Večer/Maribor - Protiv pridruživanja Hrvatske EU-u samo Jelinčičevi ultranacionalisti
Odbori za vanjsku i europsku politiku slovenskog parlamenta u utorak su podržali ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a protiv su bili samo Jelinčičevi ultranacionalisti, no time još nije doneseno konačno stajalište Ljubljane pred summit Europske unije 17. ovog mjeseca na kojemu Hrvatska očekuje određivanje datuma za početak pregovora o pristupu, piše u mariborskom listu "Večer" od srijede Branko Maksimovič.
"Budući da se sjednica po običaju i po poslovniku odvijala iza zatvorenih vrata, možemo samo pretpostaviti da se rasprava unatoč suglasnosti odužila zbog neriješenih pitanja (prvenstveno graničnih) s našom susjedom na jugoistoku. No, saznali smo da ih uopće nisu zaoštravali zastupnici iz redova prijašnje vladajuće koalicije i sadašnje oporbe. Ropova vlada je naime svoje stajalište da više ne može bezuvjetno podržavati Hrvatsku na putu u EU ponešto ublažila. Protiv je glasovao jedino zastupnik SNS-a (Slovenska nacionalna stranka) Bogdan Barovič, no to je ostalo 'glas osamljenog u pustinji' - odnosno u Piranskom zaljevu. Njegov je predsjednik Zmago Jelinčič protestirao već prošli mjesec, kad je prijedlog o pojednostavljenom postupku prihvatila još prijašnja vlada, tvrdeći da je takva odluka 'neprihvatljiva s aspekta ekonomskih i političkih dogovora i promjena u odnosu na Hrvatsku'", piše Maksimovič.
Ipak, dodaje Maksimovič, Jelinčičev stav nije prevladao, pa će o potpori Hrvatskoj na summitu 17. ovog mjeseca suodlučivati slovenski premijer Janez Janša, a prije toga stajalište će donijeti njegova vlada i parlamentarni odbor za vanjsku politiku i europske poslove.
"Hrvatska već dosta dugo očekuje točan datum početka pregovora, a Nizozemska kao zemlja koja predsjedava EU-om u nacrtu zaključaka na mjestu gdje bi trebao biti naveden datum ostavila je prazan prostor. Očito je to još jedan oblik pritiska na Hrvatsku od strane Haaga koji u ime međunarodne zajednice zahtijeva punu suradnju sa Međunarodnim sudom za ratne zločine na području nekadašnje Jugoslavije. Sređeni odnosi i regulirane granice sa članicama Europske unije na taj način postaju očekivanje koje je samo po sebi razumljivo, pa ga ne treba posebno niti napisati", zaključuje u prilogu Branko Maksimovič.
VOA/Washington - Odluka o datumu početka pregovora Hrvatske s EU-om najvjerojatnije tek 17. prosinca
Neizvjesnost oko datuma početka pregovora izmedju Hrvatske i Europske unije trajat će do summita čelnika 25 članica Europske unije 17. prosinca jer na pitanje da li će Hrvatska dobiti datum početka pregovora nije odgovoreno ni na novom pripremnom sastanku veleposlanika 25 članica EU-a koji usuglašavaju dokumente za skori skup ministara vanjskih poslova, izvješćuje za postaju Glas Amerike Lada Stipić-Niseteo u srijedu.
Stalni predstavnici zemalja članica pri EU-u sljedećih će dana iznijeti usuglašen prijedlog za redovni sastanak ministara vanjskih poslova Unije koji je zadnja pripremna instanca za odluke čelnika na summitu 17. prosinca. Velika je vjerojatnost da će datum za početak pregovora s Hrvatskom odrediti tek čelnici država i vlada na summitu 17. prosinca, izvješćuje Lada Stipić-Niseteo.
Velika većina članica zadržala je postojeće stavove, odnosno da se slaže s otvaranjem pregovora s Hrvatskom ukoliko bude potvrđena puna suradnja Zagreba s Haagom, navodi Stipić Niseteo u izvješću o pripremnom sastanku veleposlanika članica EU-a.
Lada Stipić-Niseteo izvješćuje, pozivajući se na diplomatski izvor sa sastanka, i da je jedna država članica, koja "nije velika država", kako je dopisnici rekao neimenovani izvor, sugerirala malu izmjenu u tekstu dokumenta o Hrvatskoj po kojoj bi umjesto rečenice "ukoliko suradnja bude potvrđena" stajalo "sve dok Vijeće ne odluči drugačije". Dopisnica postaje objašnjava kako je u prvoj varijanti odluka na haaškoj tužiteljici, dok je u drugoj na vodstvu Unijinih članica, što može dovesti u pitanje kredibilitet Tribunala u očima Unije.
