Prvi takav skup u Hrvatskoj okupit će oko 150 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Italije te Bosne i Hercegovine a namjera mu je potaknuti sustavna javna praćenja stanja na tom području.
Predsjednica Organizacijskog odbora Ksenija Vlahović kazala je kako ne postoje podaci o broju egzotičnih ljubimaca u Hrvatskoj niti o stanju općenito na tom području, nije bilo istraživačkih tema niti pokušaja njihove sustavne javne prezentacije.
Cilj skupa je sakupiti što više informacija i razmjena iskustava o raznim aspektima doticaja s tim kućnim ljubimcima, ponajprije sa slovenskim kolegama, kazala je Ksenija Vlahović.
Na skupu će predavanja održati i dvadeset pozvanih predavača iz Slovenije, kod kojih je to područje znatno sređenije.
Posebna tema skupa bit će "Cites", Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim i divljim biljnim i životinjskim vrstama, kojoj je Hrvatska pristupila 2000. godine, a 2003. izmijenila i prilagodila Zakon o zaštiti prirode.
Prema Katici Bezuh iz Odjela za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti Ministarstva kulture, do sada su inspektori zabilježili više slučajeva ilegalne trgovine takvim životinjama te zaplijenili veći broj ptica pjevica, kornjača, prstaca i drugih.
Posebno će se razmatrati mogućnosti prenošenja zaraze s kućnih ljubimaca na ljude, za koju je rečeno da se u javnosti neopravdano pretvara u hajke.
Albert Marinculić iz Zagreba naveo je podatke iz Velike Britanije prema kojima svega tri posto salmoneloza kod ljudi ima podrijetlo od gmazova, te da korištenje higijenski neispravne hrane predstavlja gotovo 2500 puta veću opasnost od zaraze nego rukovanje s gmazom.
Ipak, upozorio je, postoje slučajevi zaraze čovjeka glodavcima, što je donedavno bilo zanemarivano.
Pažnju su privukla i primjenjena istraživanja poput onoga o mogućnosti izračuna šteta od velikog vranca na slavonskim ribnjacima.
Veterinari i biolozi iz Osijeka ustanovili su da veliki vranac dnevno pojede oko 360 grama ribe.