Dnevni Avaz/Sarajevo - Optužnica za logor Gabela o ulozi Hrvatske
Voditelj Odjela za ratne zločine u tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije Ibro Bulić izjavio je da se u izmijenjenoj optužnici protiv bivšeg upravitelja logora Gabela kod Čapljine Boška Previšića navodi i umiješanost Hrvatske u oružani sukob u BiH.
Bulić je u listu "Dnevni avaz" od utorka izjavio da se prije u optužnici za ratne zločine protiv Previšića nalazila odrednica da su nedjela počinjena u logoru Gabela "tijekom rata u BiH".
Po Bulićevim riječima, učinjen je ispravak u optužnici u kojoj se sada navodi da se događaji za koje se tereti Previšić iz 1993. godine vezani uz "vrijeme međunarodnog oružanog sukoba u BiH, u koji je bila izravno uključena Republika Hrvatska".
"Dnevni avaz", pozivajući se na neimenovane pravne stručnjake, iznosi pretpostavku da odrednica o uključenosti Hrvatske u međunarodni oružani sukob u BiH može "predstavljati temelj za eventualnu tužbu protiv Hrvatske za agresiju na BiH".
Večer/Maribor - Rupel: Slovenska blokada Hrvatske ne bi bila dobro prihvaćena
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel upozorio je da moguće protivljenje Slovenije početku pregovora Hrvatske s Europskom unijom ne bi bilo dobro prihvaćeno, piše u utorak mariborski list "Večer" u prilogu o nastupu Rupela pred vanjskopolitičkim odborom parlamenta.
"Odgovarajući na pitanje zastupnika Slovenske nacionalne stranke (SNS) Bogdana Baroviča, budući je šef slovenske diplomacije rekao da će Slovenija na prosinačkom summitu EU-a podržati početak pregovora s Hrvatskom zato jer uvjetovanje slovenske potpore ne bi bilo dobro prihvaćeno", piše Branko Maksimovič.
Rupel je u pogledu odnosa s Hrvatskom govorio o "novom početku" te potrebi da se "zanemari konfrontacija i otklone napetosti", ali je u polemičnoj raspravi na odboru rekao da on sam "nema čarobni štapić" i da su "metode rada" hrvatske strane neprihvatljve.
"To se odnosi na arbitražu koju Hrvatska iznosi kako bi granični spor sa Slovenijom uklonila iz procesa svog pristupa Europskoj uniji umjesto da prizna da je sporazum Drnovšek-Račan "minimum minimuma" za slovensku stranu iako je riječ o invalidnom aktu jer ga Hrvatska nije ratificirala", navodi Maksimovič.
Ako bi se pregovori o granci između Hrvatske i Slovenije ponovno otvorili, onda bi se ponovno postavilo i pitanje granice na rijeci Muri koju je dovela u pitanje zastupnica madžarske manjine Marija Pozsonec", piše mariborski "Večer".
ANSA/Rim - Illy i Fischer o širenju EU-a
U središtu razgovora tijekom susreta austrijskog predsjednika Heinza Fischera i predsjednika talijanske regije Furlanije-Julijske krajine Riccarda Illyja, održanog u utorak u Beču, bili su nedavno širenje Europske unije i buduća širenja Unije na jugoistok Europe, priopćeno je iz skupštine Furlanije-Julijske krajine, izvijestila je agencija ANSA.
Illy i Fischer, koji je tom prigodom podsjetio da će Austrija predsjedati EU-om tijekom 2005. godine, na susretu su istaknuli važnost koju za Austriju i Italiju, a posebice za regiju Furlaniju-Julijsku krajinu, ima ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kao i na perspektive koje se nude u odnosima s možebitnim budućim partnerima s područja Balkana, prenosi talijanska agencija.
Večer/Maribor - Slovenskih turista na Jadranu manje zbog jače konkurencije
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) planira kvalitetnu promidžbu za iduću sezonu posebno u Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj iz kojih je ove godine bilo manje gostiju, piše mariborski dnevni list "Večer" ocjenjujući i da je protekla turistička sezona pokazala da "Slovenci okreću leđa hrvatskom turizmu".
"U Hrvatskoj je od 8,2 milijuna gostiju zabilježeno 860.000 turista iz Slovenije. Po ostvarenim noćenjima Slovenci su još uvijek na visokom trećem mjestu, iza Nijemaca i Talijana, ali se broj slovenskih turista smanjio za 4 posto", piše mariborski list.
"Za hrvatski turizam slovenski su gosti vrlo važni. Nadamo se da će ih iduće godine biti barem toliko koliko ih je bilo ove godine", rekao je u razgovoru za "Večer" direktor ureda HTZ-a u Ljubljani Goran Blažić koji obećava kvalitetnu promidžbenu akciju u idućoj godini na slovenskom, ali i češkom i slovačkom tržištu, s kojih je također zabilježen pad.
