Zločini, koje su u prošlosti počinili pripadnici Hrvatske vojske (HV) i pripadnici policije protiv hrvatskih Srba uglavnom nisu kažnjeni, objavilo je na svojoj stranici Međunarodno tajništvo AI-a sa sjedištem u Londonu.
"Dok počinitelji i dalje nisu kažnjeni, a u nekim slučajevima još uvijek obnašaju dužnosti u vlasti na lokalnoj razini, žrtve kojima su u prošlosti bila kršena ljudska prava i njihove obitelji nisu dobile niti pravdu niti obeštećenje", kazala je direktorica britanskog ureda Amnesty Internationala Kate Allen, objavljeno je na internetu.
Izvješće o Hrvatskoj objavljeno je istog dana kada su se u Bruxellesu sastali ministri vanjskih poslova EU-a kako bi raspravljali o određivanju datuma za početak pregovora Hrvatske o članstvu u Europskoj uniji.
AI podsjeća na bipolarizaciju Europske unije (EU) oko hrvatskog pitanja, s Velikom Britanijom kao predvodnicom zemalja koje uvjetuju početak pristupnih pregovora punom suradnjom Hrvatske s Haškim tribunalom, odnosno s Njemačkom kao vodećom zagovornicom scenarija prema kojem će Bruxelles na summitu ovoga tjedna odrediti Hrvatskoj što raniji datum (u ožujku ili travnju 2005.) i to bez određenih uvjeta.
"Hrvatsko pravosuđe općenito nije uspjelo procesuirati ta kršenja, a sudovi primjenjuju etničke kriterije u provedbi istrage i gonjenja ratnih zločinaca i zločina protiv čovječnosti", kazala je Allen.
Izvješće poziva hrvatske vlasti da "cjelovito i brzo istraže nezakonita ubijanja, nezakonita smaknuća i druga kršenja ljudskih prava".
S druge strane Hrvatsku se poziva da "objavi informacije o sudbini nestalih hrvatskih Srba i da procesuira pripadnike HV-a i policijskih snaga odgovornih za te nestanke".
Oko 300.000 hrvatskih Srba napustilo je Hrvatsku tijekom sukoba, a više od 200.000 hrvatskih izbjeglica, uglavnom Srba, vjerojatno još živi u susjednim zemljama, piše Amnesty International, te upozorava da su Srbi povratnici diskriminirani pri zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju, kao i pri ostvarenju njihovih ekonomskih i socijalnih prava.
Izvješće podsjeća da se hrvatska Vlada obvezala na punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY), ali vlasti dosad nisu pokazale spremnost ili sposobnost uhititi i izručiti ICTY-ju odbjegloga generala Antu Gotovinu.
U izvješću se podsjeća da su Europska komisija i Europsko vijeće zaključili kako Hrvatska ispunjava kopenhaške kriterije, kojima se od zemlje kandidata traže jamstva za vladavinu demokracije i vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina.
"Organizacija drži da propust hrvatskih vlasti da procesuira kršenja ljudskih prava u vrijeme rata ostaje zapreka punoj realizaciji vladavine prava, te da ozbiljno ugrožava proces poslijeratne pomirbe", stoji u izvješću.