Dvojica ministara razgovarat će o ukupnim bilateralnim odnosima, uključujući gospodarsku suradnju, o multilateralnoj suradnji, stanju u regiji, a razgovarat će i o svjetskim kriznim žarištima, doznaje se iz Ureda glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova RH.
Nakon sastanka predviđene su izjave za novinare.
Posljednji put je jedan ruski ministar vanjskih poslova bio u posjetu Hrvatskoj 1998. Tada je tu dužnost obnašao Jevgenij Primakov.
Lavrov će prije Zagreba posjetiti Tiranu i Skoplje.
Ruskog šefa diplomacije primit će predsjednik Republike Stjepan Mesić, a sastat će se i s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom.
Ruska novinska agencija RIA Novosti objavila je ovog tjedna intervju s glasnogovornikom ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Aleksandrom Jakovenkom povodom posjeta Lavrova Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji i Hrvatskoj.
Cilj turneje je razvijanje svestrane suradnje sa zemljama središnje i jugoistočne Europe u skladu s politikom predsjednika Vladimira Putina koja ide za jačanjem ruske uloge u stabilizacijskim procesima na Balkanu polazeći od toga da njihova euro-atlantska orijentacija ne treba biti smetnja u odnosima s Rusijom, rekao je Jakovenko u intervjuu.
Jakovenko je rekao da će među temama razgovora koji će Lavrov imati u Hrvatskoj biti "mjere koje bi omogućile integraciju naftovoda Družba i Adria".
"U Zagrebu, kao i Skoplju, očekuje se razmatranje mjera koje bi omogućile što brže postizanje dogovora o rješavanju sovjetskog klirinškog duga i njihovu realizaciju", rekao je Jakovenko za RIA Novosti i najavio je da će se u Sofiji, Tirani, Skoplju i Zagrebu razmatrati i "aktualna pitanja unapređivanja suradnje na područje borbe protiv terorizma i tražit će se odgovori na nove prijetnje i izazove u okviru OESS-a i UN-a".
Ruska Federacija je za Republiku Hrvatsku iznimno važan vanjskotrgovinski partner. Robna razmjena je u 2003. iznosila oko 750 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz iznosio nešto više od 70 milijuna dolara, a uvoz nešto više od 670 milijuna dolara.
Rusija je u 2003. zauzimala 13. mjesto na listi najznačajnijih partnera u izvozu i 5. mjesto u uvozu.
Dugogodišnja suradnja između Hrvatske i Rusije ostvaruje se u području brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije, energetike, telekomunikacija, elektroindustrije, industrije lijekova i dječje hrane, kemijske i prehrambene industrije te robe široke potrošnje. Sve veće značenje u međusobnim odnosima ima i suradnja u turizmu.
Hrvatska teži povećanju robne razmjene i većoj uravnoteženosti izvoza i uvoza, budući da je najveći problem u trgovinsko-ekonomskim odnosima s Ruskom Federacijom veliki deficit.