ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Hrvatska sveučilišta trebaju pronaći svoj način kako se uključiti u europski prostor visokoga obrazovanja tako da budu upućena i svjesna svega što se na tom području događa u Europi, ali i brinući se o
svojim posebnostima te tradiciji, smatra rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Hrvatska sveučilišta trebaju pronaći
svoj način kako se uključiti u europski prostor visokoga
obrazovanja tako da budu upućena i svjesna svega što se na tom
području događa u Europi, ali i brinući se o svojim posebnostima te
tradiciji, smatra rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna
Mencer.#L#
Rektorica Mencer sudjelovala je na danas završenome dvodnevnom
skupu o zakonskoj regulativi koja se odnosi na znanost i visoko
obrazovanje u zemljama srednje i jugoistočne Europe.
Skup je organizirao Klub hrvatskih humboldtovaca (KHH) uz potporu
njemačke Zaklade Alexandera von Humboldta (Alexander von Humboldt
Stiftung).
Na Pravnome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta okupili su se
humboldtovci - korisnici ugledne stipendije njemačke Zaklade
Alexandera von Humboldta, i njihovi gosti iz Italije, Slovenije,
Austrije, Mađarske, Češke i Hrvatske kako bi razmijenili iskustva i
poteškoće s kojima se susreću u svojim zemljama kada je riječ o
promjeni zakonske regulative u znanosti i visokome obrazovanju.
Naime, europske zemlje - potpisnice Bolonjske deklaracije, među
kojima je od prošle godine i Hrvatska, obvezale su se da će do 2010.
prilagoditi svoju zakonsku regulativu kako bi se do tada doista
uspostavio europski prostor visokoga obrazovanja.
I dok su neki problemi identični ili slični u svim zemljama, u
raspravi su istaknute i neke posebnosti.
Rektorica zagrebačkoga Sveučilišta podsjetila je da je "najvruća"
tema u Hrvatskoj nova zakonska regulativa te prijepori o tome
između akademske zajednice i predlagača - Ministarstva znanosti i
tehnologije.
Direktor Znanstvenoistraživačkoga centra Slovenske akademije
znanosti i umjetnosti Oto Luthar rekao je pak da su glavni problemi
u Sloveniji vezani za europski sustav prijenosa bodova (ECTS) koji
se sada primjenjuje samo u Kopru, a od sljedeće akademske godine
trebao bi se uvesti na svim slovenskim sveučilištima. Po riječima
doktora Luthara, slovenska akademska zajednica zbog toga je vrlo
zabrinuta, a razlog tomu je, smatra, jer nije dobro obaviještena
što ECTS zapravo znači.
Bolonjskim procesom želi se postići pokretljivost studenata i
profesora. Govoreći o talijanskim iskustvima, profesor Giunnio
Luzzato (Sveučilište u Genovi) rekao je da je posljednjih šest
godina u Italiji vidljivo tzv. horizontalno povezivanje profesora,
to jest njihovo udruživanje na razini sveučilišta, za razliku od
prijašnjega - vertikalnoga povezivanja na načelu struke.
S tim u vezi, profesorica Diana-Urania Galetta (Sveučilište u
Milanu) dodala je da se u Italiji sada može uočiti da profesori
nastavljaju graditi svoju znanstvenu i nastavnu karijeru u sredini
iz koje su krenuli.
Predsjednik KHH Mladen Pavičić zadovoljan je što je skup opravdao
svoju svrhu, što su u osobnome kontaktu članovi akademske zajednice
izravno razmijenili stajališta i iskustva o tako važnim pitanjima
kao što je promjena zakonske regulative u znanosti i visokome
obrazovanju.
Pavičić je ipak istaknuo kako bi bio još zadovoljniji da su se
pozivu na razgovor odazvali i predstavnici Ministarstva znanosti i
tehnologije jer bi tada, dodao je, u raspravi bila uključena i
"druga strana" - predlagač zakonskih rješenja.
(Hina) ip mc