Oslobođenje/Sarajevo - BiH ne očekuje izmjenu bezviznog režima s Hrvatskom
Vlasti Bosne i Hercegovine ne očekuju da bi Hrvatska mogla pooštriti postojeći režim ulaska u zemlju s obzirom na najavljeno približavanje Europskoj uniji, prenosi u srijedu sarajevsko "Oslobođenje".
"Hrvatska ne mora još uvijek mijenjati režim ulaska za državljane BiH bez obzira na njene razgovore o ulasku u EU. Svaka zemlja može prema susjedima zadržati labaviji ulazak, čak i kada je članica EU", stoji u izjavi Ministarstva vanjskih poslova BiH koju citira sarajevski list.
U izjavi se također navodi ocjena da je i u interesu Hrvatske i BiH zadržati važeće propise koji osiguravaju građanima dvije zemlje prelazak međudržavne granice samo uz predočenje osobne iskaznice.
Voditeljica konzularnog odjela pri hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu Romana Franulović-Bušić potvrdila je kako sporazum o prelasku granice samo uz osobnu iskaznicu ostaje važiti do daljnjeg.
"Trenutačno nemamo nikakvih najava izmjena takvog režima zbog razgovora Hrvatske o ulasku u EU niti mogućnosti eventualnog uvođenja viza za građane BiH", kazala je Franulović-Bušić.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH drže kako su Rumunjska i Bugarska, iako kandidati za članstvo u EU, bez posebnog razloga odlučile već sada uvesti vize za bosanskohercegovačke državljane.
Unatoč negativnim iskustvima s te dvije zemlje, kako navodi "Oslobođenje", takvo što ne bi se trebalo ponoviti u slučaju Turske koja također želi primanje u EU, a jedna je od rijetkih država u koju osobe s putovnicama BiH mogu ući bez viza.
The Guardian/London - Odaziv uglednika na otvaranje Scale nije ispunio očekivanja uprave kazališta
Otvaranje obnovljenog milanskog kazališta Scala proteklo je u karakterističnoj mješavini sjaja visokog društva i socijalnih prosvjeda, piše londonski The Guardiana o svečanosti ponovnog otvorenja La Scale primjećujući i kako odziv svjetskih političara nije bio onakav kakvom se nadala uprava kazališta.
List podsjeća da je uprava kazališta na otvorenje pozvala i britansku kraljicu, predsjednika SAD-a George Bush i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca no da je, kako primjećuje list, "umjesto njih dobila norveški kraljevski par i predsjednika Švicarske". Berlusconi je sjedio u počasnoj loži okružen premijerima Hrvatske, Bugarske i Albanije, nastavlja list i nagađa kako su "čelnici država u kojima se više pazi na medije možda bili svjesni da se uskoro očekuje presuda u sudskom procesu Berlusconiju za navodno potkupljivanje sudaca".
The Daily Telegraph/London - Savjeti britanskim kupcima nekretnina u Hrvatskoj
Britanski kupci nekretnina na novim tržištima istočne Europe mogu naići na povoljne prilike no trebali bi biti oprezni i tražiti stručni savjet, piše londonski Daily Telegraph upozoravajući na pravne teškoće i prijevare na koje bi mogli naići Britanci pri kupnji nekretnina u Bugarskoj, Hrvatskoj, Turskoj i Slovačkoj.
Procjenjuje se da bi za kupnju nekretnina na novim tržištima istočne i jugoistočne Europe moglo biti zainteresirano oko 15.000 Britanaca, navodi list no upozorava kako postoje priče koje navode na oprez, poput onih o "bugarskim agencijama za promet nekretnina koje vode ruski mafijaši i nezakonito prodanim zemljištima u vlasništvu Srba u Hrvatskoj".
"Premda se može dičiti jednom od najboljih obala Sredozemlja, Hrvatska još uvijek pati od posljedica rata", piše list i dodaje kako se i u najekskluzivnijim područjima mogu naći vile okružene ruševinama kuća koje su nekada bile u vlasništvu Srba. Hrvati sada neke do tih nekretnina pokušavaju prodati strancima no postoji opasnost da bi se srpski vlasnici mogli jednom vratiti i zatražiti povrat svoje imovine, upozorava list.
"Nitko ne zna koliko je pitanje raseljenih osoba veliko. A niti jedna strana banka neće posuditi novac ne-Hrvatima za kupnju nekretnina. To je stvaran rizik, a ne samo priča, a stranci bi iz bilo kakvih budućih sporova vjerojatno izvukli kraći kraj", kaže listu Neil Lewis, britanski stručnjak za nekretnine.
List napominje i kako britanski kupci u Hrvatskoj trebaju obratiti pozornost na nekretnine koje su vlasništvu više osoba među kojima neke nisu dostupne jer bez pristanka svih vlasnika kupnja može biti sporna. Pored toga, dodaje se još u članku, u Hrvatskoj treba obratiti pozornost na izračun stambene površine jer se, kako kaže jedan britanski kupac, "svaka beskorisna niša i rupa uključuje u zbroj četvornih metara".