ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Akademik Nenad Trinajstić u knjizi "100 hrvatskih kemičara" daje odgovor na pitanje kako se oblikovala kemijska sredina u Hrvatskoj, istaknula je recenzentica Snježana Paušek-Baždar na današnjoj promociji
knjige u prostorijama nakladnika - Školske knjige u Zagrebu.
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Akademik Nenad Trinajstić u knjizi
"100 hrvatskih kemičara" daje odgovor na pitanje kako se oblikovala
kemijska sredina u Hrvatskoj, istaknula je recenzentica Snježana
Paušek-Baždar na današnjoj promociji knjige u prostorijama
nakladnika - Školske knjige u Zagrebu.#L#
Kemija je jedina znanost u Hrvatskoj koja je "dala" dva Nobelovca -
Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga, podsjetila je Paušek-
Baždar, rekavši da će Trinajstićeva jasno, sažeto i ujednačeno
pisana knjiga biti čitljiva ne samo stručnjacima već i široj
čitateljskoj publici.
Po riječima recenzentice Sonje Nikolić, akademik Trinajstić
napisao je prvo djelo na hrvatskome jeziku koje sadrži poznate
podatke o hrvatskim kemičarkama i kemičarima, ali i one manje znane
koje na stranicama knjige možemo prvi put pročitati,
Dodala je da je 1876. - godina kada je utemeljen prvi Kemijski zavod
pri Sveučilištu u Zagrebu početna vremenska točka od koje autor
"kreće" u predstavljanju svojih istaknutih kolega koje pak
završava predstavljanjem kemičara rođenih prije 1960.
Predsjednica Hrvatskoga kemijskog društva Mirjana Eckert-Maksić
smatra da će knjiga, za koju kaže da je na "svjetlo dana stigla nakon
dugih muka", sigurno oteti od zaborava pionire hrvatske kemije.
Jer, kako je istaknula, osim kratkih profila i životopisa stotinu
hrvatskih kemičarka i kemičara, djelo je i svojevrstan hommage
svemu što su učinili za kemijsku struku, ali i za kulturu hrvatskoga
naroda u cjelini.
Više od 50 kemičara o kojima piše akademik Trinajstić završilo je
zagrebački Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije,
napomenuo je predsjednik Hrvatskoga društva kemijskih inženjera i
tehnologa Antun Glasnović. Među njima je i profesor Vladimir
Njegovan koji je kao prvi profesor i dekan Kemijsko-inženjerskoga
odjela na Kraljevskoj tehničkoj školi u Zagrebu stvarni
utemeljitelj studija kemije, kemijskoga inženjerstva i kemijske
tehnologije.
Svrha knjige, kako je ustvrdio autor, nije bio izdvojiti stotinu
najboljih hrvatskih kemičara već stotinu onih koji su utjecali na
razvoj kemije u Hrvatskoj. U tom smislu, rekao je Trinajstić,
knjiga je i mala povijest kemije u zadnjih 125 godina u Hrvatskoj.
Podsjetivši da je dugo vremena, još od 1976., amaterski prikupljao
podatke o hrvatskim kemičarima, akademik Trinajstić objasnio je da
je knjigu strukturirao po načelu piramide u vrhu koje su hrvatski
Nobelovci Ružička i Prelog. Osim njih, kako je rekao, predstavio je
i kemičare - članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prve
hrvatske doktore kemijskih znanosti, urednike kemijskih časopisa,
najproduktivnije i najcitiranije hrvatske kemičare te nekoliko
znanstvenika hrvatskoga podrijetla koji su znanstvene karijere
ostavrili u SAD-u.
Trinajstić je napomenuo da knjiga sadrži podatke o 44 umrla
kemičara, 29 umirovljenih, kao i 27 još aktivnih znanstvenika i
stručnjaka.
Što se pak tiče omjera kemičara i kemičarki, on je znatno
nepovoljniji za kemičarke kojih je u knjizi samo 19. Ali, siguran je
Trinajstić, neka buduća knjiga sigurno će obuhvatiti i više
hrvatskih kemičarki jer je sada u toj znanosti u Hrvatskoj puno više
žena no što je to bio slučaj ranije. Zato je pak, dodao je
Trinajstić, bilo puno razloga, među kojima je i onaj da je tek od
1915. bilo dopušteno ženama da doktoriraju na Sveučilištu u
Zagrebu.
Predstavljanje te osobite knjige koja, kako je istaknuo
predsjednik Uprave Školske knjige Dragomir Mađerić, svjedoči i o
posebnome talentu Hrvata za kemiju, zajednički su priredili
"Školska knjiga" te Hrvatsko kemijsko društvo i Hrvatsko društvo
kemijskih inženjera i tehnologa.
(Hina) ip mc