Blažić priznaje da je na pad broja gostiju iz nekih država utjecao rast cijena, ali upozorava i na sve veću turističku konkurenciju drugih sredozemnih država, te smanjene cijene avionskog prijevoza u udaljenije destinacije koje Slovencima nude prijevoznici poput Easyjeta i Ryanairea s aerodroma u Ljubljani, Grazu, Klagenfurtu i Trstu.
U slovenskim medijima česta je ocjena da se slovenski turisti u osjećaju zanemarenima ili da na manji posjet turista nego ranije utječu politički dviju država koji su po uobičajenoj percepciji slabi. "Podaci iz istraživanja Metron/Vectura pokazuju da samo 36,6 posto Hrvata ima o Slovencima dobro mišljenje, a iza nas su samo Srbi sa 28,9 posto. Ipak, 57 posto Hrvata uvjereno je da se bilateralni međudržavni problemi mogu riješiti dogovorom", navodi "Večer".
Slovenci će se i u idućoj turističkoj sezoni ponašati racionalno, što znači da Hrvatska neće biti jedina alternativa u odabiru mjesta za odmor, zaključuje mariborski list.
Pobjeda/Podgorica - Mato Marović predsjednik Skupštine općine Tivat
Mato Marović, član Hrvatske građanske inicijative (HGI), izabran je u ponedjeljak za predsjednika Skupštine općine Tivat odlukom zastupnika općinske skupštine, izvijestili su crnogorski mediji.
Marović je izabran u četvrtom pokušaju od izvanrednih izbora koji su održani 18. travnja ove godine. čime je okončana kriza zakonodavne vlasti u Tivtu. Marović je najavio skoro sazivanje sjednice Skupštine kako bi se izabrala skupštinska tijela i usvojili akti koji gradonačelniku i lokalnoj upravi trebaju omogućiti normalno funkcioniranje. Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš izrazio je zadovoljstvo izborom Marovića i kazao da se izborom predsjednika Skupštine izlazi iz perioda krize i nefunkcioniranja cjelokupne vlasti, bez obzira što je izvršna vlast i u ovom periodu funkcionirala.
Vlast u Tivtu konstituirana je glasovima Demokratske partije socijalista (DPS) Socijaldemokratske partije (SDP), HGI-a i Srpske radikalne stranke a pri postizanju većine od 17 glasova presudio je Ratko Savićević, jedini odbornik Srpske radikalne stranke, što se, piše podgorička "Pobjeda", smatra velikim iznenađenjem.
Ratko Savićević, predsjednik općinskog odbora Srpske radikalne stranke, koji se, piše podgorički list, našao u središtu pozornosti nakon glasovanja za izbora Marovića, izjavio je da se o svojoj odluci da pruži podršku Maroviću nije savjetovao sa svojom strankom. "Mi u politici nemamo nikakvih dodirnih točaka sa DPS-om i HGI-jem, ali možemo razgovarati kao ljudi, da zajedno čuvamo i njegujemo ovaj grad. Ovakvo stanje u Tivtu moralo se prekinuti. Možda ću ja odgovarati za to, ali nije važno, jer sam samo radio za grad i građane", izjavio je Savićević, prenosi "Pobjeda".
Predrag Ivošević, predsjednik Općinskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP), čiji zastupnici nisu bili prisutni na sjednici skupštine, nakon Marovićevog izbora najavljuje da će uskoro opet doći do izvanrednih lokalnih izbora jer će, kako kaže, "Hrvati stalno ispostavljati nove račune novim - starim partnerima" što ovi neće moći ispunjavati, prenosi list.
"Još jednom se pokazalo da je u politici sve moguće, a glasačima Srpske radikalne stranke prepuštam da ocjenjuju kome su dali glas", prokomentirao je Ivošević odluku zastupnika radikala da podrži Marovića, piše "Pobjeda".
Dnevnik/Novi Sad - Razriješen nesporazum oko isplate hrvatskih mirovina u Vojvodini
Mirovinski fondovi iz Hrvatske i Srbije razriješili su nesporazum oko isplata mirovina umirovljenicima koji više ne žive u državi u kojoj su radili, piše novosadski "Dnevnik" u utorak.
"Hrvatski mirovinski fond pogrešno je protumačio odredbe međudržavnog Sporazuma o socijalnom osiguranju i odbio je dio korisnika koji su podnijeli zahtjeve za staž koji su ostvarili u Hrvatskoj", piše "Dnevnik" i napominje kako je riječ o 13.000 neriješenih zahtjeva s obje strane.
List piše da je taj nesporazum prethodnih dana razriješen pa će mirovine onih koji su dobili negativna rješenja biti preračunate. "Dnevnik" navodi da Hrvatski mirovinski fond na račun umirovljenika koji žive u Srbiji svakog mjeseca uplaćuje više od 2,5 milijuna eura, dok je suma koju uplaćuje srbijanski mirovinski fond svojim korisnicima u Hrvatskoj nešto manja.