RIA Novosti/Moskva - Jakovenko o posjetu Lavrova Hrvatskoj
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji će u petak boraviti u radnom posjetu Hrvatskoj, razgovarat će s visokim hrvatskim dužnosnicima o integraciji naftovoda Družba i Adrija, rješavanju pitanja klirinškog duga, suradnji na području borbe protiv terorizma kao i o traženju odgovora na nove prijetnje i izazove u okviru OESS-a i UN-a, najavila je uponedjeljak ruska novinska agencija RIA novosti.
"Posebna se pozornost daje suradnji na području ulaganja, povećanju udjela sudjelovanja ruskog kapitala u procesima privatizacije, perspektivnim projektima u plinskoj i naftnoj industrijskoj grani. U Hrvatskoj će se razgovarati o mjerama koje bi omogućile integraciju naftovoda 'Družba' i 'Adrija'", istaknuo je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Jakovenko u intervjuu koji RIA Novosti objavljuje povodom posjeta Lavrova Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji i Hrvatskoj.
Cilj posjeta je razvijanje svestrane suradnje sa zemljama središnje i jugoistočne Europe u skladu s politikom predsjednika Vladimira Putina koja ide za jačanjem ruske uloge u stabilizacijskim procesima na Balkanu polazeći od toga da njihova euro-atlantska orijentacija ne treba biti smetnja u odnosima s Rusijom, navodi se u prilogu.
"U Zagrebu, kao i Skoplju, očekuje se razmatranje mjera koje bi omogućile što brže postizanje dogovora o rješavanju sovjetskog klirinškog duga i njihovu realizaciju", rekao je Jakovenko za agenciju koji najavljuje i da će se u Sofiji, Tirani, Skoplju i Zagrebu razmatrat i "aktualna pitanja unapređivanja suradnje na područje borbe protiv terorizma i tražit će se odgovori na nove prijetnje i izazove u okviru OESS-a i UN-a".
Primorski dnevnik/Trst - Mesićeva inicijativa za kraj jadranskih svađa
O inicijativi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića prilikom posjeta Rimu za održavanje trojnog sastanka predsjednika Italije, Slovenije i Hrvatske ne može biti sumnji i ona je dobrodošla, ali je upitno zaostajanje Slovenije u sličnim inicijativama, ocjena je koju u svojem broju od utorka iznosi "Primorski dnevnik", list slovenske zajednice u Trstu.
"U Hrvatskoj su Mesićev posjet Rimu i njegova inicijativa predstavljeni kao prvorazredna potvrda jadranske suradnje i uloge Hrvatske kao kontakta prema Balkanu i dalje prema jugoistoku", piše u "Primorskom dnevniku" Miro Kocijan, koji dodaje da je politički važan Mesićev naglasak da bi sastanak trojice predsjednika označio "kraj svađa u vezi s događajima poslije Prvog i Drugog svjetskog rata".
"Prijedlog o susretu na Brijunima dao je Mesić, a talijanski predsjednik Ciampi se s njime suglasio. Inicijativa je zamišljena na dugi rok, ide u prošlost i u budućnost, a takav prijedlog ne može izazivati sumnje. Vrijeme je da se u ovom dijelu Europe počne shvaćati da su povijesne reminiscencije (i to u sve blažoj formi) jedna stvar, a da je budućnost nešto sasvim drugo", navodi tršćanski list na slovenskom jeziku, ali tvrdi da Drnovšek o inicijativi nije bio obaviješten unaprijed i da je slovenska strana pri svojim prijedlozima inertna.
"Činjenica je da je hrvatska strana u zadnje vrijeme vrlo aktivna, dok Slovenija iskreno govoreći zaostaje, osobito kad je riječ o odnosima sa susjednim državama. Doduše, slovenska je politika prisutna, pa i uspješna na duge staze, dok joj na kratkim relacijama ponestaje daha. To bi trebalo popraviti", tvrdi u komentaru Miro Kocijan.
Dnevnik/Novi Sad - Davinić: Stanje na granici s Hrvatskom stabilno
Stanje na granici Srbije i Crne Gore (SCG) i Hrvatske je stabilno i nema težih graničnih incidenata, bez obzira na to što ta granica nije definirana, objavio je u utorak novosadski "Dnevnik" prenoseći ocjenu ministra obrane Srbije i Crne Gore Prvoslava Davinića.
U odgovoru na zastupničko pitanje o sigurnosti granice prema Hrvatskoj postavljeno u parlamentu Državne zajednice SiCG, ministar Davinić je naveo da je broj povreda graničnog režima na razini susjednih zemalja i ima tendenciju opadanja.
Iznio je podatke da je 2001. godine uhvaćeno je 577 osoba koje su ilegalno prešle granicu, 2002. godine 77, prošle godine 43, a ove godine uhićeno je njih 20.
Ministar je podsjetio da je ta granica formirana 1992. godine, nakon raspada SFRJ, da se od tada osigurava obostrano i da njoj postoji 13 prijelaza.
