U izvješću što ga je u ponedjeljak na svojoj web stranici objavila ta organizacija za zaštitu ljudskih prava, stoji da Hrvatska nije sudski kaznila počinitelje ratnih zločina i kršitelje ljudskih prava tijekom rata 1991.-1995. Navodi se da zločini, koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske (HV) i policije protiv hrvatskih Srba uglavnom nisu kažnjeni.
"Izražavamo čuđenje ocjenom o radu hrvatskih pravosudnih tijela i procesuiranja ratnih zločina", stoji u priopćenju Ministarstva pravosuđa.
U Ministarstvu drže da su podaci AI-a u koliziji s podacima i izvješćima OSCE-a i predsjednika Haškog suda Theodora Merona, koji su povoljno ocijenili rad hrvatskog pravosuđa i ukazali na znatan napredak upravo na području procesuiranja ratnih zločina.
"Neophodno je pri donošenju takvih ocjena pratiti povijesni i politički kontekst koji je rezultirao činjenicom da se u Hrvatskoj vodio agresivan rat, da su pojedini dijelovi Hrvatske bili privremeno okupirani i da je Hrvatska vodila obrambeni rat za oslobođenje tih područja", navodi se u priopćenju i dodaje da se tek iz takvog konteksta može razumjeti zašto je, osobito u postupcima koji su vođeni ranijih godina, procesuiran veći broj osoba srpske u odnosu na hrvatsku nacionalnost.
Prema priopćenju, o angažiranju hrvatskih pravosudnih tijela govori podatak da su poslije akcije "Oluja" za razna kaznena djela (pa i ratne zločine) optužene 3.792 osobe.
"Ministarstvo pravosuđa ne dovodi u pitanje činjenicu da zločin nema nacionalni predznak, te da su i Hrvati počinili zločine tijekom Domovinskog rata, ali isto tako smatra da preveliko inzistiranje samo na nacionalnoj pripadnosti, odnosno omjeru u broju postupaka pokrenutih protiv mogućih počinitelja ovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, može izazvati krivi dojam i stvoriti pogrešnu sliku o objektivnosti i nepristranosti hrvatskog pravosuđa", zaključuju u Ministarstvu pravosuđa.
Izvješće AI-a o Hrvatskoj objavljeno je istoga dana kada su se u Bruxellesu sastali ministri vanjskih poslova EU-a kako bi raspravljali o određivanju datuma za početak pregovora Hrvatske o članstvu u Europskoj uniji.
AI u izvješću podsjeća na bipolarizaciju Europske unije (EU) oko hrvatskog pitanja, s Velikom Britanijom kao predvodnicom zemalja koje uvjetuju početak pristupnih pregovora punom suradnjom Hrvatske s Haškim tribunalom, odnosno s Njemačkom kao vodećom zagovornicom scenarija prema kojem će Bruxelles na summitu ovoga tjedna odrediti Hrvatskoj što raniji datum (u ožujku ili travnju 2005.) i to bez određenih uvjeta.