Nakon svečanoga otvorenja Kongresa kojemu su nazočili najviši predstavnici hrvatske države, ministar Primorac okupljene je znanstvenike upoznao sa strateškim smjernicama razvoja znanosti u Hrvatskoj.
Pred više od tisuću znanstvenika, među kojima je i njih 150 koji su doputovali iz 17 zemalja svijeta i više od 300 znanstvenih novaka, Primorac je istaknuo da će uspostavljena mreža znanstvenika biti ključna za razvoj znanstvenog i obrazovnog procesa u Republici Hrvatskoj u svim narednim godinama.
Mreža znanstvenika bit će ključna i kad je riječ o suradnji s Ministarstvom gospodarstva u vezi strateških interesa Republike Hrvatske ili kad se radi o vizijama koje tehnologije treba razvijati Republika Hrvatska, istaknuo je.
Osim toga, dodao je, ta je mreža ključna i za stvaranje skupina recenzenata koje će prvi put napraviti objektivnu vanjsku evaluaciju znanstvenih instituta i ustanova te napredovanja znanstvenika. Primorca pak posebice veseli što se već sada u taj projekt žele uključiti četiri susjedne zemlje.
Na taj način, smatra ministar, Hrvatska "preskače" fazu postupnog pridruživanja EU i bez obzira na to što još nije član EU, već od danas počinje raditi po pravilima te integracije.
Primorac vjeruje kako hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu osigurati, svojim lobiranjem i uz sufinanciranje Ministarstva, dvije stotine ili čak četiri stotine mjesta za brza znanstvena usavršavanja znanstvenih novaka u inozemstvu koji se onda u domovinu mogu vratiti kao magistri ili doktori znanosti. To je, istaknuo je Primorac i najbrži put za stjecanje magisterija ili doktorata znanosti.
Ministar znanosti posebice je pak istaknuo zadovoljstvo što je postignut nacionalni konsenzus kad je riječ o važnosti znanosti i obrazovanja što se do sada još nikada nije dogodilo. Odnosno rekao je, na tomu su se sjedinili vrh države, ravnatelji znanstvenih instituta, dekani i rektori hrvatskih visokih učilišta.
Smatra kako je sada, kada je država već došla do svoje granice izdvajanja od 2,2 posto BDP-a za znanost i obrazovanje, izuzetno važno pronaći način da se privatni sektor potakne na izdvajanja za znanost i obrazovanje kako bi se u konačnici ostvarilo željenih tri posto BDP-a za ta područja.