, šef danske diplomacije čija zemlja u ovom polugodištu predsjeda Europskom unijom. Jako je važno znati je li tamo oružje za masovno uništavanje ili nije. Treba ići UN-ovim putom: potičemo Amerikance da nastave temeljite pregovore'. Riječ 'ultimatum' u javnosti je izgovorena tiho, ali je bila u središtu strategije o kojoj su raspravljala petnaestorica. Britanci, zagovarači te zamisli, nisu je u ovom času htjeli nametati, premda im se čini da 'ta mogućnost treba biti otvorena', kaže jedan diplomat. Naprotiv, njemački ministar Joschka Fischer usprotivio se samom načelu, držeći da je 'pogubno' utvrđivati nadnevke, jer će se tada morati djelovati. On ne želi rat koji bi mogao ići na ruku Iranu, a područje bi gurnuo 'u metež'. No čini se da je Njemačka osamljena o tom pitanju. Većina Europljana daje prednost diplomatskom realizmu, a ne geostrateškim analizama. Zalažući se za srednje rješenje, Francuska bi svojim 'legalizmom' mogla najaviti nagodbu. 'U ovoj fazi nije se postavljalo pitanje ultimatuma, rekao je u subotu Dominique de Villepin. Vijeće sigurnosti (UN-a) treba proučiti sve mogućnosti, pa i vojnu'. Tražeći novu rezoluciju, petnaestorica ne žele odlučivati o njezinu sadržaju. 'Bit ćemo s UN-om do kraja', obećava visoki europski dužnosnik. Znak je jasan: učini li Bijela kuća korak prema UN-u, mogla bi tu naći sugovornika koji će ju spremno saslušati. Petnaestorica su pomirljiv ton prihvatila i u svezi s drugim pitanjem: Međunarodnim kaznenim sudom, 'europskom tvorevinom' koja je rođena u srpnju. Nezadovoljni izuzimanjem od tog suda, Amerikanci su počeli zaključivati bilateralne sporazume sa svim zemljama potpisnicama, kako bi svoje političke i vojne dužnosnike zaštitili od tog suda. Povrh pritiska na kandidate za NATO koji su Rumunjsku već potaknuli da potpiše takav sporazum, isto su izuzeće zatražili od svih država članica EU-a. Ta bi ofenziva mogla ugroziti europsko jedinstvo o vrlo simboličnoj temi. London i Rim su otvoreno govorili o 'spremnosti' da ispune američki zahtjev. Nakon pregovaranja ovog vikenda, dvije su prijestolnice odlučile da će odgoditi odluku dok se ne utvrdi 'zajedničko stajalište' koje se očekuje 30.IX. Od 4.IX. do tog nadnevka, u Bruxellesu će se sastajati odbor pravnih stručnjaka kako bi utvrdio odgovaraju li bilateralni sporazumi sporazumu o osnutku suda. 'Optimist sam kada je riječ o izgledima da se nađe rješenje', istaknuo je g. Moeller. Jako je važno osigurati dobar početak MKS- a', koji će u Den Haagu početi s radom početkom sljedeće godine. 'Svi smo privrženi načelima na kojima se temelji Međunarodni kazneni sud i odlučni u nakani da ne činimo ništa što bi mu moglo potkresati krila, dodao je Dominique de Villepin. Ipak, razumijemo zabrinutost SAD-a i u konstruktivnom ćemo duhu raditi na traženju pragmatičnih rješenja'. Jedna je tvrdnja iznenadila Europljane: 'Neki američki čelnici strahuju za sebe i to su mi rekli', kaže u povjerenju visoki izvor. Plaše se da će ih sud progoniti zbog prijepornih političkih i vojnih odluka. Primjerice, zbog jednostranog djelovanja protiv Iraka", izvješćuje Philippe Gelie.