Financial Times/London - Ante Gotovina ometa tursko približavanje EU-u
Početak turskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji mogao bi se zakomplicirati zbog toga što Hrvatska ne zadovoljava uvjet o izručivanju optuženog ratnog zločinca haškome sudu, upozoravaju visoki dužnosnici EU-a, a objavio je u ponedjeljak na svojoj web stranici list Financial Times.
Neke članice Europske unije, Britanija i nordijske zemlje, na primjer, rezervirane su, piše FT, u vezi s početkom pregovora s Hrvatskom jer ta zemlja nije ispunila obvezu da preda generala Antu Gotovinu, optuženoga za ratne zločine.
Na drugoj je strani Austrija, a možda i Njemačka, kao predvodnica druge skupine članica EU-a koje su odlučne da pregovori s Hrvatskom počnu što prije, ocjenjuje FT.
Diplomati EU-a strahuju da bi se pitanja zahtjeva tih dviju zemalja mogla ispreplesti u Bruxellesu na summitu sredinom prosinca, kad se očekuje da ih čelništvo EU-a razmatra.
Postoji mogućnost da Austrija koja se protivi turskome članstvu u Uniji, postavi prepreke Ankari ne dobije li njezina tradicionalna saveznica Hrvatska ono što želi, prenosi Financial Times razmišljanje nekih EU-ovih diplomata.
"Odbijemo li Hrvatsku, mogli bi nastati problemi oko Turske", kaže jedan veleposlanik u EU-u. "Austrija bi mogla imati problema, a možda i Njemačka", dodaje.
Hrvatski se problem pojavio nakon ovomjesečnoga izvještaja Carle del Ponte, glavne tužiteljice Međunarodnoga suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY). Ona tvrdi da je Hrvatska od ljeta, kad je EU i službeno prihvatio hrvatsku kandidaturu, ublažila nastojanja da uhiti odbjegloga generala Antu Gotovinu.
"Danas ne mogu izvijestiti ni o rezultatima ni o znatnome napretku", rekla je Carla del Ponte. "To je izvor velike zabrinutosti, jer neuhićenje Gotovine može utjecati i na uhićenje (srpskih optuženika za ratne zločine Radovana) Karadžića i (Ratka) Mladića", prenosi FT iz izvještaja haške tužiteljice.
Austrija vjeruje da se Hrvatska istinski trudi pronaći optuženoga Gotovinu, a da Carla del Ponte ne bi smjela određivati europsku politiku o članstvu.
Službeni Beč tvrdi da neće povezivati turski i hrvatski zahtjev za početkom pregovora. "Mi ih želimo razdvojiti", rekao je jedan austrijski diplomat. No mnogi vjeruju da će se takva veza idućih tjedana nužno pojaviti. Jedan EU-ov diplomat austrijski položaj opisuje kao "priliku" u kojoj će se bečka nesklonost turskome članstvu kompenzirati zelenim svjetlom Hrvatskoj.
I Turska i Hrvatska žele početi pregovore 2005., ali Hrvatska se nada i članstvu do 2009., dok se za Tursku očekuju znatno dulji pregovori.
Najveća nepoznanica s kojom se Turska suočava, piše Financial Times, jesu uvjeti koje će joj postaviti europski čelnici. Francuska u kojoj se većina stanovništva protivi turskome članstvu u EU-u, zahtijeva da EU izričito kaže kako pregovori ne moraju nužno voditi punopravnoga članstva, a turske vlasti takav status ne prihvaćaju.
The Guardian/London - - Kongres SAD-a pokreće novu kampanju za izuzeće Amerikanaca od nadležnosti ICC-a
Kongres SAD-a pokrenuo je novi napad na Međunarodni kazneni sud u Haagu (ICC) zaprijetivši da će uskratiti pomoć zemljama koje su odbile zajamčiti imunitet državljanima SAD-a u odnosu na ICC, piše londonski The Guardian od subote.
Po podacima Guardiana, Washington je do sada uskratio oko 50 milijuna dolara vojne pomoći za više od 30 zemalja, među kojima je i Hrvatska, a koje su odbile potpisati sporazum o neizručenju. No, i one i više od 40 drugih zemalja odupiru se američkim zahtjevima tvrdeći da bi sporazum o imunitetu američkih državljana pred ICC-jem bio u suprotnosti s domaćim zakonodavstvom i njihovim međunarodnim obvezama, piše britanski list.
Prema amandmanu na prijedlog američkog proračuna za 2005., a koji je prošlog tjedna predložio George Nethercutt, republikanski kongresmen iz države Washington, bilo bi zabranjeno dodjeljivati pomoć iz fonda za gospodarsku potporu onoj vladi koja je stranka ICC-a, a nije potpisala sporazum sa Sjedinjenim Državama o neizručenju Amerikanaca Sudu.
Guardian piše da bi Nethercuttov amandman mogao ugroziti 8,5 milijuna dolara namijenjenih Irskoj za jačanje sjevernoirskog mirovnog procesa. Međutim, on će uglavnom pogoditi zemlje u razvoju kao što su Ekvador, Peru, Južnoafrička Republika i karipske zemlje.
"To je novac koji bi išao za prevenciju HIV-a/AIDS-a i obrazovanje. To bi moglo otežati zemljama da se odupru ovoj invaziji na njihove nacionalne zakone", rekao je William Pace, čelnik Koalicije za ICC, mreže nevladinih organizacija, u izjavi za Guardian.
Washington tvrdi da je 96 zemalja potpisalo sporazume o neizručenju, ali da su neki zadržani u tajnosti na zahtjev potpisnika koji su zabrinuti kako će reagirati njihova domaća javnost, piše list.