Granica SCG s Hrvatskom nije u cjelini definirana, granična crta nije obilježena na propisan način i dvije zemlje nisu potpisale ugovor o državnoj granici, piše vojvođanski "Dnevnik".
Danas/Beograd - "Petparački" mediji i Vraneševićeva uloga "zvijezde"
Pitanje je da li bi se Stevan Vranešević, student iz Beograda koji je u Zagrebu prekršajno osuđen zbog slikanja s portretom Draže Mihailovića, producirao Zagrebom da su ga mediji kojima se u njegovom bizarnom činu ukazala nova zvijezda, na vrijeme obavijestili da se navršilo 13 godina kako Srbija živi sa žrtvama i ruševinama Vukovara na savjesti, piše beogradski dnevnik "Danas" od utorka, konstatirajući da je "ako ništa drugo, pretpostavka da ne bi imao hrabrosti baš toga dana ispravljati historijske nepravde nanesene Dragoljubu Mihailoviću, čovjeku koji je u Srbiji zvanično i dalje - ratni zločinac".
"Očito očaran vlastitom hrabrošću demonstriranom 'performansom' priređenim u znak protesta što je nešto ranije hrvatska policija zabranila ulazak u Hrvatsku košarkašu Milanu Guroviću zbog uočljive tetovaže D. Mihailovića na mišici, Vranešević je odmah po povratku u Srbiju objeručke prihvatio rolu svesrpske zvijezde. Državna televizija se, ruku pod ruku sa petparačkim medijima, pobrinula da širokom auditoriju predstavi veličinu i 'žrtvu' novog srpskog junaka i još više njegovu spremnost da podvig ponovi. 'Presuda je unaprijed donesena', 'Mi smo žrtvena janjad', 'Zna se kako može biti Srbinu u stranoj zemlji u zatvoru okruženom Hrvatima i Šiptarima', samo je dio iz bilježaka ovog neodgojenog studenta koji je zloupotrijebio ekskurziju budućih arhitekata koji su došli s namjerom da u Zagrebu vide Picassovu izložbu", primjećuje list.
"Iako takav gest učvršćuje mit o srpskoj nekulturi, trenutno se može zanemariti necivilizacijsko 'pretpostavljanje' skeniranog portreta kontroverznog srpskog generala proslavljenom Picassu. Na stranu i činjenica što je Vranešević bez upozorenja izložio poruzi nekoliko stotina svojih kolega. Međutim, iz korpusa, reklo bi se lošeg kućnog odgoja, proizlazi i pitanje odakle Vraneševiću pravo da na tako bizaran način dovodi u pitanje mukom liberaliziranu viznu politiku između Srbije i Hrvatske? Da li on i oni koji ga tako svesrdno produciraju znaju da se taj loše postavljeni 'performans' može kao bumerang vratiti onima koji bi u Hrvatsku bez zadnjih namjera, onako kako na svim meridijanima častan čovjek ide u goste?", pita dnevnik "Danas" u redakcijskom komentaru.
NIN/Beograd - Beogradski student o incidentu u Zagrebu
Beogradski student arhitekture Stevan Vranešević, uhićen 20. studenog u Zagrebu radi fotografiranja sa slikom četničkog vođe Mihajlovića, tjedniku NIN izjavio je kako je upravo "slikanje s Dražom", a ne posjet izložbi slika Pabla Picassa, bio njegov pravi motiv za dolazak u Zagreb, opravdavajući svoj postupak kao iskaz "građanske slobode i dužnosti".
Vranešević je uhićen 20. studenog u Zagrebu i osuđen na 15 dana zatvora radi narušavanja javnog reda i mira i vrijeđanja moralnih osjećaja građana Hrvatske. "Dražine sam slike skinuo s interneta pred polazak u Zagreb, kada sam i odlučio krenuti na put. Odlučio sam to u trenutku, sasvim spontano. Šest autobusa prevozilo je studente na izložbu Picassovih slika, ali meni je ta izložba bila samo sporedni motiv za odlazak u Hrvatsku. Pravo motiv bio mi je da se na Trgu bana Jelačića slikam s Dražom poslije ovog što se dogodilo Milanu Guroviću, da ga zbog Dražine tetovaže ne puste u zemlju. To me jako isprovociralo, takvo miješanje politike i sporta", objasnio je listu svoj postupak beogradski student.
Vranešević listu opširno iznosi svoj doživljaj događaja u Zagrebu i boravka u zatvoru izražavajući na kraju uvjerenje da nije pogrešno postupio.
"Na kraju ne mislim da sam pogriješio što sam se na Trgu bana Jelačića slikao s Dražom Mihailovićem. U sebi jednostavno nosim strašan bijes zato što smo žigosani kao narod, a pogotovo što ništa ne radimo na tom pitanju. Možda smo i nemoćni, ali ipak sam morao ovo učiniti", zaključuje svoju priču Vranešević objašnjavajući kako je to bio iskaz njegove "građanske slobode, pa čak i dužnosti".