Širenje neizbježno nosi promjene, no ovogodišnje povijesno proširenje EU-a, te "vjerojatno članstvo Bugarske i Rumunjske i moguće Hrvatske, kao i nešto kasnije Turske, broj članica EU-a dovest će blizu brojke od 30 država", ističe list primjećujući da je tako pređen vrlo dug put izvorne zajednice sa šest članica.
Nije tajna da je Velika Britanija djelomice podržavala tursko članstvo kako bi nametnula svoju viziju Europe kao šire i slabije ujedinjene skupine zemalja, piše list. Lee Miles, ravnatelj centra "Europa u svijetu" na liverpulskom sveučilištu, za londonski list ocjenjuje kako se tijekom godina, unatoč tome što u javnosti prevladava predodžba o Europi kao monolitu koji jedinstvenom brzinom ide prema stvaranju federalne Europe, u stvarnosti takva slika raspala.
Miles smatra da će ako se stvori federalna Europa ova nastati stoga što će neke sadašnje članice EU-a, vjerojatno Francuska i Njemačka, odlučiti ostvariti dublju uniju koja će pak sam postati članica EU-a. Čak i ako se ovakav scenarij ne ostvari, drži Miles, EU članice neće se integrirati istom brzinom za što kao primjer može poslužiti euro-zona.
Idemo prema Europi sa "zemljama područja eura u središtu i nekim velikim zemljama oko njih" koje rješavaju ključna pitanja, smatra Miles predviđajući da će Velika Britanija, Poljska i Turska biti zemlje vanjskog prostora koje će ipak u suradnji s "jezgrom" raditi na njima bitnim pitanjima.