Equilibri.net/Firenca - Utjecaj odnosa s Hrvatskom na slovensku političku scenu
Jedan od razloga koji je doveo do pobjede oporbe na slovenskim izborima u listopadu bila je i nesposobnost dotadašnje vlade da kroz pregovore nađe rješenje za pogranične sporove s Hrvatskom, ocjenjuje talijanski portal posvećen međunarodnoj politici Equilibri.net u analizi ishoda listopadskih parlamentarnih izbora u Sloveniji i mogućoj budućoj politici nove slovenske vlade.
Pitanje određivanje granica između Slovenije i Hrvatske potiče još od trenutka raspada Jugoslavije i odnosi se poglavito na područje Piranskog zaljeva, piše Equilibri.net, a rješenja koja je nudila dosadašnja slovenska vlada, kojima se predviđalo i uključivanje Europske unije i Visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, nisu uspjela zaključiti spor u kojem se dvije države kreću "u rasponu od dijaloga do nepopustljivosti".
Sve to, međutim, napominje se u analizi, ima samo ograničeni utjecaj na stvarne odnose dvije zemlje s obzirom da je Hrvatska glavno tržište za izvoz slovenske robe dok je interes Hrvatske imati stabilne odnose sa svojim susjedima s obzirom na njenu kandidaturu za članstvo u EU-u.
Listopadski izbori u Sloveniji mogu se čitati i kao zaključenje puta tijekom kojeg je država ostvarila članstvo u EU-u, oko čega je postojao politički koncenzus najvećeg dijela slovenskih političkih snaga, i početak razdoblja zrelijeg političkog života za kojeg su se slovenski glasači izjasnili spremnim, tumači Equilbri.net i zaključuje: "Glavna zadaća vlade bit će nalaženje rješenja s Hrvatskom glede pitanja granica između dvije države a to bi moglo dovesti i do nepopularnih odluka za koje će trebati i potpora manjine kako bi bile provedene".
RFE/Prag - Incidenti nacionalnog predznaka ne trebaju čuditi ni Zagreb ni Beograd
Pojedinačni incidenti s nacionalnim predznakom ne bi trebali iznenađivati ni Hrvatsku ni Srbiju no, ako je postojao pogrešan trenutak za ovakve incidente, onda su to svakako bili posljednji tjedni u kojem je po prvi put po završetku rata jedan hrvatski premijer posjetio Beograd, ocjenjuje se u prilogu postaje Radio slobodna Europa posvećenom reakcijama u Zagrebu i Beogradu na incidente povezane sa slučajem košarkaša Gurovića, fotografiranjem beogradskih studenata sa slikom Draže Mihailovića u Zagrebu i paljenja kombija beogradskog plivačkog kluba u Zagrebu.
S obzirom na posljednje incidente nacionalnog predznaka "i najdobronamernijima nametnulo se pitanje je li moguća potpuna normalizacija odnosa dvije nekada zaraćene države", napominje RFE. U prilogu postaje postavlja se pitanje profesoru beogradskog Filozofskog fakulteta Todoru Kuljiću koliko su se Srbija i Hrvatska zbog ovih incidenata dodatno udaljile. Kuljić za postaju ocjenjuje da ovi slučajevi ne bi trebalo biti nešto što je nemoguće prevladati no upozorava: "Ono što Europa danas poručuje, na primjer da se okrenemo povijesti kultura a da izostavimo ratove i konflikte, o tome bi trebalo voditi računa, ali to nije rješenje problema jer je čitava naša kultura prožeta tim epom. Zbog toga mislim da bi trebalo, prije svega se suočavati sa zločinima vlastitog naroda, i onda to uzajamno politički pokušati operacionalizirati. A ja stvarno ne znam kakve posljedice i na koji način će politika instrumentalizirati ovaj incident u Zagrebu. Politika je na ovim prostorima uvijek bila nepredvidljiva".
U prilogu postaje primjećuje se da su premijeri Ivo Sanader i Vojislav Koštunica za susreta u Beogradu gledali da se previše ne upliću u slučaj Gurović, te da se distanca političara osjetila i po pitanju studenata iz Beograda. Postaja povjesničarki iz SCG-a Oliveri Milosavljević postavlja pitanje može li se politika doista distancirati od ovakvih incidenata i time stvoriti uvjete da oni ne utječu na normalizaciju odnosa dvije države.
"Politika bi se mogla držati sa strane kada bi ta politika bila drugačija od one koju mi ovdje upravo imamo. A mi ovdje imamo politiku koja ne smatra da ima bilo čega nenormalnog u tome da se sa slikama Draže Mihailovića šeta po Zagrebu i utoliko se politika od toga ne može ograditi. A kod nas ne da se ne ograđuje već se upravo ta vrsta ponašanja odobrava. Naravno da bi se neka druga vrsta politike mogla uzdići iznad toga, ali mi je, nažalost, u ovom trenutku ovdje nemamo. Ja nisam čula nijednog značajnijeg državnog dužnosnika koji je imao konkretniji stav po ovom pitanju. Uglavnom su to bila minimaliziranja mladalačkog ponašanja ili u nešto u tom smislu, što je jednostavno neadekvatno ako znamo kako je izgledala situacija u odnosima između dvije države krajem 80-tih godina", ocijenila je beogradska povjesničarka u izjavi za postaju.
Postaja, među ostalim, navodi i ocjenu direktora plivačkog kluba Partizan Petra Popovića da je incident u kojem je u Zagrebu zapaljen kombi njegovog kluba, po njemu, "plod klasičnog nacionalizma" te da nema "nikakve veze sa navijanjem".