WASHINGTON, 3. svibnja (Hina/AP) - Predak svih vrsta žitarica, voća i cvijeća modernog svijeta možda je bila krhka vodena biljka koja je živjela u jednom kineskom jezeru prije 125 milijuna godina.
WASHINGTON, 3. svibnja (Hina/AP) - Predak svih vrsta žitarica, voća
i cvijeća modernog svijeta možda je bila krhka vodena biljka koja je
živjela u jednom kineskom jezeru prije 125 milijuna godina. #L#
Biljka, nazvana Archaefructus sinensis, što znači "drevno kinesko
voće", pripada dosad nepoznatoj vrsti i ima jasna svojstva
najprimitivnijih biljaka s cvjetovima, rekao je David Dilcher,
znanstvenik Floridskog prirodoslovnog muzeja.
"Ona je poput majke svim cvjetnicama", rekao je Dilcher, jedan od
autora studije koja je objavljena u petak u časopisu Science.
"Ona mijenja sva naša dosadašnja poimanja o tomu kakva je mogla biti
najstarija biljka s cvjetovima", dodao je.
Botaničari su najstarijom cvjetnicom dugo smatrali drvenastu
biljku iz Nove Kaledonije.
Dilcher je kazao da novootkrivena biljka prethodi vrstama koje
nalikuju magnoliji.
Otkriće pokazuje i to da su cvjetaste biljke počele kao trave koje
su rasle u plitkim jezercima i koje su se brzo razmnožavale, što je
bitno za opstanak vrste, rekao je.
Archaefructus "nije bio napadni cvijet", rekao je. Cvijet biljke
nije imao prave latice, nego je služio samo za razmnožavanje.
"O biljci s cvijetom možemo govoriti jer se njezino sjeme nalazilo
unutar ploda", rekao je Dilcher.
Vjeruje se da su biljke cvjetnice kasnije razvile latice u boji,
miris i ukusne plodove kako bi se bolje razmnožavale. Šareni
cvjetovi privlače kukce koji pomažu u oprašivanju, a životinje jedu
plodove i tako sudjeluju u širenju sjemenki.
Dilcher je rekao da je Archaefructus vjerojatno živjela u čistim,
plitkim jezercima. Cvjetovi i sjemenke bili su iznad površine vode,
a listovi su vjerojatno bili pod vodom, rekao je.
Najbolji dokaz za takvo stanište fosili su devet riba koji su
pronađeni među grančicama te biljke u komadu kamena iskopanog na
mjestu jednog drevnog jezera, rekao je.
"Najbliži današnji srodnik drevnoj biljci najvjerojatnije je
lopoč", rekao je.
U vrijeme u kojem je ta biljka bujala, prije 125 do 144 milijuna
godina, Zemljom su još hodali dinosauri, a rani preci sisavaca bili
su tek malena bića koja su skakutala između kamenja.
Dilcher je rekao da se jezero u kojem je biljka živjela nalazilo u
blizini aktivnog vulkana. Biljka je zatrpana i sačuvana pod
vulkanskim pepelom.
Pronalazak najstarije biljke cvjetnice važan je i za razumijevanje
evolucije ljudi, rekao je Dilcher.
"Mi smo evoluirali zajedno s cvjetnicama", rekao je. "Danas naš
opstanak ovisi o njima jer ih koristimo za hranu i kao građevni
materijal. Pšenica, riža, kukuruz i sve voće cvjetaste su biljke"
koju su se možda razvile od Archaefructusa, objasnio je.
Drugi stručnjaci ističu ipak da su potrebna dodatna istraživanja
prije nego Archaefructus sinensis postane opće prihvaćena kao
najstarija cvjetnica, no Peter Raven, direktor Botaničkog
instituta u St. Louisu, smatra da bi se moglo raditi o
"najznačajnijoj cvjetnici ikad otkrivenoj".
(Hina) zt dgk