Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva za sjedinjenu je hrvatsku znanost koja se Deklaracijom obvezala da će Hrvatsku u Europsku uniju (EU) uvesti kao zemlju znanja i važan korak prema toj euroatlantskoj integraciji.
Jer, suglasni su hrvatski znanstvenici, Deklaracija donesena 18. studenoga na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara sadrži europske standarde koji su time odmah postali obvezujući za znanstvenu i akademsku zajednicu, ali i za sadašnju i buduće hrvatske vlade te druga tijela hrvatske države.
Jer, u Deklaraciji, među ostalim, stoji da "znanost u Hrvatskoj neće biti pod utjecajem nikakvih grupa i političkih opcija nego istine i svega što je dobro za Hrvatsku". Navodi se kako se "razvoj i bogatstvo zemlje temelje na razvoju slobode i demokracije s jedne i gospodarstva i tehnologije s druge strane" i ističe da " ni jedno ni drugo nije zamislivo bez znanja i znanosti".
Na Gospodarskome forumu održanome u sklopu "zagrebačkoga" dijela Kongresa "čvrstu" su pak potporu znanosti dali predstavnici nekoliko vodećih tvrtki iz Hrvatske, ali od znanstvenika traže "formulu" kako će to napraviti. Jer, u trenutku kada je država već "dosegnula" proračunsku granicu izdvajanja za znanost i obrazovanje na što su ukazali i predstavnici državnih struktura, znanstvenici su svjesni da njihova "formula" mora postati žurno učinkovita kako bi se znanost i obrazovanje mogli do-financirati iz gospodarstva na tri posto BDP-a što je standard EU.
Suradnja znanstvenika i gospodarstva trebala bi potaknuti otvaranje poduzeća utemeljenih na znanju. Ministar znanosti Dragan Primorac siguran je da brojna mjesta i gradovi u Hrvatskoj mogu dati logistiku za razvoj takvih poduzeća. Istaknuo je da se iskorak koji već sada nudi država može napraviti kroz Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO. Taj je centar osnovala hrvatska Vlada radi provedbe svojih projekta potpore tehnološkom razvoju i stvaranju na znanju utemeljenih poduzeća i kroz njega se trenutačno ostvaruje više od sto milijuna kuna.
Boro Dropulić, znanstvenik hrvatskoga podrijetla koji u SAD-u ima dvije uspješne biotehnološke tvrtke smatra da Hrvatska može biti konkurentna i na tome području, ali da trebamo brzo učiti, među ostalim i na primjerima drugih. Tako je spomenuo područje Wuxi u Kini u blizini Shangaya koje ima vrhunske biotehnološke tvrtke i sličan broj žitelja kao Hrvatska.
Da bi Hrvatska stvarno postala zemlja znanja treba poduzeti sustavnu, održivu i trajnu izobrazbu javnosti o važnosti znanstvenoga istraživanja, obrazovanja i primjene znanosti za dugoročni boljitak Hrvatske, savjet je uglednoga znanstvenika Stanimira Vuk-Pavlovića s Klinike Mayo iz Rochestera u američkoj saveznoj državi Minnesoti.
Jer, istaknuo je Vuk-Pavlović, javnost mora razumijeti da je ulaganje u znanost dugoročno probitačnije od bilo kojega drugog ulaganja. Pri tomu, podsjetio je, primjeri tehnološkoga uspjeha zemalja koje su slične Hrvatskoj po broju stanovnika ili drugome (Finska, Irska, Izrael, Južna Koreja, Tajvan) pokazuju da je i u Hrvatskoj moguće društvo temeljeno na znanosti.
Ali, smatra Vuk-Pavlović, taj se cilj može ostvariti samo pomnim definiranjem strateških smjerova, poboljšanjem okolnosti za ulaganje i dobit te desetljećima truda.
Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva održao se od 15. do 19. studenoga u Zagrebu i Vukovaru u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i u njegovu je radu sudjelovalo više od tisuću znanstvenika, od kojih je 150 doputovalo iz 17 zemalja diljem svijeta.