Veći dio uvezenih plovila za sport i razonodu koristi se u charteru. U Komori procjenjuju da u toj djelatnosti ima mogućnosti za proizvodnju i nabavku brodica iz domaćih pogona.
Hrvatski proizvođači manjih plovila koriste tek oko jedne trećine proizvodnih kapaciteta. U 2002. poslovalo je 58 proizvođača malih plovila, a procjenjuje se da je proizvedeno 1.100 manjih plovila, iako su osigurani kapaciteti za proizvodnju 3.424 plovila.
Po procjenama Komore u Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 420 gumenjaka, 240 brodica do 7,5 metara, 180 brodica preko 7,5 metara, 250 ostalih plovila za sport i razonodu te 10 radnih brodova. Procjenjuje se da je, uz veću proizvodnju ostalih brodica, u Hrvatskoj moguća proizvodnja i četiri mega jahte na godinu.
Ukupni prihodi svih proizvođača u 2002. iznosili su 242,6 milijuna kuna, a u cijeloj maloj brodogradnji zaposlena su 1.263 radnika.
Manji dio domaće proizvodnje namjenjen je izvozu, pa je u 2003. izvezeno 200 gumenjaka, 49 jedrilica i 51 motorna jahta.
U Komori drže da je povećanjem domaće proizvodnje manjih plovila moguće ostvariti i isplativu proizvodnju nautičke opreme. Predlažu poticanje ulaganja u modernizaciju proizvodnje plovila, usvajanje europske regulative za certificiranje i registraciju brodica, osiguravanje kredita za plasman brodica.
Smatraju da je planove državnih tijela i javnih poduzeća za nabavku plovila potrebno objavljivati kako bi domaći proizvođači mogli dati svoje ponude, ograničiti pomorsko dobro na obale i navoze brodogradilišta te preispitati nacrt pravilnika o državnim subvencijama za malu brodogradnju.
Iz Komore napominju da su subvencije predviđene za plovila vrijednija od 100.000 dolara, da su tako izostavljene subvencije za najveći dio proizvodnje te ih mogu ostvariti samo veliki proizvođači. K tomu, subvencije su predviđene za unaprijed ugovorene gradnje, a u proizvodnji brodica za sport i razonodu u većini se gradnja ne ugovara unaprijed, ističu iz Komore.