FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

LED SE TOPI, A ARKTIČKIM NARODIMA NEDOSTAJE RIJEČI

REJKJAVIK, 19. studenoga 2004. (Hina/Reuters) - Kako arktički narodikažu "osa", "crvendać" ili "losos"? Ne znate? Niste jedini, ni oni neznaju.
REJKJAVIK, 19. studenoga 2004. (Hina/Reuters) - Kako arktički narodi kažu "osa", "crvendać" ili "losos"? Ne znate? Niste jedini, ni oni ne znaju.

Većina domorodačkih naroda nema izraze za mnoštvo novih životinja, kukaca i biljaka koje napreduju prema sjeveru dok globalno zagrijavanje rastapa polarni led, a šume zamjenjuju tundru.

"Mi ne znamo ni opisati ono što vidimo", kaže Sheila Watt-Cloutier, predsjednica Inuitske konferencije koja prema njezinim riječima, zastupa 155 tisuća stanovnika Kanade, Aljaske, Grenlanda i Rusije.

Inuitski jezik (inuktitut) za crvendaća ima izraz "ptica crvenih prsa", kaže Watt-Cloutier. Eskimski, ili inuitski, lovci, na sjeveru Kanade nedavno su ugledali patke, ali nisu znali reći koja je to vrsta, ni na inuktitutu ni na bilo kojem drugom jeziku.

U izvještaju objavljenom ovaj mjesec kaže se kako se Arktik zagrijava dvaput brže od ostatka planeta pa će Sjeverni pol do 2100. ljeti ostati bez leda što je prijetnja izvornim kulturama, a vjerojatno će dovesti i do izumiranja vrsta poput polarnoga medvjeda.

Izvještaj je sastavilo 250 znanstvenika, a financirali su ga Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, Švedska, Finska, Norveška, Danska i Island. Prema podacima iz izvještaja, krivnja za zagrijavanje leži na gomilanju plinova koji zadržavaju toplinu stvorenu ljudskom upotrebom fosilnih goriva poput ugljena i nafte.

Otapanje leda moglo bi posredno biti i korisno za ljude jer bi hladna arktička mora mogla postati pogodna za život bakalara, a šume i poljoprivredno zemljište postupno bi se pomaknulo prema sjeveru.

No na kopnu bi se sve više vrsta guralo na sve manjem prostoru omeđenom sa sjevera Arktičkim oceanom, zbog čega bi mogli stradati osjetljivi arktički ekosustavi od mahovine do arktičke lisice ili snježne sove.

Istovremeno, domoroci sve češće viđaju nove životinje za koje nemaju imena.

"Znam oko 1200 izraza za soba. Mi ih razlikujemo po dobi, spolu, boji, rogovlju", kaže Nils Isak Eira, vlasnik krda od oko dvije tisuće sobova na sjeveru Norveške.

"Za losa znam samo jednu riječ: 'sarvva', kaže 50-godišnji Eira. "Te su životinje ovdje tako neuobičajene da mnogi upotrebljavaju norvešku riječ 'elg'. Kad sam bio dijete, on je bio gotovo mitska figura", dodaje.

Losos pliva u sve sjevernije vode, a i ose zuje na sjeveru, kaže Watt-Cloutier koja objašnjava da domoroci za te životinje nemaju imena.

Nedostatak riječi ne odnosi se samo na životinje ili biljke. "Riječi poput "grmljavinska oluja" ne postoje u domorodačkim jezicima sjevera jer taj fenomen domorodački narodi ne poznaju", kaže Robert Corell, koji je vodio studiju o procjeni klime na Artiku (ACIA).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